Međunarodne prakse: Izvještavanje o izborima

Dobre međunarodne prakse: Izvještavanje o izborima

Međunarodne prakse: Izvještavanje o izborima

Primjeri novinarskih kodeksa i preporuke međunarodnih organizacija.

Foto: Pixabay/Ulleo

U tekstu se daju pregledi novinarskih kodeksa i preporuka različitih evropskih i međunarodnih organizacija za rad medija tokom izbora.

Novinarski etički kodeksi

Reference na izvještavanje o izbornim kampanjama nisu toliko česte u etičkim novinarskim kodeksima u Evropi. U bazi podataka PressCouncils.eu, nalaze se 55 etička kodeksa iz 45 zemalja, uključujući i neke zemlje van Evrope.

Pretragom smo utvrdili da se samo u šest kodeksa nalaze reference na izbore. U dvije zemlje, Armeniji i Moldaviji, šire se elaborira izvještavanje medija tokom izbora, dok se u četiri zemlje, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Mongoliji i Njemačkoj, spominju šturo samo opći principi.

Princip da se izvještava o svim raspoloživim mišljenjima i idejama, bez obzira da li se mediji slagali ili ne s tim vrijednostima – nalazimo u kodeksima u Crnoj Gori i Njemačkoj.

Prilikom izvještavanja o skupovima organiziranim tokom izborne kampanje, novinari će izvještavati i o stavovima i vrijednostima sa kojima se možda ne slažu. Takav pristup je stvar novinarske pravičnosti; služi pravu građana na slobodu informisanja i podržava princip jednakih mogućnosti za sve političke stranke i druge učesnike u izbornom procesu (Crna Gora)

Tačno informisanje javnosti tokom predizborne kampanje uključuje i izvještavanje štampe o mišljenjima koja ne dijeli (Njemačka)

Potreba nepristrasnog, balansiranog i fer izvještavanja, te držanja profesionalne distance prema političkim subjektima naglašava se u Etičkom kodeksu novinara Makedonije, a slična odredba nalazi se u Etičkom kodeksu novinara Armenije.

Izvještavanje o političkim procesima, naročito izborima, mora biti nepristrasno, balansirano i pošteno. Novinari moraju napraviti profesionalnu distancu prema političkim subjektima (Sjeverna Makedonija).

Biti tolerantan prema svim strankama i kandidatima; ne vrijeđati kandidate na ličnoj osnovi i ne ismijavati poglede i mišljenja kandidata; ne objavljivati materijale koji sadrža klevete, ucjene i prijetnje ciljane prema kandidatima (Armenija).

U Kodeksu novinara Armenije, ide se korak dalje i traži da se osiguraju jednake mogućnosti za sve učesnike izbornog procesa, te da se primjenjuju isti cjenovnici za plaćeno političko oglašavanje.

Osigurati jednake mogućnosti za sve kandidate da predstave svoje platforme i mišljenja u medijima i primijeniti jedinstvene tarife u pogledu plaćenog prostora ili vremena u medijima.

U slučaju Moldavije, Kodeks ukazuje na nespojivost obavljanja novinarskog posla s izbornim agitacijskim aktivnostima.

Ukoliko je registrovan kao izborni kandidat, novinar ne obavlja svoj profesionalni posao u toku izborne kampanje.

Profesionalna aktivnost novinara je nespojiva sa širenjem zakonom zabranjenih poruka (govor mržnje, homofobija, antisemitizam ili diskriminacija) ili sa političkom propagandom, vjerskim ili izbornim agitacijskim aktivnostima.

Armenski slučaj je jedinstven po tome što se zahtijeva od elektronskih medija sustezanje od podrške političkim kandidatima i strankama, a za štampu i online medije traži se da se u slučaju podrške javnost o tome unaprijed obavijesti.

Elektronski mediji moraju se suzdržati od podrške određenom kandidatu ili stranci, a štampa i online mediji moraju unaprijed objaviti svoju namjeru o podršci.

Odredbe kojima se obavezuju mediji da razdvoje i jasno naznače komercijalne i izborne sadržaje od novinarskih sadržaja nalaze se u moldavskom i armenskom kodeksu.

Obavezno je jasno odvojiti novinarske sadržaje od komercijalnih, od priloga proizvedenih u reklamne svrhe i od političkog (izbornog) publiciteta. Komercijalni publicitet, tekstovi proizvedeni u reklamne svrhe i politički (izborni) publicitet trebaju biti označeni i predstavljeni na način da se ne miješaju sa novinarskim sadržajima (Moldavija).

Ne objavljivati materijale koji sadrže skriveno političko oglašavanje. Odvojiti materijale koje su sačinile grupe (besplatno ili plaćeno) koje podržavaju stranku ili kandidata ili koji su sačinjeni na njihov zahtijev od ostalih sadržaja (Armenija).

Konačno, u slučaju kodeksa iz Mongolije ukazuje se na potrebu sustezanja od iznošenja optužbi ako kandidat ne može odgovoriti u toku izborne kampanje.

