Durgutova fotografija sa kolektivne dženaze u Jablanici ušla je u TOP 100 fotografija magazina Time za 2024. godinu

foto: Aida Redžepagić/za Media.ba ustupio Armin Durgut

Armin Durgut je freelance fotoreporter iz Zenice koji radi za agenciju Pixsell iz Hrvatske i američku agenciju Associated Press. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH).

Rođen je 1995. godine u Zenici, gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega je upisao Ekonomski fakultet na zeničkom univerzitetu. Studije je napustio 2015. godine i posvetio se fotografiji, preselivši se u Sarajevo. Pod mentorstvom renomiranih fotografa Rona Haviva i Garyja Knighta pohađao je masterclass međunarodne fotografske agencije VII Agency, koja se fokusira na vizuelno novinarstvo. Nakon završenog programa započeo je saradnju s Dnevnim avazom, koji ga je 2018. godine proglasio fotoreporterom godine.

Za foto priče o migrantima osvojio je dvije Grand Prix nagrade na Memorijalnom foto-konkursu „Goran Terzić“ 2018. i 2020. godine. Jedna od njegovih fotografija s tematikom migracija nagrađena je trećim mjestom na festivalu Rovinj Photodays 2020. godine. Na Festivalu fotografije u Sarajevu 2022. godine osvojio je prvo mjesto u kategoriji „Life“ i drugo mjesto u kategoriji dokumentarne fotografije. Njegove fotografije su se više puta našle u užem izboru za nagrade Balkan Foto Festivala, Sony World Photography Awards, Fotografije godine agencije Beta, Međunarodnog takmičenja za novinarsku fotografiju Andrei Stenin i drugih prestižnih konkursa. Prošle godine, fotografija koju je snimio na kolektivnoj dženazi stradalim u poplavama u Jablanici izabrana je u TOP 100 fotografija magazina Time.

foto: Armin Durgut/Kolektivna dženaza u Jablanici

Armin Durgut je svoj rad posvetio marginalizovanim grupama, uključujući Rome, djecu s poteškoćama u razvoju i ljude u pokretu. Kao freelance fotoreporter sarađivao je s brojnim domaćim i stranim nevladinim organizacijama, kao i s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari. Uoči 26. godišnjice genocida u Srebrenici, 2021. godine, predstavio je seriju fotografija cipela pronađenih u masovnim grobnicama u istočnoj Bosni kroz izložbu i fotopublikaciju pod nazivom „Mrtvare“. Nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, „Mrtvare“ su u julu iste godine bile izložene u sjedištu UN-a u New Yorku.

Fotografije Armina Durguta od 2016. godine bile su dio više od 20 izložbi u gradovima širom Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Italije.

Njegove fotografije objavljivane su u brojnim uglednim stranim medijima, među kojima su The New York Times, The Washington Post, Independent, Euronews, Bloomberg, The Guardian, ABC News, Deutsche Welle, Bild, The Wall Street Journal, Radio Free Europe, El País, Stern, Al Jazeera English, Spiegel i drugi.

Prošle godine je tvoja fotografija izabrana u top 100 fotografija magazina Time, možeš li objasniti kako je nastala i šta ti znači takvo priznanje?

Fotografija koja je ušla u izbor magazina Time nastala je na dženazi stradalih u poplavama u Jablanici 2024. godine. Snimljena je za agenciju Associated Press bez koje do magazine Time sigurno ne bi ni došla. To je trenutak tuge i solidarnosti, gdje su ljudi zajednički ispraćali žrtve ove velike tragedije. Fotografija simbolizuje ne samo gubitak nego i snagu zajednice koja se okupila u boli. Za mene, to priznanje nije samo lično postignuće, već potvrda da dokumentarna fotografija može prenijeti emociju i skrenuti pažnju na važne društvene teme.

Šta je, po tvom mišljenju, dobra dokumentarna fotografija? Šta ona treba sadržavati?

Dobra dokumentarna fotografija mora prenijeti emociju, pružiti kontekst i ispričati priču. Ona treba biti vizualno upečatljiva i tehnički kvalitetna, ali iznad svega, mora nositi autentičnost. To je spoj umjetnosti i novinarstva, gdje svaki detalj ima značenje i doprinosi poruci koju fotografija šalje.

Kako je biti fotograf u BiH i šta su najčešći izazovi?

Raditi kao fotograf u BiH donosi mnoge izazove. Najveći je nedostatak sistemske podrške i razumijevanja važnosti vizualnog novinarstva. Često se suočavamo s ograničenim resursima, ali i sa predrasudama da naš rad nije dovoljno vrijedan. Ipak, živimo u zemlji bogatoj pričama i momentima koji zaslužuju da budu zabilježeni, što je velika inspiracija. Raditi ovdje znači balansirati između strasti prema fotografiji i svakodnevnih prepreka koje treba prevazići.

