Građani Općine Centar u Sarajevu od danas mogu očekivati “Razglednicu iz 1945” u svojim poštanskim sandučićima koja će sadržavati zanimljive činjenice o Sarajevu koje su, nakon Drugog svjetskog rata, objavljivane u novinama Sarajevski dnevnik i 6. april. Te dvije novine digitalizovao je digitalni arhiv Mediacentra Sarajevo Infobiro.  

 

Na razglednicama su, između ostalog, podaci o tome koliko je stanovnika Sarajevo imalo 1946. godine, ko je bila prva direktorica Radio Sarajeva, kada je i gdje otvoreno prvo obdanište, a kojom predstavom obnovljena sarajevska Opera. 

 

Kako bi građanima približili sadržaj digitalizovanih novina i ohrabrili ih da se njima koriste, Fondacija Mediacentar i Infobiro pripremili su 10.000 razglednica za građane i institucije Općine Centar koje će biti podijeljene do kraja novembra 2022.

 

 

Prvi broj Sarajevskog dnevnika objavljen je 1. jula 1945., posljednji 31. decembra 1946. godine i izlazio je svaki dan osim nedjelje. Ukupno je objavljeno 467 brojeva. Časopis 6. april, koji je izlazio jednom sedmično, pokrenut je 1. jula 1950. a posljednji broj je izašao 31. decembra 1950. godine. Objavljeno je 39 brojeva. Ta posljednja izdanja do sada su bila dostupna u Historijskom arhivu Sarajevo, a zahvaljujući projektu “Online pristup kulturnoj baštini za građane općine Centar”, njihov sadržaj sada se nalazi u digitalnom arhivu Infobiro i pretraživ je po ključnoj riječi.

 

 

Uvidom u sadržaj ovih novina može se saznati o obnovi grada i zemlje, aktuelnostima tog vremena iz oblasti politike, kulture, sporta i društvenog života, te steći uvid u značajan historijski period na način kako su ga zabilježili novinari i novinarke te dvije sarajevske redakcije.

 

Voditelj digitalnog arhiva Infobiro Dragan Golubović kazao je na promociji projekta, kako je, čitajući Sarajevski dnevnik, došao do zanimljivih činjenica. Jedna od njih je da je u Sarajevu 1945. godine postojao vaterpolo klub i da su se sve vaterpolske utakmice igrale u noćnim terminima na bazenu Bentbaša. 

 

“U tom periodu nakon Drugog svjetskog rata postojao je intenzivan kulturni i privredni život, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Sarajevu, i zanimljivo je pratiti kako je tekla rekonstrukcija grada nakon rata”, navodi Golubović napominjući da se pretragom u Infobirou na osnovu ključne riječi u toj novini Sarajevo za godinu dana pominje preko 670 puta, a da je ime Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, pošto je bio ključna ličnost tog vremena, spominje više od 350 puta.

 

 

Projekat digitalizacije lista Sarajevski dnevnik i časopisa 6. april implementiran je u oviru projekta ReLOaD2, kojeg je finansirala Evropska unija (EU). ReLOaD2 implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) a realizovan je na području Općine Centar koja ga i sufinansira. 

 

Načelnik Općine Centar Srđan Mandić kaže kako je ovaj projekat posebno interesantan iz razloga jer se u izdanjima Sarajevskog dnevnika i lista 6. april nalaze kako zabavne, tako i edukativne činjenice.

 

“Sarajevo ima bogatu istoriju i bogatu kulturu. Bojim se da u ovom vremenu u kojem živimo često zaboravimo to naše bogatstvo i ovo je dobar način da se starije generacije prisjete onoga što su zaboravili i omogućava da se nove generacije edukuju i da svi shvatimo da je ovo jedan veliki i ozbiljan grad i da je ovo država koja ima svoju kulturu i tradiciju i bogatu istoriju, da se zaista imamo čime pohvaliti”, izjavio je Mandić.

 

Viši arhivist Historijskog arhiva Haris Zaimović jer rekao da u slučajevima kada nedostaju dokumenti, štampa može biti i prvi izvor za proučavanje bliske i dalje prošlosti Bosne i Hercegovine, a u konkretnom slučaju Sarajeva.

 

“Ovo je potvrda da ono što čuva ova institucija je od prvorazrednog značaja za sve nas, za naše društvo. Mi smo tu u službi građana, jer ono što se čuva u Historijskom arhivu Sarajevo je vlasništvo građana Kantona, ali i BiH”, rekao je Zaimović. 

 

Realizacija projekta doprinosi ispunjavanju Preporuka Evropske unije o digitalizaciji i online dostupnosti kulturnih dobara i digitalnoj zaštiti i Zaključcima Savjeta Evropske unije o online dostupnosti kulturnih dobara i digitalnoj zaštiti.

 

U Infobirou se takođe nalazi, prema riječima Dragana Golubovića, sekcija koja se zove Historijski arhiv, u kojoj je kulturna baština pretraživa i dostupna. U toj sekciji digitalizovano je 15-ak novina koje su besplatno dostupne za sve građane sa IP adresom u BiH. Jedan od njih je i prvi bosanskohercegovački časopis Bosanski prijatelj, koji je štampan u Zagrebu, jer u to vrijeme nije postojala štamparija u BiH.