Kako novinari i društvene mreže mogu pomoći domaćem turizmu?
Kako novinari i društvene mreže mogu pomoći domaćem turizmu?
Novinari imaju važnu ulogu u promovisanju turističkih potencijala svoje zemlje.
foto: Privatni album/Redakcija MC Online
Bh. novinari nerijetko prilikom putovanja kroz svoju zemlju na društvenim mrežama objavljuju fotografije i snimke kojima promovišu domaći turizam. Tokom privatnih putovanja, ali i odlazaka na teren, oni sa svojim pratiocima dijele prizore na koje naiđu. Da ovakve objave daju rezultate govori nam urednica portala SrpskaCafe Andrijana Pisarević.
„Postalo je pravilo da mi se svaki put kada odem na neko putovanje, bilo da se samo 'čekiram' ili napišem reportažu i preporuku, javljaju ljudi koji traže više informacija o destinaciji i raspituju o detaljima organizacije, cijenama, uslovima. Očigledno je da interesovanja ima i nije rijetkost da mi kasnije pošalju fotografije upravo sa destinacije koju sam im preporučila. Međutim, to otkriva i to da se oni koji se bave promocijom turističkih potencijala ne bave dovoljno ili ne koriste prave kanale da bi potencijalnim psojetiocima dali tačne informacije“, navodi Pisarević.
Kako dodaje, najbolji promoteri turizma zapravo jesu novinari i influenseri, koji su u stanju da prenesu dio atmosfere i duha određene destinacije.
Foto: Jablaničko jezero
„Same prezentacije na društvenim mrežama, kao i web stranice turističkih destinacija kod nas siromašne su u smislu bitnih informacija, a bogate mislima Andrića, Selimovića, Dučića i drugih pisaca. Posjetiocu se uglavnom ne objašnjava da do njih treba voziti preko makadama ili da u hotelu nema interneta i signala za mobilnu telefoniju, pogotovo ne koliko je udaljena prva prodavnica. To je veoma pogrešno. Ljude zanimaju prave i tačne informacije, ne romantične predstave koje će ih iznervirati. Ovo su razlozi zbog kojih se najtačnije informacije upravo traže i dobijaju od novinara“, naglašava.
Ulaganje u promociju turizma
Društvene mreže odavno su zauzele veliki dio života svih nas, a njihov uticaj na informisanje i promovisanje ne može se osporiti. Njihovim razvojem došlo je do pojave influensera, ljudi čije objave prati veliki broj korisnika. Upravo njih često angažuju kompanije, organizacije ili institucije kako bi promovisali određeni prozvod, uslugu ili destinaciju.
Među infuensere se nerijetko ubrajaju i novinari, kao javne ličnosti koje imaju izgrađenu mrežu pratilaca i stečeno povjerenje publike, ali i znatno veću odgovornost prilikom objavljivanja bilo kakvog sadržaja. Angažovanje domaćih i stranih novinara za promociju turističkih destinacija ustaljena je praksa u brojnim zemljama.
Kako piše Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava iz Hrvatske, Istarska turistička zajednica godišnje potroši oko dva miliona kuna na prevoz, smještaj i izlete novinara iz drugih zemalja, dok njihovi medijski sadržaji vrijede oko 50 miliona kuna. Oni ističu da se za ove potrebe troši manje novca nego za klasične reklame u medijima, dok je doseg jako veliki.
Neretva
„O mjestu svoga odmora, suvremeni turisti sve se više informiraju putem interneta, društvenih mreža i digitalnih medija, a sve manje preko turističkih agencija. Budući da živimo u doba interneta i digitalizacije, novi mediji i društvene mreže danas su neizostavan dio alata u provođenju promotivnih aktivnosti te su kanali koji predstavljaju važan izvor informacija kod većine turista i svjetskog stanovništva. Mnogi putem novih medija i kanala komunikacija traže informacije na temelju kojih donose konačne odluke o destinacijama, sadržajima i aktivnostima koja žele doživjeti i iskusiti“, navode oni, dodajući podatak da Hrvatsku godišnje posjeti oko 600 stranih novinara, vlogera, blogera i influencera u sklopu organizovanih studijskih putovanja.
Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, prethodnih godina organizovana su slična studijska putovanja za strane novinare, ali bez efekata poznatih javnosti. Takođe, jednostavnim pretraživanjem interneta uočljivo je da se u susjednoj Hrvatskoj dosta ozbiljnije pristupa ovoj temi. Tamo je uticaj društvenih mreža na turizam predmet različitih istraživanja, strategija, kao i naučnih radova.
Kako bi povezali turističke biznise na području BiH, te promovisali domaći turistički potencijal, nedavno je pokrenuta platforma pod nazivom "Odmori u BiH". Promocija se između ostalog vrši kroz organizovana putovanja lokalnih novinarskih ekipa, koji besplatno posjećuju različite bh. turističke destinacije, a zauzvrat u svojim medijima objavljuju sadržaje nastale tokom putovanja.
