Novinarstvo bi u godini koja je pred nama moglo da se “vrati” jače nego ranije, ali i da se fokusira na osnove.

foto: Unsplash

Nova, 2022. godina, će biti godina pažljive konsolidacije za industriju vijesti koja je obuhvaćena krizom usljed pandemije COVID-19, navodi Reuters Institute u svome izvještaju u kojem su predstavili predviđanja o novinarstvu, medijima ali i tehnološkim trendovima za godinu koja je započela. U svome izvještaju navode kako bi ove godine novinarstvo moglo da se fokusira na osnove i “vrati se” jače nego ranije.

U mnogim dijelovima svijeta zabilježen je pad zainteresiranosti publike za medije tokom 2021. godine, što nije ni neobično, s obzirom na to da su prethodne godine tačne i pouzdane informacije bile na niskom nivou. Ključni izazov za medije ove godine je vraćanje publike, ali i izgradnja dubljih odnosa sa redovnijim korisnicima vijesti.

Generacijske promjene će također i dalje biti ključna tema, što će dovesti do unutrašnjeg preispitivanja u redakcijama o raznolikosti i inkluziji, o novim programima - kao što su klimatske promjene i mentalno zdravlje, te o tome kako bi se novinari trebali ponašati na društvenim mrežama.

S poslovne strane, mnoge tradicionalne novinske organizacije i dalje su fokusirane na bržu digitalnu transformaciju jer rastući troškovi novinskog papira i energije čine da štampanje u nekim zemljama bude neodrživo.

Takođe, tehnologije sljedeće generacije, kao što su umjetna inteligencija, kriptovalute i metaverzum (virtualni ili polu-virtualni svjetovi) već stvaraju novi skup izazova za društva, kao i nove mogućnosti za povezivanje, informiranje i zabavu.

Kako medijski lideri gledaju na godinu koja je pred nama?

Skoro šest od deset ispitanika Reutersovog instituta (59 posto) kaže da je njihov prihod porastao tokom prošle godine, uprkos činjenici da je više od polovine (54 posto) takođe prijavilo statične ili opadajuće preglede stranica. Izdavači izvještavaju da je digitalno oglašavanje procvjetalo s više ljudi koji kupuju online, dok je i prihod od pretplate porastao.

Tri četvrtine (75 posto) ispitanika - urednika, izvršnih direktora i digitalnih lidera - kaže da su sigurni u izglede svoje kompanije za 2022. godinu, iako manje (60 posto) kaže isto o budućnosti novinarstva. Zabrinutost se odnosi na polarizaciju društava, napade na novinare i slobodnu štampu, te finansijsku održivost lokalnih publikacija.

Više izdavača planira da nastavi sa strategijama pretplate ili članstva ove godine, a većina ispitanika (79 posto) kaže da će to biti jedan od najvažnijih prioriteta u pogledu prihoda, ispred prikazivanja i oglašavanja. U isto vrijeme, mnogi ispitanici (47 posto) zabrinuti su da modeli pretplate možda guraju novinarstvo ka usluživanju bogatije i obrazovanije publike tako ostavljajući druge iza sebe.

Uz više regulacije u pogledu tržišne moći i društvenog utjecaja tehnoloških kompanija, očekivanja da će vladine akcije poboljšati izglede novinarstva imaju pomiješana stajališta. Oko četiri od deset ispitanika (41 posto) smatralo je da političke intervencije mogu pomoći, više od trećine (34 posto) smatra da intervencije neće napraviti nikakvu razliku, a četvrtina (25 posto) je rekla da bi mogle pogoršati stvari.

Izdavači kažu da će ove godine obraćati manje pažnje na Facebook i Twitter i da će umjesto toga uložiti više truda u Instagram, TikTok i YouTube, odnosno sve mreže koje su popularne među mlađim ljudima.

U isto vrijeme mnoge novinske organizacije će pooštriti svoja pravila o tome kako se novinari trebaju ponašati na društvenim mrežama. U Reutersovoj anketi većina urednika i menadžera smatra da bi novinari ove godine trebalo da se drže objava na Twitteru i Facebooku, a takođe ih brine to da bi izražavanje ličnih stavova moglo potkopati povjerenje.

Kako uticaj klimatskih promjena postaje sve veći, industrija vijesti i dalje nije sigurna kako se nositi s ovom složenom i višestrukom pričom. Samo trećina ispitanih (34 posto) je opću pokrivenost ocijenila dobrom. Urednici vijesti kažu da je teško natjerati mainstream publiku da primijeti priču koja se sporo kreće i da to znači da je teško naći novinare koji bi se bavili tom temom.

Izdavači kažu da će ove godine uložiti više resursa u podcaste i digitalni audio (80 posto), kao i e-mail biltene (70 posto).

Izvor: Reuters Institute

___