Mediji će izbjegavati širenje bilo kakvog izvještaja ili informacija o optuženom licu dok ono ne može dati nikakvo objašnjenje prije dana izbora.

Preporuke Vijeća Evrope

U Preporuci br. R (99) 15 Komiteta ministara Vijeća Evrope državama članicama o  Mjerama u vezi sa izvještavanjem medija o predizbornim kampanjama navode se mjere koje se odnose na štampu, a koje uključuju:

  • Sloboda štampe podrazumijeva da regulatorni okviri koji se odnose na izvještavanje medija o izborima ne smiju zadirati ni u uređivačku nezavisnost listova ili časopisa, niti u njihovo pravo da izražavaju bilo kakve političke sklonosti.
  • Listovi u vlasništvu organa vlasti trebaju izvještavati na pravičan, uravnotežen i nepristrasan način, bez diskriminacije ili podrške određenoj političkoj stranci ili kandidatu i sve političke stranke tretirati bez diskriminacije u slučaju da se odluče prihvatiti plaćene političke oglase.

Pored toga, ova preporuka predviđa istovjetne mjere za štampu i radiodifuzne medije u pogledu sljedećeg:

  • „Dan izborne tišine", države članice bi mogle razmotriti prednosti uključivanja u regulatorne okvire odredbe koja zabranjuje širenje stranačkih predizbornih poruka na dan uoči izbora.
  • Ispitivanje javnog mnijenja, regulatorni ili samoregulatorni okviri trebaju osigurati da mediji prilikom objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja daju javnosti informacije koje su dovoljne da se donese sud o vrijednosti tih ispitivanja javnog mnijenja.
  • Pravo na odgovor. S obzirom na kratko trajanje predizbornih kampanja, svakom kandidatu ili političkoj stranci, koja ima pravo na odgovor na osnovu nacionalnih zakona ili sistema, treba omogućiti da to pravo iskoristi za vrijeme predizbornog perioda.

U Preporuci se propisuju posebne obaveze vlastima, a koje uključuju:

  • Neuplitanje organa vlasti. Organi vlasti se trebaju suzdržati od uplitanja u aktivnosti medija ili novinara i drugih zaposlenih u medijima u cilju uticanja na izbore.
  • Zaštita od napada, zastrašivanja ili drugih nezakonitih pritisaka na medije. Državne vlasti trebaju preduzeti odgovarajuće mjere u cilju osiguranja efikasne zaštite novinara i ostalih zaposlenih u medijima i njihovih prostorija, s obzirom na to da ona poprima veći značaj za vreme izbora. Istovremeno, ta zaštita ne treba da ih ometa u obavljanju posla.

Preporuka CM/Rec(2007)15 Komiteta ministara državama članicama o mjerama koje se tiču medijskog pokrivanja izbornih kampanja odnosi se na širok spektar medija.

Po pojmom “mediji” podrazumijevaju se oni koji su odgovorni za periodično kreiranje informacija i sadržaja i njihovo širenje za koje postoji urednička odgovornost, bez obzira na sredstva i tehnologiju koja se koristi za isporuku, a koji bi mogli imati jasan uticaj na značajan dio opće javnosti. Tu se uključuju štampani mediji, elektronski, online mediji, kao i televizije na zahtjev.

Opći principi medijskog izvještavanja o izborima uključuju:

  • Neuplitanje organa vlasti.
  • Zaštita državnih organa od napada, zastrašivanja ili drugih vrsta nezakonitog pritiska na medije.
  • Urednička nezavisnost medija.
  • Zahtjev za pravično, uravnoteženo i nepristrasno izvještavanje medija koji su u vlasništvu javnih vlasti.
  • Profesionalni i etički standardi medija. Svi mediji se ohrabruju da razviju samoregulatorne okvire i ugrade samoregulatorne profesionalne i etičke standarde u pogledu izvještavanja o izbornim kampanjama, uključujući, između ostalog, poštovanje principa ljudskog dostojanstva i nediskriminacije. Ovi standardi trebaju odražavati njihove posebne uloge i odgovornosti u demokratskim procesima.
  • Transparentnost medija u pogledu sadržaja koji predstavaljuju plaćeno političko oglašavanje, kao i u pogledu vlasništva nad medijima od strane političkih stranaka ili političara.
  • Pravo na odgovor ili ekvivalentna pravna sredstva za kandidate ili političke stranke.
  • Distribucija istraživanja javnog mnjenja uz dovoljno informacija da se donese sud o njihovoj vrijednosti.
  • Uvođenje „dana razmišljanja“, koji podrazumijeva da države članice mogu razmotriti opravdanost uključivanja odredbe u svoje regulatorne okvire za zabranu širenja stranačkih izbornih poruka na dan prije glasanja ili da osiguraju mogućnost njihovog ispravljanja.

