BB: Postoje teme koje je čitateljima teško predočiti uporabom standardnih novinskih formi i elemenata - bilo da se radi o istraživanjima koja sadrže veće količine numeričkih podataka ili o događajima, procesima i pojavama koji se ne mogu kvalitetno prezentirati putem tekstova i fotografija. U takvim slučajevima, s obzirom da većina ljudi najlakše percipira i pamti sadržaj prezentiran vizualnim putem, rješenje je informacijska grafika (skraćeno infografika). 

 

 

BB: Prikupljanje i validacija podataka provedene su u suradnji sa novinarima i urednicima koji su zajedno sa mnom radili na realizaciji navedenih projekata. Korišteni su uglavnom statistički podaci dobiveni od Državnog zavoda za statistiku, a u slučaju infografike „Space Shuttle Challenger“ službeni podaci sa NASA-ine stranice. U pravilu podaci se uglavnom dobivaju putem zavoda, agencija za istraživanje tržišta ili putem weba, korištenjem službenih izvora relevantnih za pojedinu temu.

 

 

 

BB: Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, budući da vizualno novinarstvo kao takvo u Hrvatskoj i regiji praktički ne postoji. Umjesto sustavnog razvoja, sve počiva na entuzijazmu nekoliko pojedinaca. Osnovni razlog zašto je tomu tako leži u činjenici da je riječ o premalom tržištu za bilo kakvo ozbiljnije bavljenje ovim poslom - stoga smo uglavnom prisiljeni okretati se inozemnim naručiteljima. Što se samog stila tiče, čini mi se da smo bliži španjolsko – brazilskom modelu. 

 

Inovativnost je (u Hrvatskoj, vjerujem da je tako i u zemljama regije)  u većini slučajeva sputana od strane urednika koji naručuju projekte. Ovdje opet dolazimo do malo prije spomenutog problema ovih prostora – premalog tržišta. Zato je većina urednika naših novina, portala i sl., naučena na način rada koji podrazumijeva jako puno preuzimanja tema iz stranih medija, koje se onda primjenjuju na hrvatski model, a sve to nauštrb inovativnosti. Puno je lakše prolistati strane tiskovine i preuzeti gotovu ideju i razrađenu temu nego smisliti nešto svoje, novo i originalno. 

 

Na svu sreću, postoji dio urednika koji se ne uklapaju u navedeni obrazac ponašanja, pa uspijemo odraditi dosta zanimljivih i originalnih tema. To se dogodilo i u slučaju infografika „Propast hrvatske brodogradnje“ i „Space Shuttle Challenger“ uvrštenih u knjigu „Data Visualization“, koja predstavlja presjek vizualno najuzbudljivijih radova s područja informacijske grafike na globalnoj razini za 2010./2011. godinu, po izboru renomiranih svjetskih stručnjaka. Pored ove dvije, u navedenoj knjizi su objavljene još dvije moje infografike napravljene za naručitelje iz SAD-a i Kanade.

 

 

 

BB: Osnovni zadatak informacijske grafike je prikaz sadržaja (ovdje govorimo o kompleksnim informacijama, numeričkim podacima i sl. koji često znaju biti suhoparni) u obliku lako razumljivom što širem krugu čitatelja, a to se postiže prikazom odnosa raznih grafičkih elemenata (usporedbom, prikazom promjena u vremenskim intervalima, hijerarhijom među elementima i sl.) Sadržaj u svom krajnjem obliku mora biti aktualan, točan i zanimljiv, čime postižemo osnovni cilj vizualne prezentacije podataka.

 

Do pred nekoliko godina infografike su se uglavnom izrađivale za dnevne novine i magazine. Razvojem novih tehnologija, društvenih mreža i sl. otvorilo se puno više mogućnosti za distribuciju vizualnog sadržaja krajnjim korisnicima, što je samo po sebi izvanredno jer omogućuje ciljanu distribuciju, ali isto tako donosi dodatnu potrebu za pametnim odabirom najefikasnijih distribucijskih kanala, ovisno o skupini čitatelja do koje želimo doprijeti. 

 

 

BB: U odgovoru na treće pitanje osvrnuo sam se na dio problema koji je danas prisutan u redakcijama na ovim prostorima. Ustaljen je način rada u kojem se izbjegava inovativnost, a okreće se provjerenom receptu – preuzimanju sadržaja i ideja. Dakle, ljudi koji o svemu odlučuju, nedovoljno su upućeni sa zahtjevima i izazovima kreativnog procesa, ne rade planski i idu linijom manjeg otpora – umjesto inovativnosti preuzimaju se uglavnom gotovi sadržaji. Niti jedna naša redakcija nema razvijen odjel informacijske grafike u pravom smislu te riječi. Bojim se da ga neće niti imati još jako dugo, već će se i dalje sve prepuštati entuzijazmu pojedinaca – bez adekvatnih financijskih ulaganja. U vremenu najmodernije informacijske tehnologije, društvenih mreža i pametnih komunikacijskih rješenja kojima smo okruženi u svakodnevnom životu, podizanje razine svijesti vezane uz prednosti i mogućnosti korištenja infografike kao sredstva za proboj do šireg kruga čitatelja (pogotovo mlađe generacije koja vrlo rijetko ili uopće ne kupuje dnevne novine) iziskuje poslovnu filozofiju koja se prvenstveno temelji na inovativnosti, što u Hrvatskoj još uvijek nije slučaj.