Rezultati nove studije Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu (PINA) o pitanju zaštite i krivičnog gonjenja uznemiravanja novinarki na internetu u Sjevernoj Makedoniji pokazuju da je većina ispitanih novinarki uznemiravana na internetu u toj zemlji, o čemu je izvijestila Evropska federacija novinara (EFJ). Oni navode da su zabrinuti zbog tih podataka. 

 

Prema istraživanju koje je provela PINA, uz podršku Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Skoplju, 81,6 posto od 103 ispitane novinarke u Sjevernoj Makedoniji, su navele da su uznemiravane na internetu.

 

Rezultati stavljaju tu zemlju, kako navodi EFJ, iznad globalnog prosjeka od 64 posto novinarki koje su se suočile s online nasiljem, prema istraživanju koje je 2018. objavila Međunarodna federacija novinara (IFJ). 

 

Darko Duridanski, projektni menadžer u Sindikatu makedonskih novinara i medijskih radnika (SSNM), koji je podružnica EFJ-a, kaže kako su napadi na novinarke u Sjevernoj Makedoniji posljednjih godina značajno porasli, što je pokazalo i istraživanje PINA-e. 

 

“Naše istraživanje pokazuje da su svake godine online napadi u stalnom porastu”, naveo je.

 

Odgovori makedonskih novinarki u anketi su zabrinjavajući, piše EFJ. Većina novinarki 84,6 posto u odgovorima je navela da zna kojoj instituciji da se obrati za prijavu slučaja online uznemiravanja, dok se samo 25,2 posto obratilo nadležnoj instituciji, a 32 posto svojoj redakciji. Gotovo polovina ispitanica (43,7 posto) nije prijavila slučaj. Kao mogući razlog toga naveden je izvještaj u kojem piše da je skoro polovina novinarki koje su prijavile uznemiravanje i napade na internetu bila veoma nezadovoljna saradnjom sa institucijama, a samo dvije sagovornice su izjavile da su zadovoljne.

 

O problemu neprocesuiranja slučajeva su upoznati i u SSNM-u, gdje zajedno sa drugim medijskim organizacijama redovno rade na tome da zaustave nekažnjivost online napada na medijske profesionalce. 

 

“Naša glavna nada je da će dugo očekivane izmjene Krivičnog zakona biti usvojene jer bi one trebalo da pojačaju kazne za napade na novinare i da tretiraju sve vrste napada na novinare po službenoj dužnosti”, kažu iz ovog sindikata kojem se pridružilo Udruženje novinare Makedonije (AJM-ZNM) koji takođe traže usvajanje ovog zakona kojim bi se svi napadi na novinare tretirali po službenoj dužnosti. 

 

Promjene za bolju zaštitu novinara najavio je ministar pravde Sjeverne Makedonije Bojan Maričić u julu 2021. godine, ali još uvijek nisu usvojene. Odgovarajuća reakcija tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova je od velike važnosti u ovim slučajevima, poručuju iz EFJ-a.

 

Zaustavljanje nekažnjivosti je jedina stvar zbog koje se može očekivati smanjenje napada, kaže Duridanski.

 

AJM-ZNM je u svom registru napada zabilježio 79 teških incidenata u posljednjih osam godina, od kojih su 24 fizički napadi na novinare. “Samo četiri su riješena sudskom presudom, što znači da smo suočeni sa visokom stopom nekažnjavanja“, istakao je direktor AJM-ZNM Dragan Sekulovski. 

 

On kaže kako u ovom udruženju trenutno rade sa Ministarstvom unutrašnjih poslova na zajedničkom protokolu za sigurnost novinarki na internetu. Kaže i kako bi ovaj alat trebao pomoći da novinari/ke efikasnije prijavljuju incidente, ali i mobilizirati nadležne institucije da budu proaktivnije kada su prava novinara/ki ugrožena.

 

Prema riječima novinarki koje je intervjuisala PINA, motivi za uznemiravanje uglavnom su bili objavljivanje novinarskih članaka “usmjerenih na druge centre moći“ (56,6 posto), “o društvenim dešavanjima koja su kritična prema vlasti“ (43,4 posto) i “o društvenom razvoju koji je bio kritičan prema nekoj stranci” (36,1 posto). Manji broj ispitanika je rekao da su maltretirani jer su iznosili lični stav i mišljenje.

 

EFJ prenosi podatke iz istraživanja u kojem se navodi da preovladavaju tri vrste uznemiravanja na internetu: privatne fotografije koje se dijele na društvenim mrežama (29,7 posto slučajeva), online uhođenje (22 posto) i organizirane kampanje (18,7 posto). Izvor uvreda, prijetnji ili napada uglavnom je nepoznat.

 

Osim ovih alarmantnih primjera, u istraživanju se ističe i da kod više od polovine novinarki, koje su se suočile s uznemiravanjem na internetu, takvo iskustvo nije izazvalo promjene u daljem ponašanju. Neki ispitanice imaju tendenciju da ignorišu takve sadržaje, prihvatajući ih kao dio profesije. Prema izvještaju istraživanja PINA-e, ovo pokazuje “visok stepen normalizacije uznemiravanja na internetu”.

 

Cijelu analizu PINA-e možete pogledati na ovom linku.

 

Izvor: EFJ