U 2023. godini širom svijeta ubijeno je 45 novinara dok su obavljali svoj posao.

foto: Screenshot YouTube / RSF

Do 1. decembra 2023. godine ubijeno je 45 novinara dok su obavljali svoj posao, navodi se u godišnjem pregledu koji sastavljaju Reporteri bez granica (RSF).

Broj potvrđenih slučajeva u kojim su novinari ubijeni dok su radili svoj posao je najmanji od 2002. godine, uprkos ratu na Bliskom istoku, piše RSF. Ipak, potrebno je naglasili da mnogi slučajevi ubistva novinara tokom 2023. i dalje nisu istraženi. 

Samo u Gazi je, kako podsjeća organizacija, najmanje 13 novinara ubijeno zbog svog posla od početka rata između Izraela i Hamasa, dok ukupan broj ubijenih novinara na području Pojasa Gaze iznosi 56, bez obzira na to da li su stradali zbog svog posla ili ne. Širom svijeta, navodi RSF, 521 novinar je trenutno pritvoren na osnovu proizvoljnih razloga vezanih za njihovu profesiju a taj broj je manji za 8,4 posto u odnosu na 2022.

“Novinari među civilima u Gazi plaćaju visoku cijenu. Primijetili smo da je broj ubijenih novinara zbog posla kojim se bave veoma visok, odnosno najmanje 13 na tako maloj teritoriji”, rekao je Christophe Deloire, generalni sekretar RSF.

RSF je, kako je dodao, podnio tužbu Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) kojom žele da se utvrde činjenice i da se vidi do koje tačke su novinari bili svjesno gađani.

“Na globalnom nivou, čini se da je broj novinara koji su ubijeni tokom obavljanja svog posla ili u vezi sa radom u naglom padu. Razlozi za to su sigurnosne mjere u novinskim organizacijama, obuka i dodjela zaštitne opreme, oprez, efekti borbe protiv nekažnjivosti i djelovanje međuvladinih organizacija”, kazao je između ostalog Deloire.

U 2023. godini ubijeno je 45 novinara dok su obavljali svoj posao, što je za 16 manje nego u 2022. kada je stradao 61 novinar. Prema izvještaju RSF-a, ovo je najniži broj zabilježen od 2002. godine kada je broj ubijenih bio 33. U 2012. i 2013. godini, dodaje se, ubijeno je više od 140 novinara dok su radili svoj posao, uglavnom zbog ratova u Siriji i Iraku.

Postepeni pad broja ubijenih novinara dok su radili svoj posao u proteklih pet godina može se, naglašava RSF, dijelom objasniti i prestankom smrtonosnih napada u Iraku i Siriji, gdje je gotovo 600 novinara ubijeno na dužnosti od 2003. do 2022. 

Iako je broj ubijenih novinara na terenu u Latinskoj Americi značajno opao, sa 26 u 2022. na šest u 2023. godini, raditi kao novinar u ovoj regiji još nije sigurno, što pokazuju nedavne otmice i oružani napadi u Meksiku. RSF navodi da su organizovani kriminal i korupcija u Latinskoj Americi na vrhu liste tema koje novinare mogu koštati života.

Ove godine su 23 novinara ubijena dok su izvještavali u ratnim zonama. Većina njih, 17, ubijeno je u ratu između Izraela i Hamasa (uključujući 13 u Gazi), tokom kojeg su ukupno živote izgubila 63 novinara (uključujući 56 u Gazi). Prvi put u pet godina više novinara je ubijeno u ratnim zonama nego u mirovnim zonama, piše RSF u izvještaju.

Prema podacima RSF-a, ukupno 521 novinar će 2024. dočekati u zatvoru, dok ih je 2022. bilo 569. Kina je ponovo zemlja koja najviše zatvara novinare u svijetu, sa 121. medijskim profesionalcem u zatvorima (uključujući 12 u Hong Kongu i 42 u Xinjiangu). To je skoro četvrtina (23 posto) od ukupnog broja novinara koji se nalaze u zatvoru širom svijeta, navodi RSF.

Bjelorusija, zemlja koja ima sve represivniju politiku, kako se navodi u izvještaju RSF-a, sada je jedna od tri zemlje koje pritvaraju najviše novinara. U toj zemlji je u zatvoru 39 novinara, odnosno sedam više nego 2022. Bjelorusija je također druga zemlja po broju pritvorenih novinarki (deset), odmah nakon Kine (14).

Pad broja pritvorenih novinara širom svijeta (50 manje 1. decembra 2023. nego na isti datum 2022.) može se dijelom objasniti padom broja novinara u zatvoru tog datuma u Iranu (24 manje) i Turskoj (23 manje). No, to, kako je istakao RSF, što se te dvije zemlje ne nalaze na prva tri mjesta zemalja koje najviše zatvaraju novinare ne znači da ih Iran i Turska ne zatvara. Jedna od tehnika progona novinara u Iranu i Turskoj je, podcrtao je RSF, njihovo zatvaranje u više navrata. U 2023. godini ukupno 43 turska novinara i 58 iranskih novinara provelo je vrijeme u zatvoru.

RSF-ov izvještaj govori i o novinarima koji su taoci, odnosno njih 54. Od sedmoro otetih ove godine, dvojicu još drže njihovi otmičari. To su novinari Saleck Ag Jiddou i Moustapha Koné, koji su 7. novembra uzeti za taoce na sjeveru Malija. Sedam mjeseci prije njihove otmice, otmičari su, piše RSF, konačno oslobodili francuskog novinara Oliviera Duboisa u istoj oblasti Malija. Ostali medijski taoci nalaze se u četiri zemlje: Siriji (38), Iraku (devet), Jemenu (četiri) i Meksiku (jedan).

Meksiko je i dalje zemlja s najviše novinara koji se vode kao nestali u svijetu, a njihov broj iznosi 31 od ukupno 84 nestalih širom svijeta, navodi RSF. Svi su prijavljeni kao nestali prije 2023. godine, s izuzetkom Juana Carlosa Hinojose Viverosa koji je nestao 6. jula. Širom svijeta, više od polovine, odnosno 43 nestala novinara, nalazi se u Latinskoj Americi.

Reporteri bez granica podsjećaju da od 1995. godine sastavljaju godišnje preglede nasilja i zlostavljanja novinara na osnovu preciznih podataka prikupljenih od 1. januara do 1. decembra tekuće godine. Podaci za 2023. uključuju profesionalne novinare i druge medijske radnike. 

Izvor: RSF

___