Šta god da govore, komentariše se njihov fizički izgled. 

foto: Fotografija preuzeta sa hrvatske Facebook stranice “Seksizam naš svagdašnji”

Atraktivne, lijepe, nenašminkane, “napumpane”. Tako su mediji u našoj regiji pisali o različitim ženama pokrivajući teme vezane za pandemiju COVID-19. Mjerili su dubinu njihovih dekoltea i dužinu suknji. Vrijeđali su i naučnice i teoretičarke zavjere komentarišući njihov izgled. Drugim riječima, “banalizovali su jako ozbiljnu temu”, kako je to rekla jedna od tih žena.

Srbijanska epidemiologinja Darija Kisić Tepavčević došla je u žižu javnosti kao članica Kriznog štaba za suzbijanje COVID-19 u Srbiji. Više od onog o čemu je govorila, neki mediji su pratili kako je izgledala tokom javnih obraćanja. 

Portal Alo.rs u tekstu pod naslovom “Svi se pitaju koliko ih Darija Kisić ima? Kad god se pojavi svima na pameti samo jedno” objavljenom 16. aprila je naveo: “Na svakoj konferenciji pleni izgledom, a primetno je da strogo vodi računa o odevanju, pa se pitamo koliko sakoa ima lepa doktorka, budući da se nije pojavljivala dva puta u istoj odevnoj kombinaciji.”

Portal Vaseljenka u tekstu pod naslovom “Darija Kisić član Rotari kluba Bila Gejtsa i sestra srbofopkinje Vildane Selimbegović” objavljenom 18. aprila je napisao: “Narodni poslanik Srđan Nogo nedavno je izjavio da neprimereno obučenu Dariju Kisić Tepavčević spremaju za novog ministra zdravlja u Srbiji.” 

Kisić Tepavčević bila je takođe i meta seksističkih napada na račun svog izgleda i na društvenim mrežama uglavnom među korisnicima/cama iz Srbije. “Plavuša”, “glupača” i “lutkica” samo su neki od komentara. 

Na njih je reagovala srbijanska povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković navodeći da oni učvršćuju seksističke stereotipe da žene na funkcijama ne mogu da imaju profesionalne kompetencije već su te pozicije rezultat njihovog izgleda. “To je još jedan od brojnih primera u kojima se žena omalovažava i vređa zbog fizičkog izgleda, bez obzira na znanje, stručnost i sposobnosti koje ima.”

Osim medijskih klikbejt sadržaja i komentara na društvenim mrežama, čak i tekstovi koji su o Kisić Tepavčević govorili u afirmativnom tonu su bili seksistički. Portal Indeks.rs u tekstu pod naslovom “To je OVAJ ČOVEK: Darija Kisić Tepavčević” i podnaslovom “‘OPASNIJA’ OD KORONE” objavljenom 6. aprila naveo je ovu izjavu psihijatra Jovana Marića: 

“Doktorka je iz Sarajeva, moja Bosanka. Prepoznao sam je kad sam je video na televiziji, a sećam je se i sa fakulteta, bio sam joj profesor. Zato i imam potrebu da kažem da u osnovi neprimerenih komentara leži zavist koju mi, psihijatri, tumačimo kao nemogućnost prihvatanja tuđeg uspeha. Jasno je da Darija lepo govori, doktor je nauka, lepo izgleda, naporno radi na sebi i to se vidi. To što je ona i u doba izolacije i epidemije takva, to je odraz poštovanja prema sebi, ali i prema drugima. Ukratko, ona je ponos lekarske profesije! Svojim izgledom dodatno pokazuje da je osoba od poverenja, kao što se za dr Kona može reći da je gospodstven. Da nije sređena i našminkana, takođe bi bilo komentara, verovatno isto loših, a to ne bi smelo. Lekari u ovoj situaciji daju maksimum, a rade pod otežanim uslovima.”

Isto kao što ne bi smjelo da se komentariše to što se druga uspješna žena u Srbiji, Ana Brnabić, ne šminka, jednako je problematično tvrditi da (dobar) izgled Kisić Tepavčević govori u prilog njenim profesionalnim sposobnostima. Marić, čini se, nije prepoznao da je i njegova izjava seksistička. 

Isto kao što je seksistički i neprimjereni kompliment novinara Senada Hadžifejzovića upućeni Kisić Tepavčević u toku intervjua na Face TV u aprilu ove godine: “Moram vam reći da mnogo ljepše zvuči lijepa vijest kada je saopštava lijepa stručnjakinja, nego kad dobru vijest saopštava ovaj dobri dečko.” Kisić Tepavčević mu je na to odgovorila: “Dobra vest je dobra vest, a loša vest je uvek loša ko god da je kaže, tako da nemojte da banalizujemo stvari kada je u pitanju jako jako ozbiljna tema.” 

Kisić Tepavčević je u jednom drugom televizijskom intervjuu odgovorila na sličan način kad ju je voditelj Oliver Jakšić sa srbijanske televizijske stanice B92 pitao za komentar odluke da “jedna dama” ide u žarište epidemije. Njen odgovor da “čak ni ne razume pitanje” postao je viralan. Grupa "Novinarke protiv nasilja prema ženama" zatražila je izvinjenje voditelja zbog pitanja koje je ocijenila kao "uvredljiv čin srozavanja stručnosti i znanja". Jakšić je u razgovoru za Nova.rs rekao da mu nije bila namjera da ikoga uvrijedi i da je “sve pogrešno protumačeno”. “Mislim da je Darijin odgovor doveo do toga da se to pitanje protumači kao seksističko. Moja ideja zaista nije bila takva.”

