Šta kandidati ističu na letcima, u online medijima i na društvenim mrežama?

foto: Slađan Tomić

Biografije kandidata ispisane u promotivnom letku stranke ili objavama u online medijima i na društvenim mrežama, jedan su od načina da se birači informišu o tome kakve kompetencije njihovi budući mogući predstavnici u vlasti imaju. Dok u promotivnim materijalima i medijskim objavama pojedinih političkih partija nema biografija kandidata, a ponegdje ni fotografije, nego samo njihova imena, oni koji objavljuju više informacija o kandidatima to čine ukratko ističući ono što smatraju ključnim kompetencijama. U tim kratkim predstavljanjima, nerijetko su i informacije o bračnom stanju i roditeljstvu istaknute kao najvažnije kompetencije.

U nedjelju će 30.809 kandidata tražiti podršku za gradonačelnike i načelnike gradova i opština, ali i za ulazak u opštinska vijeća/skupštine. Pravo glasa ima 3.283.194 građana koji će birati svoje predstavnike na lokalnom nivou za mandatni period 2020-2024.

S obzirom na to da se radi o lokalnim izborima, birači uglavnom poznaju sugrađane koji su na listama. No, niko ne poznaje sve, a i to se razlikuje od veličine opština i gradova. Kako bi napravili najbolju selekciju, biračima se kandidati predstavljaju: uživo, na bilbordima, na letcima, putem medija ili na društvenim mrežama.

Ono što kandidate kvalifikuje i što bi biračima trebalo da bude vodilja je biografija kandidata. Većina političkih partija dijeli promotivne letke na kojima su imena, fotografije i u ponekad biografije kandidata.

Oskudne informacije o kandidatima

Na letcima BPS-a i Stranke za BiH Novo Sarajevo pored fotografije kandidata i kandidatkinja stoji samo redni broj, bez navođenja biografija, pa čak ni zanimanja. Nositeljica liste Stranke za BiH Novo Sarajevo nije htjela govoriti za Mediacentar, ali je dala kratki komentar: „ko me zna – zna, zna me pola grada“.

Neke od stranaka koje su tokom posljednje sedmice predizborne kampanje predstavljale kandidate u Sarajevu i Istočnom Sarajevu nudile su letke u kojima su kratke biografije u kojima je obično navedeno zanimanje, navodi o učešću u ratu i porodični status. Kod kandidata muškaraca među navedenim kompetencijama za moguće učešće u vlasti na lokalnom nivou je često navedeno kako su bili pripadnici određene vojske tokom rata što se daje kao razlog koji ih delegira za narodne predstavnike. Još jedan dio iz biogafije kandidata i kandidatkinja pojedinih partija koji izdvajaju je njihov bračni status i roditeljstvo.

Tokom dva dana obilazili smo predizborne štandove koje su postavile samo neke stranke. Na štandovima su osim aktivista bili i kandidati. Na jednom takvom štandu zatekli smo i Darka Ninića, kandidata SDA za Općinsko vijeće Novi Grad. U njegovoj biografiji na promotivnom letku piše da je: sekretar Udruženja penzionisanih vojnika u Federaciji BiH, priapdnik Armije BiH, društveno aktivan u mjesnoj zajednici i oženjen. On za Mediacentar kaže kako je njegova biografija njegov lični opis, bez  instrukcija stranke. Pitali smo ga zašto je biračima bitan njegov bračni status.

„Bračno stanje stvara možda sliku čovjeka koji se ostvario u svom životu po pitanju porodice i brige o porodici. Doveo je sebe u jednu fazu kada ima jasnu sliku o daljnjem prosperitetu i širenju programa, ostvario je porodicu. Ima način da dalje pomaže svojoj zajednici, svojoj porodici. Nije više toliko obavezan da na neke stvari koje su za mene sasvim normalne, daje dalje neke, recimo, ne mogu reći snagu, ali da ne gubi tu neku priču o nekakvom samostalnosti života, da nije sređen i tako“.

