Istraživanje je obuhvatilo 48 organizacija civilnog društva.

foto: screenshot/zoom

Organizacije civilnog društva u BiH imaju ograničene kapacitete i znanja za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, edukaciju građana o prepoznavanju manipulacije informacijama, političke cenzure i lažnih vijesti, pokazalo je istraživanje Udruženja BH novinari “Kapaciteti nevladinih organizacija i udruženja građana u oblasti medijske pismenosti”.

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja nivoa medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva, kao i utvrđivanja njihovih znanja i mahanizama za edukaciju lokalnog stanovništva o medijima. Istraživanjem je obuhvaćeno 48 organizacija sa područja BiH koje se bave građanskim aktivizmom, demokratijom, ljudskim pravima i društvenim pitanjima.

Većina organizacija (72,9 posto) koje su učestvovale u istraživanju upoznaje svoje korisnike sa opasnostima lažnih vijesti, a gotovo polovina njih (47,9 posto) reagovala je na kršenje medijskih sloboda, dok 20,8 posto njih nije, ali ima namjeru to učiniti u budućnosti.

Kao najveću prepreku za unapređenje medijske pismenosti unutar navedenih organizacija predstavlja nedostatak vremena, kao i nedostatak novčanih sredstava, pokazalo je istraživanje.

“Često se dešava da se zanemaruje vrijednost medijske pismenosti, a novčana sredstva su naravno preduslov da bi ta obuka bila kvalitetna i da bi se sistemski radilo”, rekao je autor istraživanja i profesor na Fakultetu političkih nauka iz Banjaluke Borislav Vukojević.

Kao ohrabrujući nalaz istraživanja, Vukojević je istakao to što je više od polovine zaposlenih u navedenim organizacijama prošlo kroz obuke o medijskoj pismenosti. Dodao je i da preko 93 posto ispitanih organizacija ohrabruje svoje zaposlene da upotrebljavaju digitalne tehnologije, kao i da “dvije trećine njihovih zaposlenih treba imati dodatne obuke iz medijske pismenosti, a samo 16,7 posto njih nisu adekvatno obučeni”.

Kako je saopštio Vukojević, trećina navedenih organizacija uvijek podučava svoje korisnike o sigurnosti na internetu, kao i da skoro 73 posto njih podučava svoje korisnike o autorskim pravima i uvijek ili ponekad svoje korisnike uči o provjeri kredibiliteta informacija.

Lea Čengić, šefica Odsjeka za sadržaje i medijsku pismenost iz Regulatorne agencije za komunikacije, je istakla da organizacije civilnog društva imaju najveći značaj za razvoj medijske i informacijske pismenosti u BiH, pogotovo što još uvijek postoje brojni nedostaci u obrazovnom sistemu u BiH.

Čengić je podsjetila da je i ranije u BiH “postojalo desetak velikih organizacija koje su se prvenstveno bavile medijskom edukacijom ili radom sa mladima” i dodala da su te organizacije “imale izuzetno jake i kvalitetne programe iz oblasti medijske pismenosti” iako se tada nisu tako zvali.

“Međutim, situacija se dosta promijenila i sada u BiH imamo veliki broj nevladinih organizacija koje rade projekte na temu medijske pismenosti za veoma različite ciljne grupe i to je veoma bitno”, kaže Čengić.

Čengić je dodala da su mediji u BiH jako malo radili na promociji medijske pismenosti, što je obaveza za medije u mnogim zemljama u svijetu.

“Kao da sami medijski radnici možda polaze od toga da su sami medijski pismeni i da možda ne uviđaju tu potrebu da to svoje znanje dalje prenose, a što bi bilo značajno jer oni su jako bitna ciljna skupina koja treba raditi na promociji medijske i informacijske pismenosti”, ističe Čengić.

Učesnici su tokom diskusije zaključili kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.

Istraživanje je dio projekta „Slobodni mediji, slobodno društvo“, koje implementira Udruženje BH novinari u saradnji sa Asocijacijom elektronskih medija u BIH (AEM BiH), a uz finansijsku podršku Evropske unije.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.