Izdvajamo dio recenzije koju je Paul Lowe napisao za knjigu ''Mrtvare'':

Iznošene i krpljene, istrošene i poderane, ove cipele su već nosile tragove vremena u trenutku kada je život njihovog vlasnika ugašen na užasan način. Nakon toga su ostavljene u dubinama šume, polako propadajući i truleći, prekrivene slojevima blata i mahovine. Konačno su pronađene i tretirane s poštovanjem i pažnjom koju zaslužuju kao spomenici genocidnog čina koji ih je uništio. Armin Durgut im pristupa s pažnjom i promišljenošću, tretirajući ih kao artefakte izgubljene civilizacije u muzejskoj kolekciji. U suštini, to je upravo ono što one jesu – svjedočanstvo o gubitku čitave generacije civila iz istočne Bosne. Uz prigušenu, ali bogatu paletu smeđih, zelenih, sivih i bijelih tonova, ovi obični predmeti poprimaju izuzetnu dimenziju, uzdignuti u objekte poštovanja. Durgut nam omogućava da proučimo svaki sitni detalj svake cipele, svaki trag života koji je bio proživljen, ali i izgubljen. Njegova predana pažnja prema ovim ličnim predmetima svjedoči o njihovim vlasnicima, stvarajući potresan, ali suptilan krik bola i patnje.

Kakvo je tvoje mišljenje o fotografskoj sceni u BiH? Da li fotografi imaju zaštitu svojih djela?

Potrebno je raditi na edukaciji i podizanju svijesti o vrijednosti fotografskog rada, kako kod fotografa tako i kod medija i krajnjih konzumenata sadržaja.

Koji su tvoji savjeti za mlade fotografe/fotoreportere?

Budite strpljivi i uporni. Fotografija zahtijeva posvećenost i kontinuirano učenje. Nemojte se bojati eksperimentisati, ali uvijek imajte poštovanje prema temi i subjektima koje fotografišete. Gradite svoj stil, ali nemojte zanemariti važnost dokumentovanja stvarnih priča koje imaju društveni značaj. Radite na etici, estetici i autentičnosti svog rada.

Kako vidiš budućnost fotografije i šta misliš o upotrebi AI za generisanje fotografija?

Budućnost fotografije leži u njenoj sposobnosti da se prilagođava novim tehnologijama, ali i da zadrži svoju osnovnu svrhu – pričanje priča. Vizualni mediji će biti još značajniji u digitalnoj eri, ali će autentičnost uvijek biti ključna. Fotografija će se nastaviti razvijati u korak s tehnologijom, ali osnovni princip – pričanje priča kroz slike – uvijek će ostati isti.

Digitalizacija donosi nove izazove, ali i prilike za širenje publike. AI ima svoje mjesto u komercijalnim i kreativnim projektima, ali u dokumentarnoj fotografiji nikako. Generisane fotografije ne mogu prenijeti iskustvo, emociju i trenutak na isti način kao ljudski fotograf. AI može biti alat za kreativnost, ali nikada ne može zamijeniti ljudsku perspektivu i emociju. Generisane fotografije mogu imati svoje mjesto u komercijalnim projektima, ali u dokumentarnoj fotografiji je autentičnost ključna, a to je nešto što AI ne može replicirati.

Imaš li uzora u poslu i ko je obilježio tvoj dosadašnji rad?

Uzora nemam, ali definitivno ne mogu završiti ovaj intervju a da ne spomenem nedavno tragično preminulog fotografa Paula Lowea, koji me inspirisao svojim pristupom dokumentarnoj fotografiji i predanošću pričanju priča koje imaju dubok društveni značaj. Njegovo mentorstvo i rad su ostavili neizbrisiv trag na moj profesionalni razvoj. Paulova strast prema fotografiji i razumijevanje njenog potencijala kao alata za promjenu su nešto što uvijek nastojim prenijeti u svoj rad. Učestovao je u svim mojim projektima, bio je neko od koga sam u svakom trenutku mogao dobiti koristan savjet. Za moju knjigu “Mrtvare” napisao je recenziju, a te fotografije uvrstio je u svoju posljednju knjigu “Photography, Bearing Witness and the Yugoslav Wars, 1988-2021 Testimonies of Light” (Fotografija, svjedočenje i jugoslovenski ratovi, 1988-2021: Svjedočanstva svjetlosti).

___