Institut za medije Crne Gore: Istraživanje BIRN-a targetira novinarke i kritiku svodi na “ekstremizam”.

foto: Screenshot/Balkaninsight

U Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) u Bosni i Hercegovini (BiH) kažu kako su upoznati sa kritikama na interaktivnu mapu u kojoj su označene desničarske i ekstremističke organizacije, a u kojoj se našlo i više aktivista i akativistkinja iz Crne Gore, među kojima i dvije novinarke iz te države. U BIRN-u BiH kažu da nemaju komentar, te da provjeravaju o čemu se radi.

BIRN je u srijedu objavio interaktivnu mapu, istraživanje „Krajnje desni ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“, koju je predstavio na dvodnevnoj  konferenciji u Sarajevu, koja je završena u četvrtak. U objavljenom istraživanju mapirana je 71 organizacija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori.

Prema toj mapi u Crnoj Gori djeluje sedam organizacija koje su označene kao ekstremističke. Četiri desničarske ekstremističke grupe, prema ovom istraživanju, su takozvana pravoslavna bratstva: Zavjetnici Tvrdoš Nikšić, Miholjski zbor, Pravoslavno bratstvo Stupovi i Vitezovi Svetog Jovana Vladimira. Među mapiranim udruženjima je jedno čije ideološko djelovanje se oslanja na islam – Salafi grupa, sa područja Plava i Rožaja.

Kao članovi ekstremnih grupa u Crnoj Gori označeni su Nebojša Mrvaljević, izvršni direktor Foruma slobodnih građana ,,Luča“, nekadašnji predsjednik omladine Liberalnog saveza Crne Gore, Predrag Vušurović, građanski aktivista, borac za ljudska prava i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković, Tatjana Knežević-Perišić koja je nekada bila predsjednica političke partije Patriotsko-komitski savez i Draško Martinović, navijač fudbalske reprezentacije Crne Gore. 

Prema BIRN-ovoj mapi oni su svrstani u krajnje desničarsku grupu ,,Komite i patriote Crne Gore“, koja prema pisanju crnogorskog lista Pobjeda ne postoji. List također navodi kako su svi pobrojani u svojim javnim istupima imali zajedničke niti – antifašizam i zaštitu građanske Crne Gore.

Istraživanje kao također ekstremističku grupu navodi,,Bogougodnice“. U nju je BIRN, kako piše Pobjeda, svrstao četiri žene: građanske aktivistkinje Maju Miličković i Tijanu Lopičić, kao i novinarke i urednice Pobjede Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević.

Grupa ženskih aktivistkinja koja sebe nazva ,,Bogougodnice“ je feministička grupa, uglavnom poznata po performansima širom Crne Gore, kojima su skretale pažnju na, između ostalog, neravnopravnost žena, ali i na posljedice prikazivanja filma Borisa Malagurskog „Crna Gora podijeljena zemlja“, piše list Pobjeda. Kontroverzni reditelj Boris Malagurski je u oktobru u Srebrenici snimao kadrove za svoj novi film "Republika Srpska: Borba za slobodu".

Nakon što su, sa još nizom boraca za ljudska prava, označene za ultradesne ekstremiste, građanske aktivistkinje Maja Miličković i Tanja Pavićević, gostujući u Drugačijoj radio vezi na radiju Antena M, najavile su tužbu pred sudovima u Sarajevu, ali i moguću tužbu protiv autorke izvještaja.

„Kontaktirana su dva advokata, jedan je iz BiH, drugi iz Crne Gore. BIRN je, kao pravno lice, registrovan u BiH u Sarajevu, prvo će biti njima dostavljen demanti i traženje izvinjenja sa brisanjem imena, što ne umanjuje štetu koja je već počinjena, tako da će svakako ići tužba pred sudovima u Sarajevu”, rekle su one.

BIRN-ov tim na ovom projektu, kako piše na njihovom web sajtu, pored novinara iz regije, čine troje novinara iz Crne Gore – kao urednici su navedeni Samir Kajošević i Dušica Tomović, dok je novinarka Jelena Jovanović.

Novinarka Jelena Jovanović u kratkom telefonskom razgovoru za Mediacentar Sarajevo, na pitanje na osnovu koje metodologije je rađeno istraživanje, uputila je za detalje na urednicu BIRN-a u Crnoj Gori Dušicu Tomović.