Ovog kandidata smo pitali da li onda mladim i ljudima u zrelim godinama nedostaje kompetencija, ako se nisu ostvarili kao roditelji.

„Mladi ne navode to logično jer nemaju to, ali su jako kvalitetan kadar jer su već puno sebe dali u svojim društvenim zajednicama, lokalnim zajednicama. Uradili su puno na obrazovanju i školovanju, većina ih govori jedan ili dva strana jezika. Većina njih su magistri. Kod nas na listi imamo i dentalne doktore i magistre za SIS tehnologije. Tako da jako kvalitetan mladi kadar. Moram vam reći da od 4.000 stranačkih kolega u pogledu Novog Grada koji egzistiraju kao članovi SDA stranka je izabrala 36. Dakle mi imamo veliku bazu i precizno i pažljivo su birani kandidati koji će se sada naći na listi našeg načelnika Semira Efendića“, kaže Ninić.

I nositeljica liste Socijalističke partije za Skupštinu Opštine Istočna Ilidža Jelena Kokić smatra da je roditeljstvo bitan odraz kompetencija. U njenoj biografiji piše da je rođena 1971. godine, da je diplomirani novinar i majka jednog djeteta. Pojašnjava da forma flajera zahtijeva kratke i šture rečenice, a da se više o kandidatima sazna i govori u predizbornim skupovima „kojih sada i ima i nema, ali tu su društvene mreže pa se može malo podobnije ispričati o svakom ponešto“.

Činjenica da je ona majka, kaže Kokić, dokaz je njene ispunjenosti što je važno za bavljenje politikom.

„Po mom skromnom mišljenju politikom bi trebali da se bave ostvareni ljudi. Šta time hoću da kažem? Ne omalovažavam nikoga, ni generacije, i mladi trebaju da budu. Ali ipak čovjek koji ima iza sebe iskustvo radno, čovjek koji se ostvario kao roditelj koji je te sve neke osnovne stvari pozavršavao, pa tek onda ušao kao zreo u politiku mislim da mnogo više treba očekivati od njih, mada eto opet kažem ne treba nikako zapostaviti ni mlađe generacije koje imaju itekako dobre ideje i koji nažalost odlaze jer ih stariji ne čuju ili ne razumiju“.

Dodaje i da uopšte ne misli da svi moraju biti roditelji da bi bili dobri ljudi ili ispunjeni ili kompletni ljudi.

„Samo sam htjela reći od tih nekih ljudskih, normalnih vrijednosti, odvajkada koje datiraju, da je to jedna stavka vrlo bitna u životu. Evo lično ja smatram to dosadašnjim, mimo toga što imam bogatu karijeru i novinarsku i na univerzitetu radim, politički sam angažovana, vjerujte da sad kad bi me pitali šta bih stavila na pijedestal, stavila bih činjenicu da sam ja majka jedne djevojčice“.

Kokić navodi kako su kandidati sami birali da li će navoditi bračni status, te da neki nisu navodili taj dio iz svog života, ali da je ona kao nositeljica liste insistirala da se roditeljstvo treba naglasiti.

Direktorica paljanske Osnovne škole „Srbija“ i kandidatkinja SNSD-a za Skupštinu Opštine Pale Sanja Marković kaže da je odluka, da u svojoj biografiji navede i činjenicu da je majka, bila njena.

„Svaki kandidat odlučuje čime će se predstaviti biračima i javnosti u svojoj biografiji, a to su obično vrijednosti koje su mu bitne u životu. Smatram da je porodica osnovna ćelija društva, ali i mikrokosmos svakog pojedinca. Ponosna sam na svoju porodicu, kao i na uloge koje u njoj imam, a posebno na ulogu majke i supruge. Moja djeca su moje najveće postignuće i to sam u svojoj biografiji sa ponosom istakla. Smatram da se ljudi u svom životu mogu ostvariti na različite načine koje cijenim. Pozdravljam odluku svakog pojedinca da u svojoj biografiji istakne ono što mu je bitno“. 

