Cilj projekta Mediacentra Sarajevo i Bošnjačkog instituta - Fondacija Adil Zulfikarpašić je dugotrajna zaštita periodične publikacije u BiH

foto: Mediacentar Sarajevo

Napisala: Selma Fukelj

Video: Nejra Hasečić

Periodične publikacije, koje su izlazile na području cijele Bosne i Hercegovine (BiH) tokom rata, značajno su kulturno historijsko naslijeđe. Veliki dio ove specifične novinske građe sačuvali su Mediacentar Sarajevo i Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić, a ona može biti korisna ne samo novinarima i novinarkima, istraživačima i istraživačicama, već i cjelokupnoj javnosti.

Da bi periodične publikacije, koje uključuju novine, časopise, magazine, biltene, stranačka glasila i ostale, a koje su izlazile na području BiH u periodu 1991. – 1995., bile zaštićene i trajno očuvane, Mediacentar Sarajevo i Bošnjački institut - Fondacija Adil Zulfikarpašić pokrenuli su projekat Digitalizacija ratne štampe Bosne i Hercegovine.

Riječ je o raritetnom fondu, zbirci koja je nastala sporadično i neplanski, kako je za Mediacentar Sarajevo izjavila Narcisa Puljek-Bubrić, voditeljica biblioteke Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulfikarpašić.

“Zbirka nije bila pokrivena uvijek institucionalno, nego su različita izdanja štampali brojne organizacije, pojedinci, različite brigade, kako u zemlji, tako i u dijaspori. Ta udruženja i ti izdavači više i ne postoje i upravo zbog toga je danas teško doći do pojedinih primjeraka te zbirke”, kazala je Puljek-Bubrić.

S obzirom na to da je zbirka podložna oštećenjima, njena digitalizacija je značajna jer se štiti zbirka, koja će s vremenom, naglašava Puljek-Bubrić, još više dobijati na značaju.

“U suštini su ovi primjerci koje mi i Mediacentar imamo možda jedini primjerci koji se mogu koristiti”, rekla je ona.

Ratnu periodiku je tokom i nakon rata prikupljao osnivač Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić.

“Važno je spomenuti da mi imamo veliku i bogatu ratnu zbirku periodike koja je nastajala u periodu ’92.-’95. i koju je naš osnivač prikupljao tokom i nakon rata. Tako da je to jedna vrlo značajna kolekcija i sa ovom zbirkom koju dobijamo od Mediacentra mislim da ćemo nakon digitalizacije imati jednu od najboljih i najvećih zbirki u BiH i regionu”, rekla je Puljek-Bubrić.

Mediacentar je ratnu štampu prikupljao u periodu od 1996. do 2000. na cijelom teritoriju BiH što iznosi oko 70 posto svega što je izlazilo tokom rata. Kako govori Dragan Golubović, voditelj digitalnog arhiva Infobiro, u nekim slučajevima je riječ o kompletu, dok se negdje radi o fragmentarnim dijelovima novina, odnosno pojedinim brojevima. Ukupno se radi o 340 različitih publikacija.

“Do sada je građa čuvana u našem depou koji nije uslovan za čuvanje papirne građe zbog oksidacije i mogućnosti poplava. Digitalizacija jeste jedan od načina da se ta građa dugoročno sačuva, a povećanje njene dostupnosti kroz naš digitalni arhiv Infobiro bi bilo zatvaranje kruga. U praksi bi to značilo da 340 novina bude dostupno online i besplatno”, naveo je Golubović.

Važna finansijska podrška institucija

Do sada je digitalizirana jedna trećina periodičnih publikacija a projekat će, kako govori Sanin Hatibović, bibliotekar u Bošnjačkom institutu, završiti koncem ove godine.

