Crowdsourcing i istraživačko novinarstvo s otvorenim podacima

Uključivanje zajednice (crowdsourcing) i istraživačko novinarstvo s otvorenim podacima

Crowdsourcing i istraživačko novinarstvo s otvorenim podacima

Brojni su primjeri medijskih organizacija koje uključuju veliki broj korisnika korištenjem novih tehnologija u svojem izvještavanju, poznato i kao "crowdsourcing". Projekti Help me investigate, Uchaguzi i News Outlet, organizacije CNN, Denver Post i News-Press, samo su neki od primjera čije redakcije uključuju zajednicu u postupak pripreme priča. 
 
Nove tehnologije i mediji postali su važni alati u istraživačkom novinarstvu kao potpora za prikupljanje informacija i financijskih sredstava te razmjenu vijesti. Novinarstvo pomoću novih medija uključuje čitatelje u postupak pripreme vijesti, što je suprotno tradicionalnom novinarstu u kojem urednici provjeravaju činjenice.
 
Kako novinari koriste otvorene javne podatke i zajednice u istračivačkom izvještavanju? "Crowdsourcing" je metoda koju novinari i redakcije koriste kao za prikupljanje, analizu i provjeru informacija, ali i za povećanje interakcije čitatelja s proizvodom. Američki novinar James Surowiecki definira "crowdsourcing" kao "mudrost mase" koja omogućuje pristup novom znanju i komunikaciju sa širim krugom ljudi izvan okvira redakcije. Dnevne novine News-Press u Floridi jedan su od prvih primjera u kojem se tradicionalno novinarstvo okreće čitateljima za pripremu priče o netransprentno visokim troškovima komunalne naknade u novoizgrađenim stambenim objektima. Brojni su primjeri inicijativa i izvan okvira tradicionalnog novinarstva. Nagrađivani blogovi Talking Points Memo i TPM Muckraker čiji je autor američki novinar Josh Marshal oslanjaju se tako na čitatelje u potrazi za "velikim" pričama. I inicijative kao što su Pet Connection, ThePetFoodList.com i PetFoodTracker.com uključuju veliki broj blogera i čitatelja kao ključnih izvora u izvještavanju na temu zagađene pseće hrane uvezene iz Kine. 
 
Blog Talking Points Memo američkog novinara Josha Marshala je New York Times proglasio jednim od najpopularnijih i najkrediblnijih web stranica u blogosferi. 
 
Izvještavanje uključivanjem zajednice pokazalo se uspješnim za News-Press u Floridi. Glavna urednica Kate Marymont ističe da je ova vrsta sadržaja generirala više prometa prema web stranici nego ijedna druga. Time je ujedno ostvaren društveno koristan cilj smanjenja troškova komunalne naknade za 30 posto u novoizgrađenim stanovima na Floridi. Gannett, izdavač dnevnih novina USA Today i drugih 80, je po uspjehu ovoga projekta definirao internu politku o uključivanju zajednice u istraživačkom izvještavanju na teme vladinih malverzacija. U izradi politike sudjelovao je Gregory Korte, istraživački novinar lokalnih dnevnih novina Cincinnati Enquirer. Korte ističe da metoda "crowdsourcinga" ima potencijala u izvještavanju o temama koje nisu pravno osjetljive. Don Tapscott i Anthony Williams, autori knjige "Wikinomics: How Mass Collaboration Changes Everything" ističu da je "crowdsourcing" najveću primjenu pronašao u područjima koja nisu usko vezana za poslovni model organizacije.
 
Razvoj tehnologije i pokret otvorenih podataka omogućili su da istraživački novinari pomoću koda, informacija i uključivanja zajednice dođu do priča koje inače ne bile istražene ili bi samo istraživanje trajalo puno duže. Paul Bradshaw, britanski data novinar u knjizi "Investigative Journalism" navodi sljedeće primjere uspješnih istraživačkih projekata i novinara koji koriste otvorene javne podatke i metodu "crowdsourcinga" u izvještavanju: 
 
Istraživanje tajnih izručenja Središnje obavještajne agencije (CIA). Britanski novinar Stephen Grey je pomoću alata Analyst’s Notebook tvrtke IBM i neformalne globalne zajednice novinara analizirao skupove podataka o tajnim izručenjima krimanalaca i terorista stranim državama koje je provodila američka obavještajna služba. Izvještaj koji je prezentiran u obliku niza članaka i dokumentaraca iznosi slučajeve mučenja izručenih terorista u zatvorima država kao što su Egipat, Sirija ili Maroko. 
 
