Rezultati istraživanja su predstavljeni na konferenciji 'Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti' koja je, u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM), održana u Zagrebu

foto: AEM

Gotovo polovica građana Hrvatske izbjegava vijesti, a četvrtina bi češće pratila medije kada bi u njima bilo zastupljeno više pozitivnih vijesti, pokazali su to rezultati istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana. Rezultati su predstavljeni na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“ koja je, u organizaciji Agencije za elektroničke medije (AEM), održana u Zagrebu i koja je okupila gotovo 200 medijskih stručnjaka, novinara i studenata.

Rezultate istraživanja o medijskim navikama predstavili su dr. Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i dr. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti, a pokazatelji su zabrinjavajući – 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok osam posto građana uopće ne prati vijesti.

Burić je kazao da su anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u vijestima, te opća građanska nezainteresiranost među ključnim razlozima namjernog izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj. Ispitanici su pritom istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebice svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacije Z i Y. 

Grbeša je naglasila da je odnos mladih publika prema vijestima i medijima ključno pitanje opstanka medija i novinarstva. „Iako je sličan trend prisutan i u drugim zemljama, zbog izostanka sustavnog medijskog obrazovanja u Hrvatskoj, mladi u nas imaju slab ili nikakav doticaj s novinarskim sadržajima“, navela je Grbeša.

Na konferenciji je održana i panel diskusija „Demokracija na scrollu: tko nas zapravo informira?“ tokom koje je, kao jedno od rješenja za smanjenje izbjegavanja vijesti, izdvojeno jačanje financijske neovisnosti medija, ulaganje u medijsku pismenost, razvoj inovativnijih pristupa sadržaju te naglasak na kvalitetu sadržaja koji bi, uz važne i teške teme, ponudili i više konstruktivnih i pozitivnih perspektiva kako bi publika ponovno razvila povjerenje i naviku praćenja vijesti.

Izvor: AEM

___