Licenciranje novinarske profesije kao rješenje?
Licenciranje novinarske profesije kao rješenje?
Povodom obilježavanja 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, u Mediacentru Sarajevo je održana panel diskusija o obrazovanju novinara. Diskusiji su prisustvovali akademski stručnjaci, predstavnici medija, studenti sa Univerziteta u Banja Luci, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te članovi Omladinske Novinske Asocijacije (ONA).
Na diskusiji pod nazivom "Mladi i ...(ne)obrazovani?", održanoj 28.4.2011. u Mediacentru Sarajevo, raspravljalo se, između ostalog, o tome kako se školuju budući novinari, da li izlaze sa fakulteta spremni da se nose sa svim zahtjevima profesije, kakvi novinari su potrebni medijskom tržištu u BiH, da li je potrebno ''licencirati'' novinarski poziv i jasno definisati ko i pod kojim uslovima se može baviti novinarstvom, a ko ne, te kako su alternativni programi edukacije novinara utjecali na nivo obrazovanja novinara i medijsku scenu u BiH i regiji.
U diskusiji su učestvovali koordinatorica Mediacentra Slobodanka Dekić, prof. Hanka Vajzović (FPN Sarajevo), prof. Vedada Baraković (FF Tuzla), prof. Iko Skoko (Sveučilište u Mostaru), prof. Tatjana Duronjić (FF Banjaluka), Kenan Ćerimagić (NTV Hayat), Eldin Karić (Zurnal info), Milan Trivić (BHT), Jelena Vukmanović (Novosadska škola novinarstva), Zoran Bojarov (Makedonski institut za medije), studenti novinarstva sa Univerziteta u Banja Luci, Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te članovi Omladinske Novinske Asocijacije (ONA).
Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Hanka Vajzović, najveće zamjerke ima na Bolonjski sistem obrazovanja. „Tipujem na četverogodišnji studij, jer nam je Bolonja dosta štete nanijela, te smo svi počeli žaliti za starim načinom obrazovanja“ - kaže Vajzović.
Predstavnica Banjalučkog Univerziteta profesorica Fakulteta političkih nauka Tatjana Duronjić ističe da joj je teško govoriti kako bi ocijenila nivo znanja za sve novinare na području BiH, ali da zna da je nivo znanja studenata novinarstva iz Banja Luke mnogo bolji u odnosu na prethodne generacije. „Da se ne vidi pomak, ja ne bih mogla s elanom i dalje da radim. Uspeli smo da povećamo broj stručnih predmeta sa nekadašnjih 8 na 18 i na taj način omogućili studentima da dobiju mnogo šira znanja iz oblasti novinarstva, mediologije, komunikologije i srodnih naučnih disciplina. Uspjeli smo istovremeno da povećamo kvalitet, strukturu i kompleksnost medijske prakse koju naši studenti imaju, tako da od ove godine studenti novinarstva na našem fakultetu prolaze obuku i iz online novinarstva koje je zapravo novinarstvo budućnosti i novinarstvo 21. vijeka", kaže Duronjić.
Urednik online magazina Buka, Aleksandar Trifunović kaže da postoje ljudi koji pišu tekstove koji mogu da skrenu pažnju javnosti, da ne moraju da imaju nikakvo obrazovanje a urade to bolje nego bilo koji profesionalac te da danas svako može da bude novinar, svako može da pokrene medij. Postoje besplatni blog alati koji nude vrhunsku samopromociju za čije je korištenje dovoljna tehnička pismenost, promovisanje na fejsbuku o svakom vidu promocije koja je potpuno besplatna i može da se radi iz kuće. „ Buka je neprofitni medij i danas smo po prvi put dobili reklamu. Neprofitni znači da mi smijemo uzeti reklamu ali novac od reklame moramo uložiti u dalju proizvodnju programa. U Hrvatskoj je to već drugačije riješeno. Država odvaja sredstva za neprofitne medije, a vi kao neprofitni medij aplicirate sa svojim programom da koristite taj novac“, kaže Trifunović. On nije veliki optimista kada je su donatori i donatorske organizacije u pitanju. Smatra da je pored obrazovanja novinara ključno da obrazujemo i publiku.
Urednik informativnog programa NTV Hayat Kenan Ćerimagić kaže da je njihovoj kući na prvom mjestu kvalitet, novinar mora da radi sve. „Veliki problem predstavlja i to što novinari dolaze tehnološki nepismeni, nemaju pojma ni o čemu, imaju veoma malu želju da to nauče i misle da su završetkom fakulteta završili svaku poterbu za daljom edukacijom", kaže Ćerimagić. On je takođe istakao važnost edukacije novinara.
Izvršna direktorica Savjeta za štampu Bosne i Hercegovine Ljiljana Zurovac smatra da se ogromno znanje dobija na neformalnim vidovima obrazovanja, na intezivnim kursevima, pitajući se zašto nema kritične mase i urednika koji žele obrazovane novinare?
Koordinatorica Mediacentra Sarajevo i voditelj ove panel diskusije Slobodanka Dekić pozvala je prisutne da razmisle o licenciranju novinarske profesije, podsjećajući na sličan pokušaj u Sloveniji. „To bi značilo da ne može da bude novinar onaj koji nema adekvatno obrazovanje, prventveno žurnalistiku, a mladi novinari rade uz mentore u redakcijama to jeste starije kolege te da se odredi minimalna cena rada“, rekla je Dekić.
Prema evidenciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo za 2011. godinu, zanimanje diplomirani novinar je na visokom trećem mjestu prema broju nezaposlenih, čak njih 360 je bez posla.