Troškovi parlamentarnih zastupnika. Britanski Telegraph je u 2009. objavio podatke o trošenju članova parlamenta koji su prvotno trebali ostati nedostupni javnosti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama u Velikoj Britaniji. Izvještaj MPs' Expenses britanske novinarke Heather Brooke, nastao obradom digitaliziranih dokumenata, izazvao je skandal i nekoliko ostavki članova parlamenta. Zajednica mySociety istovremeno je doprinijela pritisku da podaci o radu predstavnika tijela javne vlasti, odnosno trošenju članova parlamenta ostanu dostupni javnosti.
 
Britanska novinarka Heather Brooke svojim izvještajem o trošenju članova parlamenta kojeg je objavio Telegraph doprinijela je izmjenima Zakona o pravu na pristup informacijama u Velikoj Britaniji. 
 
Wikileaks i Wiki novinarstvo. Projekt Wikileaks jedan je od najpoznatijih primjera korištenja tehnologije wiki u svrhu kolaborativne objave povjerljivih dokumenata američke vojne i diplomatske službe te njihove javne analize. U godinu dana prikupljeno je preko 1,2 milijuna povjerljivih dokumenata. Wikileaks je u 2010. objavio oko 400 tisuća dokumenata o ratu u Iraku, 77 tisuća dokumenata o ratu u Afganistanu te 251 tisuću američkih diplomatskih kabela u čijoj su javnoj analizi zajednički sudjelovale redakcije diljem svijeta. 
 
Wikileaks je najpoznatiji primjer uporabe tehnologije wiki za uključivanje zajednice u prikupljanju povjerljivih dokumenata američke vojne i diplomatske službe. Vizualizacija prikazuje izvore američkih diplomatskih kabela.
 
Online zajednice i istraživanje u otvorenom. Britanski novinar Paul Lewis, najpoznatiji po svojem izvještaju o ulozi londonske policije u smrti Iana Tomlinsona, uključuje online zajednice kao neformalniji oblik potpore za prikupljanje informacija u izvještavanju o kršenju ljudskih prava i građanskih sloboda. Rob Ewans i David Leigh, u slučaju izvještaja BAE Files prezentiranog u nizu članaka o razotkrivanju korupcije tvrtke BEA Systems, uključuju zajednice novinara diljem svijeta da sudjeluju u daljnjem prikupljanju informacija.
 
Uporaba društvenih mreža kao što su YouTube, Twitter, LinkedIn i Facebook, blogovi te forumi doprinijela je bržoj razmjeni objavljenih novinarskih priča širokoj mreži prijatelja, kolega ili obitelji. YouTube se tako koristio u Libiji i Egiptu za razmjenu sadržaja o prosvjedima u arapskom svijetu, a u Zimbabweu za razotkrivanje kršenja građanskih prava. Online zajednice i društvene mreže pokazale su se korisnim alatima i kanalima u upravljanju kriznim situacijama, primjerice kao što su poplave na Balkanu u 2014. ili uragan Katrina koji je 2005. opustošio New Orleans. 
 
Mapiranje multimedijskog sadržaja o poplavama na Balkanu u 2014. objavljenog na društvenim mrežama unutar 24 sata.
 
Iako pojedine države onemogućuju pristup sadržajima na društvenim mrežama kao što su Turska (Twitter i YouTube), Kina, Sjeverna Koreja i Iran (Twitter, Facebook i YouTube), Pakistan (YouTube) i Vijetnam (Facebook), informacije na Internetu ipak pronađu svoj smjer do primatelja. Na novinarima je da otkriju globalne obrasce kretanja informacija u online zajednicama i uključe ih u svoje priče.
 
 
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.