Turizam unutar granica BiH
Aktivistkinja i nekadašnja novinarka Masha Durkalić iskoristila je pandemiju i zatvorene granice kako bi posjetila dio BiH u kome nikada nije bila. Svoje utiske redovno je dijelila na društvenim mrežama.
„Posjetila sam Bihać, Kulen Vakuf, Cazin, Bosansku Krupu, Nacionalni park Una, Štrbački buk i Martin Brod, te tvrđave Sokolac i Ostrožac tokom četverodnevnog roadtripa. Putovanje je bilo fenomenalno, pa sam redovno dijelila utiske putem svojih profila na društvenim mrežama, želeći da na taj način i drugim ljudima preporučim ove fantastične destinacije unutar naše zemlje. Reakcije su bile sjajne, i primijetila sam da je dosta ljudi poslije također otišlo na slična putovanja, te se nadam da je to na neki način bilo inspirirano i mojim objavama – jer i ja sam se inspirirala objavama mojih prijatelja/ica, kada sam planirala ovo putovanje“, navodi ona.
Zelenkovac
Kako ističe, dijeljenje fotografija i video zapisa, kao i informacije o turističkim destinacijama je pozitivan, inspirativan način za korištenje društvenih mreža.
„Saznati nešto novo o našoj zemlji, koja je prelijepa, i puna predivnih mjesta, a o čemu možda i ne razmišljamo jer svoje godišnje odmore uvijek planiramo na nekim drugim destinacijama. Sticajem okolnosti, pandemija je za mene bila prilika da posjetim jedan dio BiH u kojem nikad nisam bila. Mislim da je važno da javne ličnosti promoviraju turističke potencijale BiH. Sebe ne smatram javnom ličnošću, ali se smatram dijelom online zajednice koja dijeli informacije od značaja, i koji ima potencijal da istakne neke odlične stvari u vezi ove zemlje, u moru turobnih stvari“, kaže Durkalić.
Ona smatra da je turizam unutar granica BiH jedna od dobrih stvari koje se trenutno mogu napraviti kako bi se olakšao težak period uzrokovan pandemijom, ali uz poštovanje epidemioloških mjera.
„Naša zemlja ima predivne planine, nacionalne parkove, šume, visoravni, tvrđave, historiju, sve ono što bismo išli posjetiti i negdje drugo - u nekom Portugalu, Španiji, Italiji. Ne zagovaram da prestanemo putovati van granica naše zemlje, i nadam se da ćemo uskoro imati priliku da opet putujemo normalno i bez ograničenja. Putovanja nas čine boljim osobama, čine da upoznamo nove ljude, nova iskustva, nove okolnosti. Putovanja unutar naše zemlje nam mogu dati novu perspektivu naše stvarnosti“, smatra ona.
Turističke potencijale BiH rado promoviše i Besima Svraka, urednica online magazina Fashion.Beauty.Love. Osim postova na ličnim nalozima na društvenim mrežama, koji nailaze na dobar prijem pratilaca, ovakvi sadržaji se dijele i putem medija koji vodi.
Bregava
„Uvijek su rado čitani, što pokazuje i činjenica da nam je ubjedljivo najčitaniji tekst o najvišim planinskim vrhovima u Bosni i Hercegovini. Stoga smo napravili posebnu rubriku FBL travel u sklopu koje objavljujemo tekstove o ljepotama naše zemlje. Nakon tih tekstova ili fotografija koje objavljujemo na društvenim mrežama, često nam se javljaju čitatelji s porukicama, neki od njih pišu kako su posjetili već ta mjesta, pa podijele s nama neko njihovo zanimljivo iskustvo ili kako i oni žele posjetiti ista“, govori ona.
Smatra da novinari, ali i svi ostali stanovnici BiH, imaju važnu ulogu u promovisanju turističkih potencijala svoje zemlje.
„Osim što se na taj način pomaže turističkoj zajednici da napreduje, širi se svijest o očuvanju zelenih površina i naših rijeka, ali i lijepe priče, koje su jako potrebne u ovim teškim trenucima kroz koje svi trenutno prolazimo. Osim toga odlazak u prirodu pozitivno utječe na mentalno i tjelesno zdravlje“, podsjeća Svraka.
Šta je bitno za kvalitetnu objavu?
Nije svaka objava jednako učinkovita niti zanimljiva pratiocima. Kako bi se barem djelimično dočarala atmosfera, potrebno je poznavanje barem osnove fotografisanja (kadriranje, fokusiranje, odnos boja, svjetlo...) jer se lošom upotrebom tehnologije ponekad napravi suprotan efekat od željenog. Isto vrijedi za snimanje videa, koji ponekad ima mnogo bolji efekat od statične fotografije. Kako bi video bio što bolji, potrebna je mirna ruka snimatelja, kao i stabilizator koji većina telefona već ima. Pored toga, važno je označiti lokaciju na kojoj je zapis nastao, kako bi svi zainteresovani mogli da je pronađu putem Google mapa.
Tekst je revidiran 14.8.2020.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.