Autor izložbe Slobodan Rašić kaže da je riječ o svojevrsnom 'vremeplovu kojim se putuje u doba kad je olovka pisala srcem'

foto: Slobodan Rašić

Fotograf Slobodan Rašić Bobara pripremio je izložbu „Omladinske novine u Banjaluci 1955-1991“, koja će biti otvorena u ponedjeljak, 25. maja u banjalučkom Domu omladine.

Izdvajajući naslovnice za izložbu, koja će biti otvorena do 8. juna, rekao je kako je riječ o svojevrsnom „vremeplovu kojim se putuje u doba kad je olovka pisala srcem“.

U osvrtu na razvoj omladinske štampe u Banjaluci, novinar Erduan Katana vraća priču u vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada se novine razvijaju zajedno sa obnovom kulturnog i obrazovnog života grada. Važnu ulogu u tome imala je Banjalučka gimnazija, za koju Katana piše kako je „decenijama predstavljala rasadnik mladih novinara, književnika i kulturnih radnika“.

„Upravo tu svoje prve novinarske korake pravi i Vlado Dijak, jedan od najpoznatijih banjalučkih novinara i autora, kojeg su savremenici često poređivali sa Brankom Ćopićem, zbog topline i duha njegovog pisanja“, piše Katana.

Ipak, nastavlja, najveći razvoj omladinska štampa u Banjaluci doživljava tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, u vrijeme kada su mladi u tadašnjoj Jugoslaviji imali sve značajniju ulogu u društvenom i kulturnom životu.

„U gradu sa relativno ograničenim medijskim prostorom, omladinski listovi i časopisi postali su alternativa zvaničnim medijima i mjesto na kojem su mladi mogli slobodnije govoriti o svojim problemima, interesovanjima i pogledima na društvo. Pored tadašnjeg lokalnog lista 'Glas', omladinska štampa nudila je sadržaje bliže svakodnevici mladih – od kulture i muzike do obrazovanja i društvenih tema“, napisao je Katana.

U tom smislu izdvaja LOK, List omladine Bosanske Krajine, kojem je glavni urednik bio Ilija Durbić, a redakciju činili Slavko Podgorelec, Velimir Bojko, Slobodan Pešević, Vlado Slijepčević, Mirko Kisjen, Drago Šurla i Nada Lolić. Urednik fotografije bio je Vojislav Garić, a lektor poznati književnik Irfan Horozović. Za mnoge članove redakcije navodi kako su „kasnije ostavili dubok trag u novinarstvu, književnosti i kulturnom životu Bosne i Hercegovine“.

Ističe i dječji časopis Osmoškolac, koji su uređivali učenici osnovnih škola iz Bosanske Krajine, ali i Orfej, glasilo Banjalučke gimnazije, koji je dugi niz godina uređivao ga je profesor Tihomir Levajac, a kroz njegove stranice prošli su brojni budući novinari i publicisti, među kojima i Mišo Vidović i Miro Mlađenović.

„Kroz omladinsku štampu izrasla je čitava plejada novinara, književnika i umjetnika iz grada na Vrbasu. Među njima su bili Spasoje Perović, Muharem Sitnica, Mersad Berber, Omer Berber, Ranko Pavlović i Ranko Preradović, koji su kasnije obilježili kulturni i javni život Banjaluke i Bosne i Hercegovine“, navodi Katana.

Posebnu pažnju posvetio je i omladinskom listu Prelom, koji je počeo izlaziti 1988. godine i bio poznat po kritičkom odnosu prema tadašnjem političkom sistemu i društvenim pojavama.

„Mladi novinari i urednici otvarali su teme demokratije, slobode govora i društvenih promjena, zbog čega je list često izazivao reakcije političkih struktura. Iako je izlazio do 1990. godine, Prelom je ostao simbol slobodnijeg i hrabrijeg omladinskog novinarstva u Banjaluci“, podsjeća Katana.

Uz napomenu kako je omladinska štampa imala važnu ulogu u kulturnom i društvenom životu grada, jer je povezivala mlade ljude, podsticala kreativnost i stvarala prostor za nove ideje, konstatuje kako su danas, u vremenu interneta i društvenih mreža, štampani omladinski listovi gotovo nestali.

„Savremene tehnologije promijenile su način informisanja i komunikacije mladih generacija. Ipak, omladinska štampa ostaje važan dio istorije Banjaluke i nekadašnje Jugoslavije – svjedočanstvo jednog vremena u kojem je pisana riječ imala posebnu težinu, a mladi kroz novinarstvo aktivno učestvovali u demokratizaciji društva i stvaranju kulturnog identiteta grada“, zaključuje Erduan Katana.

Najavljujući izložbu, gradske vlasti su napisale kako autor izložbe, Slobodan Rašić Bobara, „dugogodišnjim istraživačkim radom i fotografijom bilježi društvenu i kulturnu istoriju Banje Luke“.

„Dokumentarna postavka posvećena je razvoju omladinske štampe u Banjoj Luci u periodu od sredine pedesetih godina do početka devedesetih, kroz koji su omladinski listovi imali važnu ulogu u kulturnom, društvenom i javnom životu mladih“, napisao je Grad Banja Luka.

Otvorenje izložbe „Omladinske novine u Banjaluci 1955-1991“ predviđeno je za ponedjeljak, u 19 sati.

___