Umjesto na opremu i otkup prava, javni servis će novac potrošiti na plate.

foto: Jasmin Brutus/Mediacentar Sarajevo

Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) na sjednici održanoj 9. februara donio je Odluku o upotrebi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije BiH ostvarenog zaključno sa 31. decembrom 2021. godine. Od tog viška, deset miliona KM biće dodijeljeno javnim servisima u BiH. Četiri miliona dobiće BHRT, a po tri entitetske vlade.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto za Media.ba kaže da je Odluka donesena temeljem obrazloženog zahtjeva od strane BHRT-a u kojem su iskazane potrebe prvenstveno za hitnom potrebom nabavke opreme za studijske i produkcione kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji, što treba da prati drugu fazu digitalizacije RTV signala, a zatražena je i pomoć za otplatu prava za prenos Evropskog prvenstva u nogometu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine.

“Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine je razmatralo predloženu odluku Ministarstva, što je bio jedan od koraka na putu za njeno dostavljane Vijeću ministara BiH, i nije bilo prepreka njenom donošenju u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći Bosne i Hercegovine”, rekao je Forto.

Iz mreže istraživačkih medija okupljenih u Udruženje Umbrella smatraju neopravdanim odluku Savjeta ministara BiH o izdvajanju deset miliona KM javnog novca javnim servisima u BiH. Navode da javni servisi ne bi trebalo da dobijaju milione javnog novca sve dok im je prioritet u izvještavanju zaštita političkih elita, a ne javnog interesa. 

„Udruženje Umbrella daje podršku zahtjevima Samostalnog sindikata radnika BHRT-a i njihovom posljednjem apelu za rješavanje finansijskih i drugih teškoća u funkcioniranju javnog medijskog servisa na nivou države, međutim, smatra neprihvatljivim finansiranje javnim novcem program koji neće imati kritički odnos prema političarima i političko postavljanje kadrova na javnim servisima“, naveli su u saopštenju za medije.

Generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić kaže da Savjet ministara ima zakonske mogućnosti dodjeljivati budžetska sredstva javnim servisima na nivou države za medijsko pokrivanje događaja od izuzetne važnosti za BiH, kao što su sportski događaji, kulturne manifestacije, obilježavanje značajnih godišnjica, dokumentarni programi i tako dalje, ili za digitalizaciju, za koju su već izdvajana sredstva.

“Sa druge strane, opravdano je intervenisati i kroz dodjelu interventnih sredstava da bi opstao cijeli sistem javnog emitiranja. Međutim, sporno je to što je Vijeće ministara dodjelu sredstava nazvalo 'pomoć', kao da se radi o  nekoj humanitarnoj organizaciji a ne državnoj vladi, koja ima dogovornosti i obaveze  prema PBS i kao sistemu čiji je 'osnivač' državni parlament”, kaže Rudić za Media.ba.

Dodaje da je posebno upitno i to što se Savjet ministara nije uključivalo godinama u problem naplate i raspodjele RTV takse.

“Niti u kršenje zakona od strane RTRS-a, zbog čega je BHRT doveden na ivicu propasti. Također, način na koji su se pojedini političari ponašali kad je riječ o rješavanju finansijske krize u BHRT-u i izdvajanju sredstva za sva tri javna emitera,  govori o tome da odluka Vijeća ministara nije bazirana na postojećem zakonu o javnim servisima već je dio političkih kompromisa i 'kupovina' medijske podrške strankama na vlasti. Uostalom, jedan od ministara, Elmedin Konaković, je javno rekao kako očekuje da BHRT radi u interesu vladajuće 'Trojke' a ne javnosti odnosno građana”, rekla je Rudić.

Novac još nije na računu BHRT-a, a da bi se to desilo potrebno je prvo da odluka bude objavljena u Službenom glasniku BiH što još nije učinjeno, nakon čega slijedi potpisivanje sporazuma sa BHRT-om i entitetskim vladama, a potom i transfer novca.

U odluci je navedeno da BHRT novac mora utrošiti za nabavku opreme za studijske i produkcione kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji i otplatu prava za prenos Evropskog prvenstva u nogometu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine.

“BHRT će po sporazumu sa Ministarstvom imati obavezu da do kraja 2026. godine opravda namjenski utrošak sredstava, a u skladu sa namjenom koja je navedena u odluci”, rekao je Forto na pitanje Media.ba može li BHRT trošiti novac na druge stvari.

