Globalna perspektiva o evoluciji otvorenih podataka

Globalna perspektiva o evoluciji otvorenih podataka

Globalna perspektiva o evoluciji otvorenih podataka

Kako vlasti na globalnoj razini objavljuju informacije u svojem posjedu?
 
Tijekom 2013. godine tijela javne vlasti Sjedinjenih Američkih Država na svim razinama trebale su učiniti dostupnim svoje podatke u strojno čitljivom obliku najširoj javnosti temeljem izvršne zapovijedi predsjednika Barack Obame. Ali zašto? I kako je došlo do toga da tijela vlasti na globalnoj razini objavljuju informacije i podatke u svojem posjedu?
 
Kraljevina Švedska normativno je regulirala pristup informacijama 1766. kada donosi Zakon o slobodi informiranja. U SAD-u ovo je pravo regulirano 1966. godine donošenjem Zakona o slobodnom pristupu informacija koji je 1996. godine dopunjen odredbom prema kojoj je potrebno omogućiti online pristup često zatraženim informacijama. Američki novinari imaju dugu povijest polaganja prava na pristup informacijama od javnog značaja u svrhu informiranja javnosti. Postoje brojne organizacije u SAD-u koje se zalažu za ovaj koncept transparentnosti i otvorenosti tijela vlasti kao što je Sunlight Foundation. 
 
93 države prema posljednjem izvještaju iz 2012. godine dostupnom na Freedominfo.org imaju zakone kojima se regulira pravo na pristup javnim informacijama, ali i obaveza tijela javne vlasti da učine te informacije dostupnima javnosti, uključujući i zemlje Jugoistočne Europe.
 
Republika Hrvatska stvorila je pravne okvire kojim se javnosti omogućava pravo na pristup informacijama tijela javne vlasti što je prvenstveno uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama, ali i dijelom obuhvaćeno odredbama Ustava Republike Hrvatske (čl. 38) koje se odnose isključivo na novinare. 
 
Naravno, zakonodavne regulative su samo okviri koji osiguravaju pravo na pristup, međutim to ne znači da svi znaju za njih, a njihova dosljedna provedba nešto je što se još uvijek ne ostvaruje u potpunosti. Veliki je izazov u današnjem suvremenom informacijskom društvu pitanje očuvanja autentičnosti, integriteta, pouzdanosti, iskoristivosti i vjerodostojnosti informacija koje se prikupljaju i prenose, posebice onih od javnog značaja koje bi trebale biti dostupne najširoj javnosti.
 
Različite kulture, različiti programi otvorenosti i transparentnosti
 
Nije neobično da američki L.A. Times objavljuje izvještaje u obliku interaktivnih vizualizacija podataka u realnom vremenu o trendovima stope kriminala za više od stotinu gradova i naselja koji se automatski ažuriraju iz vladinih izvora podataka. S druge strane kriminalni podaci nikada ne bi bili objavljeni online u Tajvanu iz etičkih razloga prema riječima tajvanskog poduzetnika TH Sheea uključenog u brojne lokalne projekte otvorene vlasti. Međutim, tajvanski novinari mogu vrlo jednostavno pristupiti osobnim podacima kao što su snimke građana s nadzornih kamera.
 
 
Suprotno tome njemačko zakonodavsto otežava uvid u zbirke osobnih podataka štiteći pravo građana na privatnost. Upravo se njemački trgovački lanac Lidl našao u središtu skandala zbog kršenja prava na privatnost i ugrozu osobnih podataka nedopušteno uhodeći svoje zaposlenike zbog čega je kažnjen novčanom kaznom u visini od 1,9 miliijuna eura.
 
U Velikoj Britaniji pritisci javnosti usmjereni povećanju transparentnosti rada institucija vlasti rezultirali su dostupnošću sve veće količine javnih podataka (ali ne i osobnih) u novom konceptu – strojno čitljivim, besplatnim, strukturiranim i najširoj javnosti dostupnim na centralnom portalu Datagov.uk.
 
