Mlađe generacije koje su rasle sa novim tehnologijama, internetom, društvenim mre­žama i mobilnim telefonima imaju drugačije informacijsko-komunikacijske potrebe i očekivanja od medija u odnosu na starije.  Izvještaji Reutersovog instituta za studij novinarstva posljednjih godina ukazuju na to da mladi sve manje koriste tradicionalne medije, poput televizije, novina i radija za vijesti, a sve više se okreću društvenim mrežama i drugim internetskim platformama. Nužno je zbog toga da tradicionalni mediji nađu načina kako da privuku mlađu publiku i kreiraju sadržaj koji je njima zanimljiv i pristupačan.

Predmet ovog istraživanja su medijske navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima, stavovi mladih i znanja o novinarskim standardima i medijskim slobodama, kao i načini na koje mediji zadovoljavaju potrebe mladih za specijaliziranim sadržajima. Kako bi se kreirale preporuke za medijske sadržaje za mlade, kao i edukativne aktivnosti iz medijske i informacijske pismenosti za mlade, cilj je bio vidjeti koji su to glavni izvori informacija za mlade, ko su njihovi omiljeni novinari i influenseri, koje teme nedostaju u medijima i koje medijske vještine bi voljeli savladati, te kakve stavove i znanja mladi imaju o medijima i medijskim slobodama.

Istraživanje je rađeno od maja do jula 2021. godine, a uključivalo je sljedeće segmente:

1. Upitnik za mlade o medijskim navikama i potrebama mladih za medijskim sadr­žajem, na koji je odgovor dala 321 mlada osoba iz BiH.
2. Tri fokus grupe sa mladima o njihovim stavovima i znanjima o medijima i medij­skim slobodama i o ulozi medija obuhvatile su 31 mladu osobu.
3. Deset polustrukturiranih intervjua s predstavnicima medija i omladinskih orga­nizacija kako bi se dobile dodatne informacije i komentari o politikama mladih u BiH i medijskim sadržajima za mlade, komentari na rezultate upitnika i fokus grupa, kao i o uspješnim aktivnostima za mlade iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.
4. Upitnik za medije o sadržajima za mlade i strategijama na koji način mediji poku­šavaju privući mlađe generacije.
5. Sekundarno istraživanje koje je uključivalo pregled dosadašnjih istraživanja o mladima i medijima u BiH, pregled zakonodavnog okvira za mlade, pregled obave­za javnih i privatnih televizijskih i radijskih stanica u pogledu emitiranja sadržaja za mlade.

Rezultati istraživanja govore da su za ispitanike osnovni izvori informacija onli­ne mediji, odnosno portali i web-stranice koji objavljuju vijesti i druge sadržaje (65%). Društvene mreže su glavni izvor informacija za nešto više od 28% ispitanika, porodica i prijatelji za oko 2%, televizija za 1,25%, a štampu i radio su samo po dva ispitanika nave­la kao glavni izvor informacija (0,62%). Od online medija koje su ispitanici navodili kao najomiljenije, najviše se ističe najpopularniji online me­dij u BiH, dok čak oko 44% njih navodi da nema omiljenu grupu ili nalog na društvenim mrežama, dok 24% kaže da ne prati grupe ili naloge na društvenim mrežama. Rezultati upitnika upućuju na to da ispitanici najviše vremena provode na Instagramu (56%), zatim na Facebooku (22%) i YouTubeu (oko 11%), dok su TikTok s 5% i Twitter s 2% manje popularni, a samo 3 ispitanika su navela da ne koriste društvene mreže. Ispitanici na društvenim mrežama najčešće prate objave, fotografije i statuse prijatelja, a najmanje komentiraju objave medija

Društvene mreže ispitanici koriste za praćenje tema koje ih zanimaju, a spisak YouTube i podcast kanala koji mladi prate veoma je dug i raznovrstan. Takvi sadržaji o muzici, ljepoti, modi, tjelovježbi, humoru, muško-ženskim odnosima su većinom u formi vlogova ili intervjua s poznatim ličnostima, nude ležerniji, intimniji i zabavniji pristup ponekad trivijalnim temama i privatnim životima influense­ra. Ispitanici rijetko izdvajaju televizijske i radijske emisije, što govori o tome da rjeđe prate ovakav tip sadržaja na televizijskim i radijskim kanalima, ali i da u tradicionalnim kanalima nedostaju emisije koje bi bile zanimljive mladima. Od formata, najviše preferi­raju kraće tekstove s fotografijama, kratka videa te slike s kratkim opisima, što odgovara formatima koje pronalaze na internetu.

Tradicionalni mediji u BiH nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade iako medij­ski predstavnici govore da pokušavaju privući mlađu publiku, te pratiti aktivnosti i rad mladih i omladinskih organizacija. Više od polovine ispitanika u anketi nije zadovoljno sadržajem online medija (66%) i sadržajem radijskih i televizijskih programa (66%), a učesnici fokus grupa imaju veoma negativne stavove prema medijima u BiH i smatraju da šire političku propagandu, etno-nacionalne tenzije, laži i clickbait sadržaje te pružaju senzacionalističke i nepotrebne informacije. Ispitanici i učesnici fokus grupa navode da u medijima nedostaje pozitivnih priča, razgovora sa mladima i predstavljanje njihovih stavova i mišljenja, edukativnih i zabavnih sadržaja, te objektivni i kritički osvrt na poli­tičku situaciju u zemlji.

Mediji su dobar alat za edukaciju i informiranost mladih, podsticanje na participaciju u javnom životu i u donošenju odluka, ali u omladinskim politikama mediji nisu prepo­znati kao takvi, te omladinske organizacije često nemaju kapaciteta i znanja za medijske edukacije i saradnju sa medijima. Ispitanici u fokus grupama i upitniku pokazuju odre­đen nivo znanja o medijama, ali nedostaju im informacije o tome kako građani mogu ostvariti pravo na informacije, kako je moguće regulirati medijski sadržaj, te kako prijavi­ti problematičan medijski sadržaj. Mladi u fokus grupama izražavaju zainteresiranost za obuke iz medijske i informacijske pismenosti, a skoro 40% ispitanika u anketi je zaintere­sirano za to da savlada vještine prepoznavanja dezinformacija i lažnih vijesti, što govori o tome da su mladi svjesni problematičnog medijskog sadržaja, ali i da im nedostaju ove vještine. Zainteresiranost mladih za obuku iz medijske i informacijske pismenosti treba uzeti kao pozitivan pokazatelj i podstrek prilikom uspostave i kreiranja edukacije za medijsku pismenost mladih.

Istraživanje pokazuje da je potrebno da mediji u BiH strateški pristupe izradi specija­liziranog sadržaja za mlade, te pripreme edukativne i zabavne sadržaje s temama, for­matima i na platformama koje su zanimljive i pristupačne mladima. S obzirom na to da mladi imaju veliko nepovjerenje prema medijima, potrebno je kroz edukaciju nuditi i pozitivne primjere profesionalnog medijskog izvještavanja kako bi se gradilo povjerenje u profesionalne medije i novinare, ali i kroz ove sadržaje ukazati na probleme s kojima se mladi u BiH susreću. Sa druge strane, potrebno je da mediji i medijska edukacija postanu sastavni dio omladinskih politika i da se omladinske organizacije osnaže za saradnju sa medijima i edukaciju iz oblasti medija kako bi glasovi mladih bili što jači.

Kompletnu publikaciju možete pronaći ovdje. 

Ova publikacija objavljena je u okviru projekta “Mladi za bolje medije” koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Mediacentra Sarajevo i nužno ne predstavljaju stavove Evropske unije.