Brak i roditeljstvo društvena norma

Bosanskohercegovačko društvo je, podsjeća politička analitičarka Tanja Topić, patrijarhalno. Toga se  kandidatki i kandidatkinje slijepo drže, kako bi sačuvali imidž dobrih muževa i supruga, barem na javnoj površini.

„Polaze od pretpostavke da je to njihovim konzervativnim i tradicionalnim glasačima bitno. Lično ne vidim nikakvu vezu sa obavljanjem posla političara kvalitetno i dobro sa njihovim bračnim statusom. Naša je macho kultura čudna biljka i pokazuje visok stepen licemjerstva i lažnog moralisanja“, ocjenjuje Topić i dodaje da se neudate ili razvedene žene nazivaju raspuštenicama, statusom bića niže vrijednosti „uprkos svim uspjesima, rezultatima koje pokazuju. I tu je društvo jednako nemilosrdno, bilo da je riječ o ženama ili muškarcima“.

Građane podsjeća da političar može biti loš ili dobar, pokvaren ili pošten, korumpiran ili idealista, i da ništa od toga ne zavisi i nije u vezi s bračnim statusom.

„Žene koje zastupaju teze o ostvarenosti žena jedino kroz roditeljstvo su ostale u srednjem vijeku i najveće su protivnice ravnopravnosti polova. Dok su takva stajališta dominantna, žena ce biti samo dekor i lutka u rukama muškaraca – političara. Naravno, time ne želim umanjiti respekt prema roditeljstvu, ali ne želim ni dopustiti diskriminaciju onih koji nemaju djecu. To je njihov izbor koji zaslužuje poštovanje“, kaže Topić.

Za feministkinju i aktivisticu Vildanu Džekman je problematično što se u biografijama kandidata i kandidatkinja nalaze i podaci o bračnom statusu i roditeljstvu. Posebno jer se ti detalji, kako navodi, češće pominju kod kandidatkinja.

„Ako su udate, onda to istaknu kao primarno važno. Jedan od prvih identiteta, što svakako nije ništa spektakularno loše, ali je jako važno da to nije primarni identitet koji bi trebao biti važan. Mnogo je važnije u kojoj ste političkoj stranci, šta iza sebe imate, koliko ste napredovali u političkoj karijeri, kojeg ste zvanja, ako ste imali prethodni mandat šta ste radili u tom prethodnom mandatu, koji su vaši planovi“, kaže Džekman.

Primjer selektivnog navođenja roditeljstva je zabilježen na samom početku predizborne kampanje. Na listi kandidata SDP-a Banjaluka podaci o roditeljstvu su objavljeni samo u biografijama kandidatkinja, odluka koju je među prvima osudio britanski ambasador u BiH Matthew Field. Džekman kaže kako patrijarhat postavlja kalupe da je društveno poželjno ako je osoba u bračnoj zajednici, malo manje poželjno ukoliko nije, a još manje ako se radi o vanbračnoj zajednici.

„Samim tim ste poželjniji kandidat ili kandidatkinja ako ste u bračnom statusu, a birači se osjećaju sigurnije ako ste kandidat ili kandidatkinja u braku“, kaže ona i dodaje kako se od oba pola očekuje zasnivanje braka, ali od žena mnogo češće da su roditelji.

 „To je drugi status koji se iziskuje od žena koje ulaze u politički život, za razliku od muškaraca u političkom životu od koga se to ne očekuje. Za njega se pretpostavlja da će biti iznimno jak i da će biti jako dobar u obnašanju politike, a žena kandidatkinja i političarka koja ulazi u politički život mora prvenstveno da ispuni ta društvena očekivanja da bude ostvarena kao majka i da bude u bračnoj zajednici.“

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.