Radionica je bila dio programa Festivala Fotografija godine BiH, a prisustvovali su joj brojni fotografi iz Bosne i Hercegovine, te Srbije i Hrvatske.

 

U svom predavanju Poldan je povukao paralelu između situacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kada je riječ o poštivanju autorskih prava i zakonskom okviru koji reguliše ovu oblast.

 

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj prije deset godina nije postojala svijest o povredama i zaštiti autorskih prava, ali se u posljednje vrijeme sukcesivno povećava broj zahtjeva za njihovom zaštitom. 

 

„Koliko sam čuo od kolega, vidim da u BiH ne postoji preveliki broj predmeta, odnosno postoji masa povreda i niko se ne osvrće na to“, kazao je Poldan i dodao da je potrebno raspravljati o ovoj temi i uputiti ljude o osnovama, kako bi se došlo do nekog napretka.

 

 

Poldan je pojasnio da su i Bosna i Hercegovina i Hrvatska aktuelne kada je riječ o zakonskoj regulativi u zaštiti autorskih prava jer je ona vrlo slična onoj u Francuskoj, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj zapadnoevropskoj zemlji.

 

“Niko ne može reći da je zakonska regulativa razlog zbog čega nešto ne funkcionira. Razlog je svijest onih koji su u lancu stvaranja, prodaje i upotrebe fotografije. Tu je po meni ključni problem. Regulacija sama po sebi nije dovoljna da bi praksa bila ista. Praksa je potpuno različita”, kazao je on. 

 

Portret za istoriju

Prvi slučaj zaštite fotografije kao autorskog djela potiče iz 1883. godine kada je Napoleon Sarony tužio firmu Burrow-Giles Lithographic Co zbog toga što su iskoristili njegov portret Oscara Wilda u svojoj reklami. Vrhovni američki sud je 1884. godine presudio da se radi o originalnom umjetničkom djelu. Nakon toga je u većini zemalja uvedena praksa da se štiti samo fotografija koja ima umjetnički ili dokumentarni karakter. Ta teorija je u bivšoj Jugoslaviji, ali i Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama napuštena 70-ih godina i došlo je do nove teorije da je zapravo svaka fotografija autorsko djelo.

Sve regulative u ovoj oblasti baziraju se na nekoliko međunarodnih konvencija koje su ratificirale i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, među kojima je najvažnija Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela iz 1886. godine.

 

Bosna i Hercegovina ima Zakon o autorskim i srodnim pravima kojim se uređuju prava autora na njihova djela iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti, te kojim je definisano da su i fotografije, između ostalog, autorska djela.

 

Poldan ističe da do povrede autorskih prava najčešče dolazi iz dva razloga – prvi je nepoznavanje pravila i nesvjesnosti da se uopšte vrši povreda, što se često dešava kod onih koji misle da sve što je na internetu automatski je i svima dostupno za upotrebu. 

 

Drugi slučaj je kada ljudi svjesno krše autorska prava vodeći se logikom da će ih od 1.000 ukradenih fotografija tužiti samo dva fotografa, što im je isplativije nego da kupuju sve fotografije. Ipak, Poldan se nada da će sa porastom svijesti o ovoj problematici biti veći broj prijava što će ovu praksu smanjiti.

 

„Raste svijest o ovome jer je fotografija danas potrebnija svuda više nego prije 20-30 godina i postoji milion propozicija da se povrijede autorska prava“, kaže Poldan.

 

 

Poldan kaže da se slučajevi povrede autorskih prava većinom završavaju nagodbom jer oni koji povrijede autorska prava rijetko se upuštaju u sudske postupke. 

 

“U nagodbama se često postiže veći iznos nego u sudskom postupku. Onaj ko je povrijedio autorska prava ide na nagodbu jer zna da će u postupku izgubiti i uz naknadu autoru biće obavezan objaviti tu presudu u novinama što je i visok trošak i povreda ugleda, uz to ide u rizik krivične odgovornosti. Kad to sve zbroji mnogo mu je pametnije legalizirati svoju poziciju i ići u nagodbu”, pojašnjava Poldan, dodajući da je prosječna visina naknade oko 10.000 kuna (oko 2.500 KM).

 

Za različite oblike kršenja autorskih prava u BiH Zakonom o autorskim i srodnim pravima predviđena je kazna od 1.000 do 200.000 KM.

 

Autorsko pravo traje tokom života autora i 70 godina poslije njegove smrti. Više detalja o zaštiti autorskih prava dostupno je na stranici Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.