Tu mislimo na plate koje radnici krovnog radio-televizijskog emitera nisu dobili od prošle godine. Dobiveni novac bi se trebao umjesto na opremu i otkup prava potrošiti na plate.

Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović nije mogao odgovoriti na pitanje o utrošku sredstava.

“Nemam vremena da Vam odgovorim, a odobrena pomoć je svakako jos uvijek u administrativnim procedurama i do daljnjeg nam nije dostupna”, rekao je Karamehmedović u kratkoj telefonskoj prepisci s novinarom Media.ba.

BHRT je u svom centralnom dnevniku prije nekoliko dana objavio da će novac biti izdvojen za januarske plate iako je njegova namjena drugačije definisana u odluci.

“Sav nenamjenski utrošen novac podliježe povratu sredstava u Budžet institucija BiH”, objašnjava za Media.ba resorni ministar Edin Forto.

No, radnici BHRT-a se nadaju da novac neće biti utrošen za ono za šta je i namijenjen u odluci.

„Iako u Odluci stoji da je novac namijenjen za produkcione kapacitete i otplatu prava za prenos Evropskog prvenstva u nogometu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine, mi smo dobili uvjeravanja od  rukovodstva BHRT-a da će novac biti iskorišten i za isplatu plaća. Mjesec februar prolazi a mi još uvijek nismo dobili januarsku plaću i ne zna se kad ćemo“, rekla je za Media.ba predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić.

Kaže da je za uposlenike BHRT-a najgora upravo ta neizvjesnost koja produžava agoniju u kojoj se nalaze, jer ionako imaju male plate, opterećene kreditima i još ako plata kasni ili je nema, to je, govori, onda prava agonija.

Na naše pitanje da li bi se trošenje na plate novca koji je namijenjen za nabavku opreme za i otplatu prava moglo negativno odraziti na BHRT, Kurtović-Pašalić kaže da je stav radnika nepromijenjen još od njihovog obraćanja javnosti 4. januara ove godine.

„Radnici ne smiju biti kolateralna šteta, bilo kakvih političkih, menadžerskih ili drugih prepucavanja. Radi se o profesionalcima koji iznad svega objektivno i etično obavljaju svoj posao u turnusima, 24/7 i koji Javni servis BiH doživljavaju kao svoj drugi dom, a pri tome su potplaćeni za svoj rad. To se mora promijeniti i mi kao Sindikat ostajemo kod svojih zahtjeva: povećanje plaće i toplog obroka, uplata doprinosa i poboljšanje uvjeta rada“, kaže Kurtović-Pašalić.

Državna pomoć i entitetskim vladama

Po tri miliona maraka dobiće i entitetske vlade. Pitanje je zašto Savjet ministara daje novac entitetskim emiterima i to na račune izvršne vlasti.

„Pomoć jeste opravdana, ali ne na ovaj način da državni organ dodjeljuje pomoć iz državnog budžeta za entitetske emitere, pri čemu oba entitetska emitera imaju udjela u lošoj finansijskoj situaciji BHRT-a. Ne znam koji je zakonski osnov za ovakvu dodjelu budući da su osnivači RTVFBiH i RTRS entitetski parlamenti, čija je zakonska nadležnost i odgovornost u opstanku entitetskih emitera, uključujući i odgovornosti Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske“, kaže Borka Rudić.

Smatra da ovom odlukom državna vlast pokušava da „kupuje“ dodatnom novčanom „pomoći“ naklonost entitetskih emitera ili radi kompromis sa SNDS-om. Komentarišući reakcije 13 istraživačkih medija, Rudić kaže kako dodjela sredstava iz javnih budžeta nije zakonski regulisana u BiH.

Nema trasparentnih pravila i procedura za dodjelu javnog novca ni na jednom nivou vlasti niti je na pomolu usvajanje zakona o javnosti medijskog vlasništva i osnivanje fonda za medijski pluralizam na državnom nivou.

„Dakle, trebaju sva udruženja zagovarati hitno donošenje Zakona o javnosti medijskog vlasništva, kako bi se stvorile pretpostavke za Fond za medijski pluralizam. Paralelno s tim, trebali bi pritiskati Vijeće ministara, koje najavljuje novi Zakon o sistemu javnog emitiranja, da se u taj zakon ugrade članovi koji će omogućiti raspodjelu RTV takse ne samo na tri javna emitera već i na druge elektronske medije – privatne, lokalne i medije zakednice, kao što je to riješeno na primjer u Sjevernoj Makedoniji ili Hrvatskoj“, dodaje Rudić.       

