Čemu nas uči uvodnik prvog broja prve novine štampane u Bosni i Hercegovini?

Napisan prije 150 godina, uvodnik Bosanskog Vjestnika, gledano iz današnje perspektive, ukazuje se ne samo kao značajan, arhivski dokument već i kao neobično racionalno razmišljanje unutar kompleksne političke i društvene situacije tadašnje BiH, posljednje decenije turske uprave. To se vidi i u odbacivanju bratinstva naroda na osnovu moralnih sredstava i insistiranju na materijalnim interesima kao važnog pokretača ljudskog progresa.

Uvod u program lista ipak je okolišan: Izdavanje periodičnog lista svagda je preduzeće od priličnog značaja a u ovom našem položaju mora se smatrati kao neki osobiti događaj kad se uzme u obzir vrijeme i mjesto izlaska ovog lista. Na posljednjoj stranici prvog broja u pozivu na pretplatu izdavač navodi: List će ovaj biti političnog i poučno - zabavnog sadržaja.

Autor uvodnog teksta (vjerovatno Ignjat Sopron, štampar i izdavač lista) posebno je insistirao na obrazovanju: Postojeće okolnosti iziskuju da naš list ima naročito poučiteljan zadatak, da unapređuje narodno izobraženje, rasprostire korisna znanja kod svih staleža.

Upravo se potencira dvostruka uloga štampe kao nekog ko širi korisna znanja, ali se i sama poučava o svemu što je narodu nužno. Ili u najkraćem: Učenica i učiteljka u jednom.

Dalje se navodi da tom zadatku štampa može odgovoriti samo ako bude, nadahnuta načelima pravde i istine, zastupala najveća dobra čovječanstva: vjeroispovjed, nravstvenost i ljudsko dostojanstvo.
Istovremeno se kaže da štampa mora: Slobodu duha isto tako visoko uvažavati kao i zakonitost u državnim stvarima.

Šta su zadaci prese (štampe): Zauzimanje za političku i religioznu toleranciju, sijanje sjemena plemenitog i lijepog te širenje zdravih misli i ideja.

U tekstu se govori i o državi navodeći da je njegovanje sviju građanskih sila i otud proizilazećeg blaženstva naroda jest zadatak države.
U nacionalnom pogledu Bosanski vjestnik zastupa stav o posebnom bosanskom narodu: Bosanski narod izražava narodnost u podpunom smislu koja nije samo genetična nego i istorično spojena sa ovom zemljom...ostala je nepovređena različnošću vjeroispovjedi.
Govoreći o odnosu prema religiji, uvodničar Bosanskog Vjestnika piše: Svetinja vjeroispovjedi nedopušta nam o uzvišenom zadatku njenom više razmišljati nego koliko je to mirjaninu dozvoljeno.

Pri kraju uvodnog teksta autor idealistima opisuje one koji predviđaju neki vijek u kojem će se narodi vezati bratstvom. Bliži je realističnom shvaćanju koje odbacuje takove sanjarije ukazujući na zajednicu materijalnih interesa kao važnog pokretača progresa: Materijalni interesi jesu, koji, podupirani interesima prirodnih nauka, u životu naroda, već proizvode promjene u mislima, stvarajući potrebe izazivlje želje, koje potrebuju povišenu djelatnost ljudsku, da bi se dostigle i zadovoljile, i time privlače cijele narode u mrežu saobraćaja, koji bi inače po svom samozadovoljstvu ostali van dodira sa svijetom.

Tako je prije 150 godina pisano u prvom listu štampanom u BiH. Uzimajući ga s pravom kao dio naše kulturne baštine neko bi bio ponosan na ovakav početak. Na neki način liberalan, povremeno uzvišen, otvoren i radoznao više nego što su mnogi današnji mediji.

Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. godine u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Povodom tog značajnog jubileja, Mediacentar će objaviti desetine tekstova o novinarstvu i štampi u BiH. Obilježavanje jubileja podržao EUSR.