Slični projekti koji prate ovaj trend dostupnosti javnih podataka najširoj javnosti - građanima, medijima, privatnom sektoru i entuzijastima otvorenih podataka u strojno čitljivim formatima jesu portal Data.gov Sjedininjenih Američkih Država. Ovaj projekt kao proizvod Obamine administracije omogućuje pristup podacima cjelokupne administracije. Na razini Europe Europska komisija pokrenula je dva takva projekta za Europsku uniju - Open-data.europa.eu i Publicdata.eu
 
Zanimljiv je primjer Kenije poznate po svojoj kulturi tajnosti djelovanja institucija vlasti zbog Zakona o zaštiti javnih podataka temeljem kojeg dužnosnici ne smiju objavljivati i prenositi informacije nastale njihovim djelovanjem. Kenija je 2011. godine popratila trend transparentnosti i otvorene vlasti pokretanjem centralnog portala Opendata.go.ke. Ovim projektom nastojalo se potaknuti najširu javnost na sudjelovanje što je rezultiralo objavom niza aplikacija koje koriste podatke objavljene na portalu. Jedan od takvih primjera je i aplikacija Water Point Mapper koja integrira informacije o komunalnoj opskrbi vodom u različitim regijama. Aplikaciju je kreirala IT tvrtka Upande. Važno je istaknuti da Kenija nema donesen Zakon o pravu na pristup informacijama što može usporiti daljnji uspjeh ovoga projekta.
 
Vrijednost otvorenih podataka - zajednici zajednici
 
Postoje brojni primjeri inicijativa u kojima vlade, ali i privatni sektor pružaju podršku zajednici entuzijasta otvorenih podataka sponzorirajući hackatone - događaje koji okupljaju programere, novinare, istraživače, stručnjake iz specijaliziranih područja kako bi se istražili mogući načini korištenja javnih podataka te kreirale društveno korisne aplikacije pomoću kojih tijela vlasti mogu biti učinkovitija i odgovornija.
 
Singapurška vlada tako učestalo pruža podršku pokretu UPS Singapore koji okuplja zajednicu od 4000 pojedinaca iz javnog, privatnog i ne-profitnog sektora koji ima za cilj poboljšanje gradskih sredina korištenjem javnih podataka i tehnologije. RTV Slovenija podržava događaj OpenData Hackday na kojem programeri i drugi stručnjaci nastoje prikupiti javne podatke korištenjem tehnika rudarenja s ciljem da ih učine dostupnim široj javnosti za njihovo ponovno korištenje u novim proizvodima. Interaktivna vizualizacija LPT - Odvozi vozil s pajkom jedan je od primjera proizvoda nastalog kao rezultat ovakvog događaja, a koji prezentira najčešće lokacije na kojima su se nalazila nepropisno parkirana vozila.
 
 
Lekcije za otvorene podatke
 
Povijesno gledano najjefikasniji način za dobivanje javnih informacija bilo je ispunjavanje zahtjeva za pristup podacima tijela javne vlasti u regiji (što odnosi se na države koje su donijele Zakon o pravu na na pristup informacijama). PSI direktiva Europske komisije potiče tijela vlasti da učine dostupnim svoje podatke i informacije kako bi se oni mogli dalje koristi kroz nove proizvode.
 
Kriteriji po kojima će vlade prilagođavati programe otvorenih podataka su zakonodavni okviri, tehnološki kapaciteti, razina aktivnog sudjelovanja građana u donošenju odluka te kulturološke razlike. Ipak, neke od dodirnih točki zajedničkih svim programima sažeo je pregledno Jonhatan Stray, voditelj projekta Overview za Associated Press koji ima za cilj kreirati tehnološku platformu koja bi pomogla istraživačkim novinarima u obradi javnih podataka:
 
1. Dostupnost javnih podatka nije samo stvar zakonodavnih okvira, već i načina na koji ih najšira javnost može koristiti. 
2. Određeni javni podaci bit će kontroverzni u različito vrijeme i na različitom mjestu. 
3. Ne postoji rasprava o dostupnosi javnih podataka bez rasprave o privatnosti.
4. Razvojem ekosistema dostupnosti javnih podataka, novinari i ostali dionici će prijeći s "moj izvor mi je dao podatke" na "preuzeo sam elektronički čitljive podatke" s centralnog vladinog portala gdje su javni podaci objavljeni.
 
I zaključno, kao odgovor na zašto
 
Brojni izvještaji i studije slučaja pokazuju da se dostupnošću veće količine informacija o djelovanju tijela vlasti najširoj javnosti može ostvariti eksponencijalni povrat investicije kroz nove proizvode. Tvrtka McKinsey u svojem izvještaju How government can promote open data predviđa ekonomsku vrijednost od 3 trilijuna dolara.
 
Vjerojatno je da bi u sljedećih nekoliko godina takvi projekti otvorene vlasti trebali biti provedeni u djelo i u regiji.
 
 
Ovaj tekst je objavljen u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH'. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.