kleveta

Dr Vladimir Vodinelić, dekan Fakulteta za poslovno pravo, o neusklađenosti odredaba Krivičnog zakona sa evropskim standardima

U tekstu koji govori o „tabloidnim“ pravilima, pobrojani su primeri najmasovnijih, svakodnevnih, prekršaja zakona i dobrog ukusa.

Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.
U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.
Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.
Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).
Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.
Pravna regulativu u Srbiji je neusklađena sa evropskim standardima, pa je načelo rimskog prava "audiatur et altera pars" (čuti i drugu stranu)  najbolji način da novinar predupredi eventualnu tužbu za klevetu.
Nakon mnogo decenija striktne kontrole medija od strane vlade, nekada daleki narod Mongolije je počeo da uživa u prvom okusu slobode štampe. Jedna od novina je nedavno naučila, uz fatalne posljedice, koliko je važno tu slobodu upražnjavati sa oprezom.

Pages

Subscribe to RSS - kleveta