CIN organizirao panel-diskusiju o vjerodostojnim izvorima informacija u vremenu digitalnih medija.

foto: cin

Kako prepoznati vjerodostojne izvore informacija i koji su izazovi istraživačkog novinarstva u vremenu digitalnih medija, neka su od pitanja o kojima se razgovaralo na panel-diskusiji u Sarajevu koju je organizirao Centar za istraživačko novinarstvo, CIN.

U prvom dijelu panel-diskusije profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo i direktor Mediaplan Instituta Radenko Udovičić razgovarali su o dominantnim izvorima informacija u bosanskohercegovačkim medijima.

Udovičić je istakao da je istraživanje pokazalo kako u sadržajima javnih servisa u Bosni i Hercegovini dominiraju politički izvori (više od 70%), te da su najmanje zastupljeni sami građani kao izvori informacija.

Profesorica Turčilo kazala je da većina medija u BiH svoje izvještaje uglavnom bazira na jednom izvoru, te da mediji najčešće ne provjeravaju tvrdnje koje plasiraju ili pak njima manipuliraju.

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika CIN-a Mirjana Popović govorila je o kvalitetima istraživačkog novinarstva kao odgovoru na fenomen „lažnih vijesti“. CIN u svojoj metodologiji rada veliku pažnju poklanja provjeri činjenica, kao jednom od najboljih lijekova protiv manipulacija i „lažnih vijesti“. O isplativosti i kvaliteti takvog načina rada svjedoči i činjenica da nikada nijedna osoba ili institucija nije dobila CIN na sudu zbog klevete ili druge povrede standarda.

U nastavku konferencije govorilo se o poštivanju autorskih prava u bh. medijima. Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac objasnila je da štampani i online mediji u BiH podliježu samoregulaciji, kao dobrovoljnom vidu poštivanja standarda. Ipak, kako ističe, većina medija poštuje preporuke Vijeća za štampu, kao samoregulacijskog tijela, ali naročit izazov predstavljaju online mediji, od kojih mnogi nisu transparentni pa se ne zna ni ko su im vlasnici niti ko ih uređuje.

Advokatica Lejla Gačanica osvrnula se na pravnu regulativu u pogledu autorskih prava u našoj zemlji, istakavši da sam zakonski okvir pruža teorijski dovoljno zaštite medijima i novinarima, ali da ostvarivanje tih prava u praksi nailazi na mnoge prepreke.

O građanskom novinarstvu govorio je freelance autor Adis Nadarević, objasnivši da je ovaj oblik novinarstva nastao jer klasično novinarstvo ne zadovoljava sve potrebe javnosti.

Povod za konferenciju bio je trinaesti rođendan te organizacije, koja je do sada objavila više od 500 istraživačkih priča i čije su sadržaje drugi mediji prenijeli više od 10.000 puta.