Medijski trendovi u 2018. godini

14/02/2018

Tehnološki napredak i ekonomski i zakonski izazovi utječu na razvoj trendova u medijima vještina potrebnih za bavljenje novinarskom profesijom. Kako će medijsko tržište izgledati u narednoj godini i koje promjene možemo očekivati, predviđaju stručnjaci iz medija, tehnologije, internet prava i drugih oblasti.

Lažne vijesti i nasilni ekstremizam na internetu

Fenomen koji je tokom 2017. dostigao vrhunac popularnosti nastavit će da dominira medijskim i političkim agendama. Očekujte (pokušaje) uvođenja novih regulacija koje će za cilj imati da zaustave taj fenomen, te debatu o slobodi izražavanja i cenzuri u javnom i internet prostoru, kojoj bi takvi zakoni mogli voditi.

Privatnost podataka i GDPR

Dvije trećine izdavača je u Reutersovom godišnjem ispitivanju najavilo da im je poboljšanje procesa prikupljanja i obrade podataka o čitateljima prvi prioritet za 2018. godinu. Više od polovine anketiranih izrazilo je želju za uvođenjem neke vrste registracije korisnika, što pokazuje da je prelazak korisnika online medijskih sadržaja iz anonimnih u prepoznate od kritične važnosti za napredak personalizacije sadržaja i kreiranja dubljeg odnosa sa publikom. „Registrirani korisnik je daleko vrijedniji od anonimnog“, čak i kada se od njega ne traži plaćena pretplata.

Izazov s kojom će se većina susresti tokom ove godine je stupanje na snagu GDPR-a (General Data Protection Regulation), evropskog zakona koji zahtijeva od online izdavača da od korisnika dobiju dozvolu za korištenje njihovih podataka, kontaktiranje e-mail adrese ili prosljeđivanje podataka trećoj strani. GDPR stupa na snagu 25. maja 2018. i od online publikacija će zahtijevati kreiranje korisničkog centra poput onog kakav ima Facebook, gdje će registrovani korisnici moći odrediti na koji način žele da se prikupljaju i koriste njihovi podaci. Primjena zakona imat će utjecaj na mnoge nivoe poslovanja, od održavanja web stranice do direktnog marketinga. Budući da kazne za nepoštivanje iznose do 20 miliona eura, medijske organizacije će tom izazovu morati pristupiti krajnje ozbiljno.

Neutralnost interneta – utjecaj američke politike

Odluka američke Federalne agencije za komunikacije da ukine neutralnost interneta, princip koji je omogućavao jednak tretman internet saobraćaja od strane internet provajdera, imala je snažan odjek u SAD-u ali i šire. Stručnjaci predviđaju da će debate o principu neutralnosti internet i dalje biti visoko na agendama, posebno u zemljama u razvoju.

Veza između novinskih izdavača i internet platformi

Ionako napeta od samog postanka društvenih mreža i preuzimanja novinskih sadržaja od strane internet pretraživača, veza između medijskih kuća i internet platformi postala je još neizvjesnija objavom o promjeni algoritma Facebookovog news feed-a, koji će u 2018. početi da prioritizira objave porodice i prijatelja korisnika nad sadržajima medijskih i drugih kompanija. Budući da se očekuje da će takve promjene drastično utjecati na broj posjeta koji na novinske web sajtove dolaze sa te društvene mreže, izdavači se već dovijaju kako da nastali pad posjeta nadoknade. Druge društvene mreže, poput Twittera i Snapchata, pokušavaju preuzeti Facebookov dio kolača, no veće je pitanje kako će novinske kuće riješiti ovisnost o internet platformama i osigurati vjernost publike bez ovisnosti od njih. Stručnjaci u ovoj godini očekuju niz eksperimenata u potrazi za odgovorom na ovo pitanje.

Umjetna inteligencija

Pojava i upotreba umjetne inteligencije nije prošla neopaženo od strane medija. Prema godišnjem istraživanju Reutersa, oko 75 posto medijskih organizacija već koristi umjetnu inteligenciju na ovaj ili onaj način. Algoritmi prate navike čitatelja, preporučuju sadržaj, prepoznaju udarne vijesti i analiziraju ponašanje korisnika na društvenim mrežama. Automatizacija kreiranja medijskog sadržaja već je uveliko u primjeni, a medijske organizacije i organizacije za ljudska prava trenutno rade i na korištenju umjetne inteligencije da uživo provjeravaju istinitost izjava političara i brzo analiziraju velike količine podataka. Prisutnost i primjena umjetne inteligencije u novinarstvu će samo rasti, predviđaju stručnjaci.

Blockchain

Tehnologija na kojoj su bazirane kripto valute i koja je u posljednjih godinu dana postala tako često spominjana da se smatra čarobnom riječju za investitore, našla je i svoju prvu primjenu u novinarstvu. Američki startup Civil prikupio je pet miliona dolara početnog kapitala za građenje platfome koja bi na taj način finansirala novinarske priče i publikacije. Koliko će uspješna biti, pokazaće se u ovoj godini.

Virtualna i augmentirana stvarnost

Eksperimenti sa novim i životnijim oblicima pripovijedanja kakvi su VR i AR nisu novost u novinskim redakcijama, no posebno će im pogodovati činjenica da su Apple i Google svojim mobilnim uređajima dodali funkcionalnosti ARKit i ARCore, koji programerima omogućavaju da kreiraju aplikacije zasnovane na tehnologiji augmentirane stvarnosti (poznate po igrici Pokemon Go). Stručnjaci smatraju da tokom ove godine možemo očekivati da će medijske kuće koristiti tu mogućnost za kreiranje uzbudljivih dodatnih iskustava za čitatelje.

Pretraga audio sadržaja

Audio sadržaji su po popularnosti dugo kaskali za tekstom i video snimcima, no porast popularnosti podcast emisija i drugih audio snimaka, zabilježen posljednjih godina, te sve raširenija upotreba asistenata za glasovno upravljanje, doveli su do promjena. BBC i druge velike medijske kuće rade na kreiranju sadržaja namijenjenih glasovnim asistentima, audio sadržaji se na različite načine prilagođavaju dijeljenju na društvenim mrežama, a radio stanice eksperimentiraju i sa tagovanjem transkripta audio sadržaja da bi ih učinili lakše pretraživim na internetu.

Monetizacija sadržaja i biznis modeli

Online mediji se odmiču od oglašavanja kao glavnog izvora finansiranja, sve češće eksperimentirajući sa različitim modelima pretplata i donacija čitatelja. Sa prelaskom većine korisnika interneta na mobilne uređaje, reklame koje se prikazuju pored medijskog sadržaja, uspješne u štampi i na desktopu, postale su nefukcionalne. Prema Reutersovom istraživanju, medijske kuće trenutno koriste u prosjeku šest odvojenih izvora prihoda, uključujući organizaciju događaja, članarinu, donacije, pretplate, online trgovinu i druge.