U finalu trogodišnje borbe Google-a i francuske agencije za zaštitu podataka CNIL, odluku o tome da li se pravo na brisanje određenih rezultata pretrage na zahtjev korisnika, može protezati na cijeli internet i van granica zemlje u kojoj je zatraženo, donijet će Evropski sud pravde.

 

Poznatija kao "pravo da se bude zaboravljen", ova regulativa građanima EU garantira mogućnost da od Googla traže uklanjanje rezultata pretrage koji su "netačni, neadekvatni, irelevantni, pretjerani ili zastarjeli", a odnosi se i na prvobitno legalno objavljene i tačne informacije koje su protokom vremena postale nekompatibilne sa uredbom.

 

Problem je što trenutna verzija uredbe ograničava uklanjanje rezultata samo na zemlju u kojoj je ono zatraženo što, prema mišljenju pravnog tima francuske agencije za zaštitu podataka, nije dovoljno, te se ovim sporom traži njegova globalna primjena. 

 

Google se ovom zahtjevu suprotstavio i uložio žalbu, navodeći da bi bio opasan presedan primjenjivati državne zakone globalno. 

 

"Mi se povinujemo zakonima zemalja u kojima radimo ali, ako se francuski zakon može primijeniti globalno, šta će biti kada druge zemlje - možda manje otvorene i demokratske - počnu zahtijevati da se njihovi zakoni za regulaciju informacija počnu primjenjivati globalno?", kaže se u izjavi iz Googla. 

 

Pitanje da li se evropski zakoni o digitalnoj privatnosti mogu primjenjivati izvan EU razlog je zašto spor traje dugo i, prema mišljenju eksperata, biće potrebno oko godinu dana da Evropski sud pravde donese odluku u tom slučaju. 

 

Način na koji Google provodi pravo da se bude zaboravljen, usvojeno 2014. godine, privukao je tokom godina kritike i kazne nekoliko evropskih zemalja. Francuska je u martu prošle godina Googlu odredila globu od 100 hiljada eura zbog nedovoljno temeljitog uklanjanja rezultata, dok je Njemačka zatražila da se uklonjeni linkovi prestanu proslijeđivati bazi Lumen, gdje u suštini ostaju dostupni bez obzira na zakon.

 

Izvor: Tech Crunch, The Guardian