Na događaju u Sarajevu, održanom u okviru 'Dana medijske i informacijske pismenosti', predstavljena su dva istraživanja koja se bave odnosom građana BiH prema AI

foto: Mediacentar Sarajevo

Dva istraživanja, koja se bave odnosom građana Bosne i Hercegovine prema umjetnoj inteligenciji (AI), njenoj upotrebi i uticaju na medije i informisanje, predstavljena su na događaju „Vještačka inteligencija, mediji i integritet informacija u Bosni i Hercegovini“ koji je održan u Sarajevu.

Događaj su organizovali Regulatorna agencija za komunikacije, Vijeće Evrope i Fondacija Mediacentar Sarajevo u okviru kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koja se održava od 24. do 31. oktobra pod sloganom „Digitalno snažni“.

U istraživanju, koje je pod nazivom „AI i mediji: Nova tehnologija, staro pitanje: Uticaj medijskih sadržaja kreiranih pomoću umjetne inteligencije na povjerenje publike u Bosni i Hercegovini“ provela Fondacija Mediacentar Sarajevo, učestvovalo je 810 građana Bosne i Hercegovine. Nalazi istraživanja pokazali su da čak 95 posto građana koristi AI, dok oko 55 posto alate AI koriste za informisanje o aktuelnim događajima.

Kako je rekla Lamija Kovačević iz Mediacentra Sarajevo, koja je zajedno sa istraživačicom Salminkom Vižin radila na istraživanju, gotovo dvije trećine ispitanih (61 posto) uviđa da AI pravi mnogo grešaka i da je čovjek mora provjeravati. Više od trećine smatra da korištenje AI u medijima predstavlja određeni rizik, najčešće kvalitetnom informisanju (48 posto) i tačnosti informacija (44 posto), te mogućnosti prepoznavanja porijekla sadržaja, odnosno da li je sadržaj proizveo novinar, odnosno novinarka, ili AI (44 posto), što je građanima važno jer sumnjaju u pouzdanost informacija generisanih pomoću AI.

„Istraživanje pokazuje da oni ne mogu pouzdano prepoznati AI generisane sadržaje, s obzirom na to da je okvirno polovina ispitanika tačno procijenila porijeklo sadržaja. Građani o tome zaključuju sami, na različite načine, a alati za provjeru su uglavnom nepouzdani. Zbog toga je važno da se mediji drže profesionalnih i etičkih standarda novinarstva i unaprijede transparentnost u upotrebi AI u kreiranju sadržaja“, rekla je Kovačević.

Naglasila je i da sve veća upotreba AI i njena dostupnost, prije svega, prijeti ulozi medija i njihovoj održivosti, s obzirom na to da je globalno zastupljen trend da kada se građani informišu online, sve manje otvaraju medije koji su zapravo primarni izvori.

Većina ispitanika koristi generativne AI alate i podržava korištenje ovih alata u medijima, zahtijevajući pri tome profesionalnost i odgovornost novinara i redakcija za informacije koje se plasiraju u javnost.

Istraživanje sadrži i niz preporuka za novinare, poput toga da odgovorna upotreba AI u proizvodnji medijskog sadržaja treba biti vođena javnim interesom i usklađena sa zaštitom ljudskih prava, uz ljudski nadzor tokom svih procesa proizvodnje sadržaja. Jedna od preporuka glasi i da novinari i urednici imaju obavezu da provjere informacije koje su kreirane ili modifikovane uz upotrebu generativne AI kako bi zadržali povjerenje publike. Također, mediji trebaju jasno označiti sadržaje koji su kreirani ili značajno modifikovani uz upotrebu generativne AI.

Bojana Mrkić iz Mediacentra Sarajevo kazala je da, bez obzira na sumnje i zabrinutosti u vezi sa AI, najvažnija poruka koju imamo jeste da u upotrebi umjetne inteligencije kolege u medijima treba da vode računa o tome da su nalazi istraživanja pokazali i da ljudi vjeruju ljudima.

„Ljudi vjeruju imenu i prezimenu, ljudi vjeruju autoru. Ne negiraju upotrebu i korist upotrebe umjetne inteligencije, ali ljudi moraju da vjeruju redakciji“, kazala je Mrkić.

Potrebno raditi na unapređenju pismenosti o AI

Istraživanje, „Pismenost o vještačkoj inteligenciji i integritet informacija u Bosni i Hercegovini“, koje su proveli Vijeće Evrope i Regulatorna agencija za komunikacije, zasnovano je na anketiranju 1.000 građana Bosne i Hercegovine u dobi od 16 do 70 godina.

Istraživanje pruža značajan uvid u digitalne kompetencije građana, posebno u njihovo poznavanje, razumijevanje i korištenje umjetne inteligencije, sposobnost kritičke procjene i provjere AI-generisanih informacija, kao i potrebe građana za dodatnim obrazovanjem u oblasti AI pismenosti.

Istraživanjem su obuhvaćena i pitanja korištenja AI alata za lične, emocionalne i zdravstvene savjete, transparentnosti i odgovornosti u njihovoj primjeni, te potrebe građana za dodatnim obrazovanjem u oblasti AI pismenosti.

Lea Čengić, šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku informacijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikacije, izjavila je da su podaci ovog istraživanja pokazali da većina građana Bosne i Hercegovine, odnosno 80 posto, povremeno ili redovno koristi različite alate AI, a 16 posto takve alate koristi svakodnevno te da ti procenti značajno rastu što su ispitanici mlađi.

Dodala je da kod mlađe populacije čak 87 posto njih zna ili smatra da jako vješto koristi ove alate, dok je kod starije populacije od 56 do 70 godina to tek svaki peti ispitanik.

„Međutim, kada smo im ponudili materijale koji zaista jesu kreirani uz pomoć vještačke inteligencije da prepoznaju da li se radi o takvim materijalima, vidjeli smo da njihova samoprocjena ne odgovara baš onome što jeste stvarna situacija. Samo 50 posto ukupnih ispitanika uspjelo je da prepozna video snimak jednog dnevnika kojeg je vodila AI voditeljca i koji je zaista emitovan u BiH, a taj procenat još je niži u starijoj starosnoj kategoriji, dakle od 56 do 70 godina starosti, i tu smo vidjeli da je samo jedna trećina tih ispitanika uspjela da prepozna da se radi o dnevniku koji je zaista emitovan, a koji vodi AI voditeljica“, rekla je Čengić.

Istakla je da podaci istraživanja ukazuju na to da je potrebno raditi na unapređenju pismenosti vezanoj za AI i da to prepoznaju i sami korisnici.

Također, navela je i da više od polovine ispitanika smatra da je opasnost u sadržajima kreiranim pomoću AI u tome što mogu doprinijeti širenju lažnih, neprovjerenih i netačnih informacija i da imaju implikacije na naše društvo. Uz navedeno, samo jedna trećina smatra da su takvi sadržaji u BiH u medijima dobro ili adekvatno označeni i prepoznatljivi.

Događaj je organizovan u okviru šeste po redu kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koju organizuje Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

___