Izvještaj daje pregled poštivanja ljudskih prava u više od sto zemalja svijeta.

foto: Screenshot / Human Rights Watch

Human Rights Watch, međunarodna organizacija koja provodi istraživanje i zagovaranja ljudskih prava, objavila je 11. januara svoj godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava za 2024. U izvještaju se daje pregled stanja ljudskih prava u više od 100 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina (BiH).

U izvještaju za BiH navode se problemi sa javnim servisom na nivou države te da je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i dalje finansijski paralizovana i pod prijetnjom zatvaranja zbog neriješenog spora sa servisom u Republici Srpskoj (RS).

Izvještaj obuhvata i nova zakonska rješenja u RS-u koja kriminalizuju klevetu i ograničavaju strano finansiranje civilnog društva.

Podsjeća se da su vlasti u RS-u u julu 2023. usvojile zakon kojim se kriminalizuje kleveta i kako je naglašeno, guši slobodu govora, te da je Evropska unija (EU) izrazila zabrinutost zbog nesrazmjernih ograničenja koja se ovim zakonom nameću nezavisnom civilnom društvu.

Također, u izvještaju se dodaje da su vlasti u RS-u u septembru prošle godine donijele nacrt zakona o “stranim agentima” koji reguliše nezavisne organizacije koje primaju sredstva iz inozemstva. EU je tada utvrdila da se ovim zakonom krše principi EU. Venecijanska komisija Vijeća Evrope i OSCE zajedno su upozorili da zakon ugrožava prava na udruživanje i izražavanje civilnog društva i medijskih organizacija.

Human Right Watch piše i da BiH nedostaju efikasni sistemi za zaštitu žrtava rodno zasnovanog nasilja te se podsjeća i na slučajeve femicida i na neadekvatnu zaštitu žena koje prijavljuju rodno zasnovano nasilje. 

U izvještaju se naglašava da deset godina nakon ratifikacije Istanbulske konvencije, vlasti u BiH tek trebaju usvojiti zakonodavne mjere za sprečavanje, istraživanje i kažnjavanje rodno zasnovanog nasilja. U august su bh. zvaničnici obećali da će poboljšati odgovor policije i pravosuđa te ojačati zakonodavstvo i donijeti zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

“Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je 2022. godine usvojio nacrt zakona kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s Istanbulskom konvencijom, ali je njegova primjena odgođena zbog nedostatka saglasnosti na lokalnom nivou”, piše u izvještaju.

Human Rights Watch ističe da se lezbejke, homoseksualci, biseksualne i transrodne osobe (LGBT) suočavaju sa ograničenjima u pogledu okupljanja i s pritiscima zvaničnika u nekim dijelovima zemlje. U dijelu izvještaja koji se odnosi na seksualnu orijentaciju i rodni identitet je naglašeno da je Povorka ponosa 2023. prošla bez registrovanih incidenata, ali da je napad iz marta u Banjaluci na aktiviste koji su organizovali projekciju filma ukazao na izuzetno tešku situaciju kada je riječ o pravima LGBT osoba u zemlji. Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava pozvala je vlasti da sankcionišu odgovorne i istraže propust policije da zaštiti aktiviste.

Nekoliko dana nakon napada, Dodik je, dodaje se, najavio plan zabrane LGBT sadržaja iz školskih udžbenika i ulaska LGBT aktivista u škole.

Dio izvještaja govori između ostalog i o napretku u pogledu utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine što je ocijenjeno da “i dalje sporo teče”, kao i da istrage, krivično gonjenje i sudski postupci traju godinama. “Vlasti nisu ispoštovale rok da do 2023. provedu revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina”, piše u izvještaju.

Izvještaj navodi i da je Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila 88 zločina iz mržnje od januara do augusta 2023. godine, od kojih je većina bila na etničkoj i vjerskoj osnovi. Dok su pisali tekst za ovaj izvještaj, pred sudovima se vodilo 15 postupaka za zločine iz mržnje, ali niko nije bio osuđen.

Izvršna direktorica Human Rights Watcha Tirana Hassan je u uvodnom eseju za Svjetski izvještaj kazala da je 2023. godina bila teška ne samo za gušenje ljudskih prava i ratne zločine, već i za selektivni bijes vlada. Dodala je takođe da je bilo i znakova nade, što pokazuje, kako je kazala, mogućnost drugačijeg puta, te je pozvala vlade da dosljedno ispunjavaju svoje obaveze u pogledu ljudskih prava.

U 34. izdanju Svjetskog izvještaja istaknuti su napadi u Gazi i da su mnoge vlade koje su osudile Hamasove ratne zločine bile rezervisane u odgovoru na one koje je počinila izraelska vlada.

“Nespremnost da se prozovu zloupotrebe izraelske vlade proizilazi iz odbijanja Sjedinjenih Američkih Država i većine zemalja članica Evropske unije da urgiraju da se zaustavi 16-godišnje zatvaranje Gaze od strane izraelske vlade”, piše između ostalog u izvještaju.

Izvor: Human Rights Watch

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.