Preporuke Međunarodne federacije novinara

Međunarodna federacija novinara (IFJ) izdala je dokument pod nazivom IFJ savjeti za medije o izvještavanju o izborima u kojem se objašnjava da je potreba za objektivnošću, nepristrasnošću i ravnotežom u novinarstvu naročito izražena tokom predizbornog perioda, kada su mediji izloženi snažnim političkim pritiscima, a istovremeno trebaju osigurati i da se glas građana čuje. Stoga, kako se navodi, očekivanja javnosti od medija u ovom periodu su izrazito visoka i potrebno je da mediji slijede novinarske etičke standarde i to pogotovo sljedeće:

1. Urednička nezavisnost

Nezavisno novinarstvo je suštinski dio svake kredibilne demokratije. Novinari u redakcijama i oni koji prate kampanju na terenu moraju osigurati da birači imaju pristup nepristrasnim i nezavisnim informacijama.

2. Provjera činjenica

Tačnost informacija je prioritet u izvještavanju o izborima i novinari trebaju provjeravati izjave kandidata upoređujući ih s vjerodostojnim izvorima kao što su zvaničnici, organizacije civilnog društva i izborni posmatrači. Posebna pažnja se mora posvetiti potvrđivanju, prije objavljivanja, informacija s društvenih medija koje mogu biti obmanjujuće ili pristrasne u korist/protiv kandidata ili političke stranke.

3. Rješavanje izazova pristrasnosti

Navodi o pristrasnosti u medijima stalno se čuju, ali su najočitiji u vrijeme izbora. Novinari znaju da političari i druge interesne skupine pristrasnošću smatraju izostavljanje određenih vijesti u novinama i na radijskim i televizijskim vijestima, problematiziraju ugao iz kojeg se prilazi temi ili iznose primjedbe na raspored vijesti na stranici ili u emisiji vijesti. Novinari mogu ublažiti te zabrinutosti ulažući napore da postignu ravnotežu u svom izvještavanju kroz fer predstavljanje kandidatskih stavova.

4. Zadržite pravilan ton u izvještavanju

Riječi i jezik važni su  u izvještavanju o izborima. Novinari bi trebali koristiti odgovarajući jezik i izbjegavati zapaljiv, hiperbolički jezik koji može dati lažne – ili potkopati – nade birača u izborni ishod. Ovo uključuje odmjerene komentare anketa, imajući u vidu da su se one vremenom pokazale nepouzdanima i ne mogu zamijeniti dobro političko izvještavanje.

5. Čuvajte se govora mržnje

Izbori mogu dovesti do podjela na društvenim, etničkim i stranačkim linijama, omogućavajući nekim političkim akterima da usvoje govor mržnje i nasilnu retoriku. Novinari nikada ne bi trebali osigurati platformu za takvu politiku i moraju se razviti jasni protokoli kako bi se izbjeglo korištenje medija za podsticanje nasilja i mržnje.

Preporuke Thomson fondacije

U publikaciji Izvještavanje o izborima Thomson fondacije daju se savjeti kako u okolnostima pokrivanja događaja 24/7 primjeniti novinarsku etiku. Ovo su glavni savjeti:

  • ​Izvještavanje o izborima je glavni test medijske etike. Ako je mišljenje slobodno (a posebno za one medije koji su usvojili jasnu političku preferenciju), činjenice su svetinje.
  • Iskrenost u izvještavanju je neophodna. Zahtijeva pravičnost, stalnu borbu za tačnost, odbacivanje manipulacija, prljavih trikova i podsticanja na mržnju kao i snažan osjećaj odgovornosti da izborni proces bude otvoren, miran, slobodan i pošten.
  • Pobrinite se da budete posebno pažljivi na glasove javnosti u vezi s kvalitetom vašeg izvještavanja.
  • Odredite “javnog urednika” ili ombudsmana da prima i odlučuje o reakcijama i žalbama. Pobrinite se da budu proslijeđene uredništvu. To može dovesti do ispravljanje i poboljšavanje vašeg izbornog izvještavanja.
  • Čuvajte se sukoba interesa. Još jednom provjerite ulogu vašeg osoblja (članstvo u stranci ili donacije) ili potencijalno kompromitujuće aktivnosti (učešće kao moderator panela na partijskom događaju, držanje obuke medijskih vještina za kandidate, itd.)

Somalijske smjernice za izvještavanje o izborima

U somalijskim Smjernicama za profesionalno izvještavanje o izborima navode se sljedeći principi:

  • Objavljujte privatne podatke o državnim službenicima i političarima samo ako njihovo privatno djelovanje negativno utiče na njihove javne dužnosti.
  • Postavite smjernice za primanje uplata i poklona od kandidata: Po pravilu, ovo se ne smije prihvatiti.
  • Postavite ograničenja na političke aktivnosti novinara i urednika: Po pravilu novinari koji prate izbore ne bi trebali biti politički aktivisti, iako je njihovo pravo da budu članovi političkih stranaka i da glasaju.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.