Zašto će po tri miliona dobiti entitetske vlade, a ne direktno entitetski emiteri, pitali smo resornog ministra Fortu.

“Zato što je Parlamentarna skupština osnivač samo BHRT-a”, odgovorio je Forto.

Državna pomoć samo gašenje požara, trajnog rješenja ni na vidiku

Dok se kratkotrajno gasi požar koji na BHRT-u odavno gori, jasno je da se sa četiri miliona KM namijenjenih u druge svrhe ne mogu riješiti dugogodišnji problemi. Godinama radnici BHRT-a, aktivisti, medijska zajednica i Evropska unija (EU) upozoravaju zakonodavnu i izvršnu vlast da je trajno i stabilno finansiranje javnog servisa njihova demokratska, ali i obaveza na putu ka EU. Kako sada stvari stoje i s primijetnim odsustvom političke volje, daleko smo od trajnog rješenja.

“Za trajno rješenje neophodan je širok politički koncenzus, kakvog već godinama nema. Lično ću insistirati na provedbi zakona, dok ne bude donesen novi ili eventualno izmjene i dopune postojećeg Zakona o Javnom RTV sistemu. U međuvremenu, očekujem da Elektroprivreda BiH i Vlada Federacije BiH postupe po pisanoj instrukciji, te direktori BHRT-a i FTV-a potpišu aneks ugovora, koji osigurava pravičniju raspodjelu RTV takse”, rekao je Forto za Media.ba.

Radnici u BHRT-u svjesni su da je jednokratna pomoć samo gašenje požara, ali i da je do trajnog i stabilnog finansiranja BHRT-a teško doći.

„Da ne kažem nemoguće, jer je potrebna politička volja na nivou države. Dakle, Parlamentarna skupština BiH koja je osnivač Javnog servisa je odgovorna za rješavanje ovog problema. Nažalost, u tim parlamentarnim klupama sjede i narodni izaslanici koji otvoreno govore da Javni servis BiH treba ugasiti i teško da će dići ruke za opstanak BHRT-a, kao što složno izglasaju povećanje svojih plaća ili neki Zakon koji ide njima u korist“, dodaje Kurtović-Pašalić.

Rudić podsjeća da je dugoročno rješenje i stabilan sistem naplate RTV takse zakonska obaveza Savjeta ministara i nadležnog Ministarstva komunikacija i transporta. No, problem je što, dodaje Rudić, postojeća struktura vlasti, jednako kao i sve prethodne, hoće da nađe rješenje za sve probleme koje imamo sa sistemom javnog emitiranja, a to je nemoguće.

Dodaje da vlasti od 2000-ih, kada su počele transformacije državnih RTV stanica u javne, traže rješenja za nacionalne, stranačke i/ili državne servise emitovanja, a ne za javni servis koji će raditi u interesu svih građana. Strahuje da će tako biti i sa novim zakonom o Javnom servisu koji se najavljuje.

“Moje je mišljenje da taj zakon neće biti donesen u sadašnjem stavu Vijeća ministara ili ako i bude, bit će to zakon koji će betonirati nacionalne podjele i ostaviti BHRT na uredničkoj vjetrometini i finansijskoj nestabilnosti. Smatram kako bi u ovoj fazi trebalo intervenisati samo u postojećem zakonu o Sistemu javnog emitiranja i to u dijelu koji se odnosi na procente raspodjele RTV takse i određivanje modela naplate koji neće ovisiti od volje Elektroprivrede ili bilo kojeg drugog javnog preduzeća”, zaključuje Rudić.

Situacija na BHRT-u zakomplikovala se krajem prošle godine kada je menadžment odbio da potpiše novi ugovor sa Elektroprivredom BiH i RTV Federacije BiH o prikupljanju RTV takse. Prethodnih šest godina taksu je prikupljala Elektroprivreda i uplaćivala na račun RTVFBiH, no u BHRT-u da sada žele da se prikupljeni novac uplaćuje direktno na njihov račun. RTVFBiH optužuje BHRT da tako dovodi u pitanje egzistenciju uposlenika dva javna servisa, dok krovni emiter najavljuje da će od 23. februara obustaviti pružanje usluga FTV-u osim za potrebe informativnog programa jer nisu platili, kako kažu, korištene usluge za decembar 2023. i januar 2024. 

 Finansira Evropska unija.

Ovaj članak je produciran uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___