Da bi te publikacije postale pretražive i dostupne kroz digitalni arhiv Infobiro važno je, kako je naglasio Golubović, da državne institucije, u ovom slučaju Vlada Federacije BiH, finansijski podrže inicijativu. Riječ je o inicijativi koju bez institucionalne podrške neće biti moguće dovesti do kraja, a digitalizacija je samo jedan dio tog procesa. Napori tima koji je godinama prikupljao ratne novine, časopise, magazine i ostale publikacije će postići svoj cilj kada sadržaj tih publikacija postane pretraživ jednim klikom s bilo kojeg mjesta na svijetu.

Saradnja Bošnjačkog instituta i Mediacentra traje godinama, govori Puljek-Bubrić, a većina ranijih projekata je bila u cilju zaštite i očuvanja kulturno historijskog naslijeđa.

“Ovaj projekat je rezultat dobre međuinstitucionalne saradnje i jako je dobro da institucije kulture, nauke, dakle, različite nevladine organizacije, zajedno rade na projektima zaštite i očuvanja kulturno historijskog naslijeđa, a opet, naravno, u cilju da sve bude dostupno široj zajednici”, kaže ona.

Fond koji je prikupio Mediacentar će nakon digitalizacije biti smješten u biblioteci Bošnjačkog instituta te svakodnevno dostupan za korištenje.

Zbirku će digitalizirati Bošnjački institut na profesionalnom skeneru za monografske i periodične publikacije.

“Proces digitalizacije podrazumijeva evidentiranje pristigle građe, zatim skeniranje koje se radi u rezoluciji 300 DPI. Nakon samog procesa sva digitalizovana građa se šalje u Mediacentar, dok knjižna građa, odnosno sami originalni primjerci, ostaju u našem fondu”, rekao je Hatibović.

Ratna periodika značajna svima u BiH

Građa na čijoj digitalizaciji se radi je specifična, objašnjava Dragan Golubović. Naprimjer, svaka šesta publikacija koja je štampana u periodu 1992. – 1995. bila je vojnog karaktera.

“Osim činjenice da će sadržaj biti zanimljiv istraživačima vojne propagande, vjerujem da će biti, zanimljiv i ljudima o kojima je pisano, odnosno vojnicima sa tri strane iz rata u BiH, da mogu pronaći članke o sebi”, govori Golubović. Kroz digitalizaciju ratne štampe na jednom mjestu će se moći vidjeti perspektive sve tri strane u ratu. Golubović dodaje da se kroz ratnu periodiku mogu raditi razna istraživanja, uključujući i ona o ulozi medija u ratu.

Građa je specifična i zbog uslova nastajanja u ratnim okolnostima, ali i zbog značaja koju su printani mediji početkom 1990-ih imali u odnosu na elektronske. Jedan od razloga je, kaže Golubović, što snadbijevanje električnom energijom nije bilo konstantno, te su televiziju mijenjale novine.

Digitalni arhiv Infobiro je nastao 2004. godine i bio je zamišljen da bude alat za novinare, no, govori Golubović, kroz 20 godina se pokazalo da je njegov sadržaj puno zanimljiviji za fakultete i istraživače.

“Pretpostavljam da će ova građa, osim građana, prije svega biti zanimljiva za ljude koji se bave analizom, prije svega, ratne propagande u BiH. Zainteresovani mogu biti historičari, studenti –širok je spektar korisnika i on nije ograničen niti na jednu usku grupu”, kazao je.

Historičar Nicolas Moll, koji se bavi temom rata u BiH 1990-ih, smatra da su novine iz ovog perioda izuzetno važan izvor istraživanja.

“Digitalizacija svih ovih novina, poznatih poput Oslobođenja, ali i manje poznatih – ima ih puno, dakle, digitalizacija i mogućnost pristupa online je fantastičan doprinos za historičare i druge istraživače da se bave mnogim aspektima rata, uključujući i ulogu medija u to vrijeme”, istakao je Moll.

Upravo ovakvi projekti u cilju su, kako je zaključila Puljek-Bubrić, ne samo zaštite kulturno historijskog naslijeđa, nego i za dobrobit zajednice. I njenog suočavanja sa prošlošću.