Nije željela komentarisati ni na osnovu čega je ona kao novinarka mapirala organizacije koje su u Crnoj Gori označene kao ekstremističke, a urednica BIRN-a za Crnu Goru Dušica Tomović nije odgovarala na pozive.

Pored Miličković i Pavićević, u grupi “Bogougodnice” označenoj kao ekstremistička su i dvije novinarke lista Pobjeda Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.

Institut za medije Crne Gore u svom reagovanju objavljenom na društvenoj mreži Facebook navode da istraživanje BIRN-a targetira novinarke i kritku svodi na “ekstremizam”.

“Institut za medije sa zabrinutošću gleda na istraživanje Balkanske istraživačke mreže- BIRN, koje je u grupu esktremističkih organizacija svrstao i okarakterisao aktivizam koleginica, novinarki Kaćuše Krsmanović i Tanje Pavićević i ocjenjuje da je riječ o targetiranju novinarki, lošoj namjeri i zamjeni teza”, navodi se u reakciji.

Iz Instituta za medije Crne Gore navode kako je u ovom istraživanju aktivistički angažman novinarki okarakterisan kao “religiozni ekstremizam”, te da su novinari BIRN-a organizaciju kojoj novinarke pripadaju mapirali među onim koje na Balkanu propagiraju krajnje desni ekstremizam.

“Ne ulazeći u metodologiju i kriterijume po kojoj je aktivizam novinarki naveo autore/ke izvještaja da izvedu takve zaključke, smatramo da se ovakvim kvalifikacijama i to od medija koji promoviše najviše profesionlane standarde, zamjenjuju teze, a kritika crkve pokušava predstaviti kao “religiozni ekstremizam””, navode u reagovanju.

Podsjećaju da Ustav Crne Gore garantuje slobodu misli, savjesti i govora, te da je opasno svaku kritiku, pa čak iako je neko smatra neprimjerenom i ostrašćenom, svesti na “ekstremnu”, jer to vodi ka sužavanju slobode govora i cenzuri.

“Targetiranje novinarki, samo zato što se kritički odnose prema djelovanju jedne crkvene zajednice u Crnoj Gori, moglo bi ugroziti njihovu bezbjednost i izložiti ih napadu raznih grupacija i pojedinaca, za šta u politički zaoštrenom ambijentu kakav je crnogorski, te uz činjenicu da u poslednje vrijeme svjedočimo porastu napada na novinre/ke, postoji realna opasnost. Nadamo se da, dobra namjera BIRN-a da, kako se navodi u prezentaciji izvještaja, “ da doprinese izgradnji stabilnog i zdravog društva”, rizikuje da se pretvori u suprotnost.”, piše u reakciji Instituta za medije Crne Gore.

Aktivista Aleksandar Saša Zeković za Pobjedu je rekao kako je od urednice i koautora zatražio da se preispitaju svi indikatori i parametri korišćeni u metodologiji na osnovu koje je označen kao "ultradesničar".

“Iskazao sam interesovanje da se razmotri i mogućnost neposrednog grupnog susreta sa angažovanim istraživačima kako bi razgovarali i pojasnili svaku situaciju, javni nastup ili govor, aktivnosti u kojima sam učestvovao ili ideje/stavove koje sam zastupao, a koji su doprinijeli da se izvede zaključak da sam dio grupe u koju su me prepoznali, da sam njen lider, ili jedan od lidera, ili da sam, nezavisno od te grupe, aktivan na javnoj sceni, ili na drugačiji način, u oblasti ekstremizma i na polju desničarenja”, rekao je on.

Izvrišni direktor BIRN BiH Denis Džidić je za portal Standard rekao da će ta organizacija brzo raditi nezavisnu procjenu validnosti objavljene mape.

“Mi smo radili ono što se odnosi na BiH i iza toga stojm ja i naši urednici u Sarajevu. Što se tiče ovog dijela o Crnoj Gori, upoznati smo sa primjedbama … Ne bježimo od odgovornosti, uradićemo nezavinu procjenu da vidimo je li eventualno došlo do nekih grešaka”, rekao je Džidić.