Nakon 25.000 brojeva i više od 70 godina postojanja, sarajevski dnevnik Oslobođenje izlazi u novom ruhu i redizajniranom stilu.

U četvrtak, 30. juna, na 160 stranica je izašao 25000 broj Oslobođenja, novine utemeljene 1943. godine.

Novi, redizajnirani izgled sarajevskog dnevnika, kao i poruka jubilarnog izdanja, najavljuju novi početak.

„Promjene su neophodne i one nas same stižu, naročito ako nismo spremni da ih pratimo. Novinarstvo se mijenja, ali ja zaista ne sumnjam da za dobru, objektivnu i analitičnu dnevnu novinu ima prostora“, kaže za Media.ba Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja.

Oslobođenje je nastalo tokom Drugog svjetskog rata, 30. augusta 1943. godine, kao organ narodno-oslobodilačkog Fronta za Bosnu i Hercegovinu. Na naslovnici prvog broja bila je vijest „Njemačko-italijanska koalicija pred slomom“.  Na naslovnici 25.000. broja tekst „Život kojim živi BiH“ govori o značaju istorijskog naslijeđa koje jesu izdanja te novine u posljednje 73 godine.

Najnoviji dizajn novine koja je preživjela dva rata i dva društvena sistema, rezultat je uvida u povijest dizajna Oslobođenja, gdje su autori češljajući po arhivi analizirali kako je ono izgledalo kroz desetljeća, kako se transformisalo i na koji su način bili tretirani tekst i fotografija ili ilustracija.

Robert Rebernak, zagrebački dizajner koji stoji iza novog izgleda Oslobođenja, kaže za Media.ba da je redizajn započeo uvođenjem redakcijskog sustava Story Editor – platforme koja stabilizira i pojednostavljuje proizvodni proces, kojim se oslobodio prostor za fokusiraniji pristup pripremi i prezentaciji sadržaja što je u novom dizajnu presudno.

„U pred-dizajniranoj fazi prezentacije sadržaja, Oslobođenje je prštalo snažnim grafizmima i obiljem opreme, svi ti elementi skrivali su sadržaj i čitatelja dovodili u nedoumicu oko hijerarhije sadržaja, važnosti tema, pa se stvarao dojam da se 'od šume ne vidi stablo'“, kaže Rebernak.

„Naša je prva zadaća, stoga, bila da Oslobođenje vratimo korijenima u njegova najbolja prezentacijska razdoblja u kojima je dizajn u cijelosti bio u funkciji sadržaja - zato smo mislili da grafiku treba maksimalno 'smiriti', reducirati je i osloboditi je svega što odvlači čitateljevu pozornost od srži novine - osnovnog, čistog teksta i fotografije“, dodaje on.

Otklon od tabloidnog izgleda

U osmišljavanju novog izgleda Oslobođenja, analiza grafike i sadržaja rezultirala je zaključkom da način prezentacije sadržaja ne odgovara u potpunosti karakteru tekstova - vizualno, tabloidno, blještavilo bilo je u kontradikciji sa ozbiljnošću sadržaja, što je posebno bilo vidljivo na naslovnici, objašnjava zagrebački dizajner.

„Tabloidni koncept urušavao je značaj i bio je u neskladu s novinarskim pristupom objektivnog, (ideološki) obestrašćenog pristupa temama. I dok je redakcija gurala profesionalni koncept visokih standarda ('čujmo sve strane'), tabloidna naslovnica prirodom svog izričaja i definicijom diktirala je senzacionalizam i sugerirala je 'navijačku' impostaciju novine i sadržaja“, kaže Robert Rebernak, „Taj neželjeni grč indicirao je potrebu za čišćom prezentacijskom formom i jasno poziciniranje Novine“.    

On pojašnjava da je cilj novog izgleda stare novine bio nasloniti se na tradiciju i uskladiti Oslobođenje sa savremenim trendovima u prezentaciji sadržaja, koji je bliskiji današnjem konzumentu i njegovom nervu, bez obzira je li riječ o štampi ili webu. To je tražilo iščitavanje dizajnerskog koda vodećih aktualnih svjetskih novinskih izdanja i portala, iste ili slične profesionalne niše kojoj Oslobođenje pripada.

„Rukovodeći se osnovnim principom 'manje je više' uklanjali smo nepotrebne, zagušujuće, elemente - linije, obilje boja i drugih grafizama. U prvoj fazi transformacije napravili smo 'veliko čišćenje' kako bi novina prodisala punim plućima - otvaranjem bjelina. Oslobodili smo novinu obveze da je svaki kvadratni centimetar ispunjen. Uvođenjem ciklične izmjene punog i praznog, stranice su dobivale neki svoj novi ritam“, kaže Rebernak.

U završnoj fazi redizajna, reducirana je tipografija, a broj korištenih fontova smanjen je na najmanju moguću mjeru, kaže on. Posebna je pažnja posvećena slikovnim materijalima pa se tako umjesto mnoštva sitnijih išlo na brojčano manje, ali površinom veće, fotografije, što plijeni pažnju na stranicama. Uvedeni su i, kao akcenti na stranicama, mali jednostavni weboliki piktogrami koji razbijaju strogost novinske tipografije.

Naslovnica po uzoru na svjetske novine

Posebna pažnja u novom dizajnu posvećena je i naslovnici, također s ciljem da se novina vidno izdvoji od bilo kojih novinskih izdanja čiji izgled ima elemente tabloida, a za takvo nešto već postoji distinkcija na medijski razvijenijim tržištima.

„Uvidom u širi kontekst, regiju, ali i u šira – medijski 'zrelija' – tržišta pokazalo se da na gotovo svim – zanimljivo, osim Hrvatske – susrećemo jedan novinski proizvod koji svojim dizajnerskim kodom slijedi sadržajni, profesionalni, napor redakcije“, objašnjava Rebernak, „Susrećemo 'Delo', 'Politiku', pa šire 'Frankfurter Allgemeine Zeitung', 'Times', 'El Pais', 'Le Monde'… Na svakom od tržišta postoje novine koje se svojim, reduciranim, broadsheet dizajnom izdvajaju od tabliodne mase. Taj nam se pristup postavio kao dominantan i potpuno odgovarajući profesionalnoj i sadržajnoj poziciji Oslobođenja“.

Novi izgled Oslobođenja otkriva težnju da to bude ozbiljna novina. Sa jednim tekstom i jednom fotografijom na naslovnici, Oslobođenje se po izgledu razlikuje od ostatka novina na bh. kioscima.

Ta je novina najavila „novi početak“. Osvrti, komentari, analize i prisjećanja autora u jubilarnom izdanju, kvalitetan je, sadržajan i emotivan pogled na značaj Oslobođenja u smislu višedecenijske bosanskohercegovačke dnevne novine, čija arhiva predstavlja ogroman značaj za istraživače, bilo da su novinari, sociolozi, politolozi, historičari ili drugo.