Međunarodna federacija novinara uputila poziv povodom Dana prava na pristup informacijama

foto: Pixabay / Ilustracija

Povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, Međunarodna federacija novinara (IFJ) pozvala je zemlje širom svijeta da uvedu snažno zakonodavstvo i njegovo dosljedno provođenje kako bi se osigurao stvaran pristup informacijama od javnog značaja. IFJ je upozorio i da zakonske garancije imaju malu vrijednost ako vlasti u suštini onemogućavaju pristup informacijama.

Kako je istaknuto iz IFJ, pristup informacijama temeljno je pravo priznato članom 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koji štiti slobodu „traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija“. Međutim, kako IFJ dodaje, neko ko ima zakonsko pravo na informacije ne znači nužno da može ostvariti to pravo. Širom svijeta, naglašeno je iz IFJ, novinari i medijski radnici i dalje se suočavaju s kašnjenjima, odbijanjima, restriktivnim pravilima i administrativnim preprekama kada traže informacije od vlasti.

Također, navedeno je da je, prema podacima UNESCO-a, više od 139 zemalja usvojilo ustavne ili zakonske garancije za javni pristup informacijama. Međutim, izvještaj o javnom pristupu informacijama iz 2025. iste organizacije, dodaje IFJ, otkriva velike praznine u realizaciji, pravne rupe i administrativne prepreke koje sprečavaju novinare i građane da pristupe informacijama koje su im potrebne da bi pozvali vlasti na odgovornost.

IFJ naglašava i da osuđuje očigledno kršenje prava na informisanje širom svijeta, uprkos tome što je zagarantovano zakonom. 

IFJ poziva vlade širom svijeta da ojačaju zakone o pristupu informacijama uvođenjem najmanje tri ključna zaštitna mehanizma:

1. Jasni i provedivi rokovi: Zakoni treba da utvrde obavezujuće rokove u kojima javne institucije moraju odgovoriti na zahtjeve za pristup informacijama, pri čemu svako produženje roka mora biti strogo ograničeno i opravdano. Neopravdana kašnjenja moraju biti podložna efikasnim pravnim lijekovima.
2. Nezavisan i efikasan nadzor: Okviri za pristup informacijama treba da predvide postojanje nezavisnog nadzornog tijela koje raspolaže dovoljnim resursima i ovlaštenjima za preispitivanje odluka o odbijanju zahtjeva i nalaganje objavljivanja informacija. Od institucija se mora zahtijevati da opravdaju ograničenja te dokažu da su ona nužna i proporcionalna.
3. Proaktivno objavljivanje i čuvanje javne dokumentacije: Od institucija se mora zahtijevati da proaktivno objavljuju informacije od jasnog javnog interesa, uključujući budžete, javne ugovore, zakonodavne dokumente te relevantne finansijske ili političke interese. Također, one moraju imati zakonsku obavezu da na pravilan način kreiraju, čuvaju i arhiviraju javnu dokumentaciju, uključujući digitalne zapise, kako informacije ne bi postale nedostupne uslijed neadekvatnog dokumentovanja ili čuvanja. 

Novinari u Evropi se suočavaju sa stalnim preprekama

Anthony Bellanger, generalni sekretar IFJ-a, rekao je da pristup informacijama nije privilegija koju dodjeljuju javne vlasti, već je to temeljno pravo i preduslov za nezavisno novinarstvo i demokratsku odgovornost.

„Kada vlade odgađaju, ograničavaju ili skrivaju informacije od javnog interesa, one ne ometaju samo rad novinara, već sprečavaju građane da saznaju šta se radi u njihovo ime. Vlade moraju osigurati da pravo na pristup informacijama funkcioniše u praksi, a ne samo na papiru. Potrebna je snažna regulativa, a ne prazno obećanje”, kazao je Bellanger.

U slučaju Evrope, IFJ podsjeća na Izvještaj o slobodi informisanja (2025.) Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF) koji je dokumentovao stalne prepreke s kojima se novinari suočavaju prilikom traženja javnih informacija. U praksi, pristup javnim informacijama može biti otežan neodgovorenim ili odgođenim zahtjevima, djelimičnim otkrivanjima, širokim izuzećima od povjerljivosti i dugotrajnim postupcima žalbe. Ove prepreke, kako je navedeno, mogu otežati novinarima da dobiju pravovremene informacije i da provjere javne organe.

Luksemburg je, kako je istaknuto, tipičan primjer postojećih nedostataka u ovoj oblasti. Iako je zemlja nedavno usvojila novo zakonodavstvo kojim se priznaje pravo novinara na pristup javnim informacijama, važna ograničenja ostaju. Zakonodavstvo zemlje ne utvrđuje maksimalno vrijeme obrade zahtjeva novinara, a javne vlasti mogu negativno reagovati ili uskratiti informacije kada smatraju da izostavljeni materijal ima ograničenu javnu vrijednost.

IFJ je naveo da Izvještaj iz 2025. Red Voces del Sur, za Latinsku Ameriku i Karibe, dokumentuje institucionalni otpor i sigurnosne rizike s kojima se suočavaju novinari kada traže javne zapise, kao i slabljenje zaštite slobode izražavanja.

Uz navedeno, IFJ dodaje da je 2021. upozorio na predložene izmjene Zakona o pristupu javnim informacijama Salvadora, izazivajući zabrinutost zbog daljnjih ograničenja pristupa informacijama i dodatnih prepreka za istraživačko novinarstvo. Pet godina kasnije, te zabrinutosti ostaju.

Kompletan izvještaj u kome su navedene i ostale zemlje svijeta je dostupan na ovom linku.

Izvor: IFJ

___