Napumpane usne, celulit i podočnjaci

I dok su Kisić Tepavčević zbog odjeće i frizura i potcjenjivali i hvalili kao stručnjakinju, u slučaju “internet senzacije” Erne Selimović njen izgled je korišten isključivo kao argument “da je glupa”. 

Selimović je autorica viralnog video snimka u kojem je kompilirala brojne teorije zavjere tvrdeći da novi koronavirus zapravo ne postoji zbog čega je bila ismijavana. Portal Glasnarodabih.com u tekstu pod nazivom “Jeli bolja Erna Selimović” objavljenom 22. aprila ovako ju je opisao: “Erna Selimović. Djevojka koja vjeruje u teorije zavjere i nepostojanje koronavirusa. O Erninoj inteligenciji najrječitije govore njene napumpane usne.” Dragan Bursać je u komentaru o Selimović objavljenom na portalu Radio Sarajevo napisao: "Nije Erna tek tako izmilila ispod nekog kamena sve sa svježe silikoniranim usama da bi nam prosipala sulude teorije zavjere." 

Njene izjave - ako su sporne i potencijalno opasne - trebaju biti predmetom javne diskusije, ali njen izgled s tim nema veze. Portal Raskrinkavanje, na primjer, dokazao je da su tvrdnje Selimović lažne vijesti i dezinformacije vodeći se isključivo naučnim činjenicama. 

Portal Radio Sarajevo ispod Bursaćevog komentara naveo je da “mišljenja i stavovi autora tekstova moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala”. Novinarka i feminiskinja Tamara Zablocki smatra da to nije dovoljno. “Mediji su i po Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH dužni širiti ideju o ravnopravnosti spolova, a zabranjeno im je prikazivanje i predstavljanje osobe na uvredljiv i ponižavajući način s obzirom na spol, a seksizam u kolumni je još uvijek dio medija na kojem je kolumna objavljena.”

Osim usana, neki mediji su pisali o “karantinskom” celulitu pjevačice Rade Manojlović. Portal Ekskluziva.ba u tekstu pod naslovom “(Foto) Rada Manojlović se nenormalno ugojila u karantinu: Kipi na sve strane, a celulit na izvoz!” objavljenom 9. maja je napisao: 

“Danas je bila jedna od gošći u emisiji Magazin In, a pri samom dolasku priznala je kako je ostavila svoju štalu zbog emisije Sanje Marinković.

Ona je došla u svjetlucavom mini kompletu, kratkoj majici i mini suknji, u kojoj su sijevale njene butine!

Radmila je priznala da je nabacila par kilograma, a ono što je svima zapalo za oko jeste njen celulit na butinama i nogama, za koji Rada nije marila.”

Istog dana, portal Klix.ba u tekstu o tzv. aferi “respiratori” pod naslovom "Kako je atraktivna voditeljica Ana Bavrka pomogla “Srebrenoj malini” u poslu nabavke respiratora" je napisao: 

“Prilikom izuzimanja dokumentacije iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u aferi ‘Respiratori’ inspektori su uočili i ime atraktivne TV voditeljice Ane Bavrke.”

Index.hr u tekstu pod naslovom “Kolinda se javila na Fejsu povodom rođendana, pratitelji uočili nešto na njenoj ruci” objavljenom 29. aprila naveo je:

“KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ, bivša predsjednica Hrvatske, danas slavi 52. rođendan. Na Facebooku je svima zahvalila na čestitkama i objavila fotografiju na kojoj pozira u opuštenom izdanju.

Iako smo je navikli gledati uvijek dotjeranu, bivša predsjednica na fotografiji izgleda drugačije nego inače. Pramenovi kose, koju gotovo uvijek nosi u čvrstoj punđi, slobodno joj padaju niz lice. Na sebi nosi minimalno šminke, a na licu joj se ocrtavaju podočnjaci koji stvaraju dojam umora i iscrpljenosti.

"Zasipani vijestima o virusu, nemojmo zaboraviti da drugi problemi nisu nestali. I nemojmo ih zanemarivati, a pogotovo ne ignorirati", napisala je Kolinda i dodala da sve pozdravlja iz svog privremenog ureda na balkonu.”

Primjera, koji ne mogu stati u ovu analizu, ima još puno. Zablocki kaže da njima nije iznenađena jer je ovakvo izvještavanje “naprosto trajna situacija u medijima”. 

“Kad su uopšte prisutne u medijskim napisima, žene se objektificira, infantilizira, trivijalizira, svodi na njihove modne izbore ili kilažu, te ih se neizostavno ‘pogura’ bajatim ‘komplimentima’ tako što ih se naziva atraktivnim, ljepšim spolom, nježnijim spolom i damama, čak i onda kad su na najvišim političkim pozicijama i kad bi ih se ne samo trebalo, već i moralo analizirati kroz njihove političke poteze, stručnost ili nestručnost.” 

Seksizam u medijima za vrijeme COVID-19 nije bio jako vidljiv na samom početku pandemije jer za njega nije bilo prostora. Ali kako je vrijeme odmicalo, vratio se u punoj snazi. I tu će, po svemu sudeći, i ostati.

___