Složeni problemi u kojima se nalazi BHRT posljedica su dugogodišnje loše politike i uticaja na javni servis, smatraju urednici bh. medija.

Opstanak BHRT-a ne treba da bude uopšte postavljeno pitanje, jedna je od zajedničkih ideja koju dijele urednici medija u BiH, koji su poručili da je politika ta koja treba da pronađe rješenje za probleme koje su i napravili, ali i da je solidarnost u trenutnoj situaciji u struci jako niska.

Nakon najava o planiranom prekidu emitovanja i produkcije Radio-televizije Bosne i Hercegovine nakon 30. juna, a zbog nagomilanih finansijskih problema, reagovali su i domaći i strani medijski stručnjaci i institucije, protiveći se takvom planu. No, problem i dalje postoji, a uloga koju BHRT ima u bh. društvu najbitnija je ideja koju brane urednici bh. medija koji su za Media.ba komentarisali nedavna dešavanja u javnom servisu.

Postojanje državne televizije ne smije da bude predmet rasprave ni na kojem nivou, smatra glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, Sandra Gojković-Arbutina.

"Sviđalo se to nekome ili ne, državna televizija mora da opstane, ako ćemo da pričamo o ozbiljnoj državi i biti u rangu bar s regionom, ako nam je šira slika preambiciozna. I ovdje nije riječ o pukom postojanju samo da bi se spasilo stotine radnih mjesta, nego o instituciji, javnom servisu, koja mora da postoji ako ćemo govoriti o evropskom putu", kaže ona.

Da je uloga BHRT-a nezamjenjiva smatra Dejan Jazvić, glavni urednik Agencije Fena. On kaže da je ta radio-televizija ispunjavala svoju ulogu u službi građana i da je u tome dio problema zbog kojeg je pod pritiskom politike.

"Prije svega, ja BHRT promatram kao javni servis, a ne državnu televiziju. Samim tim, mislim da je uloga javnog servisa nezamjenjiva, posebno ako znamo koliko je zatrovan medijski prostor u BiH. Za razliku od entitetskih javnih emitera, BHRT je doista, barem koliko ja to pratim, nastojao biti javni servis, nudeći građanima sve ono zbog čega javni servis i treba postojati. Čini mi se da u tome i leži jedan od razloga zbog čega se BHRT danas nalazi u ovakvoj situaciji", rekao je Jazvić za Media.ba.

Glavni i odgovorni urednik Dnevnog avaza, Faruk Vele, kaže da se gašenje državne televizije ne smije dozvoliti zbog važnosti javnog radio-televizijskog servisa u informativnoj, obrazovnoj i drugim ulogama koje ima.

"BHRT-u jednostavno nije data šansa, a mnogo puta mu je i podapinjano", smatra Vele, "Pravljeni su razni kompromisi na račun te televizije, u uredničkom, kadrovskom, pa i poslovnom smislu. Pod izgovorom 'loše prošlosti' i sličnih razloga, iz državne TV su izgurani mnogi koji su znali raditi taj posao. Sve u svemu, državna televizija se kretala na način da polako, ali sigurno, gubi značaj koji joj realno pripada. Posljedično, situacija u kojoj je danas BHRT je posve logična! Značaj entitetskih emitira je rastao".

Štefica Galić, urednica Tačno.net, kaže da je BHRT važan zbog funkcioniranja same države, zbog formiranja nezavisnog javnog mnijenja, demokratskih procesa u društvu i nezavisnog izvještavanja zbog čega bi trebala biti snažnija od bilo kojega drugog medija po uticaju na građane.

"Nažalost zbog etničkih podjela i političkih pritisaka jačaju entitetski emiteri a marginalizira se servis na državnom nivou. Tako je u svim sferama bh. društva", kaže Galić za Media.ba.

Milenko Voćkić, šef sarajevskog ureda Radija Slobodna Evropa, kaže da je stanje u kojem se nalazi javni servis odraz same države i politike koja je imala uticaj na njega.

"Pravo je čudo da je i do sada opstala BHRT jer Parlamentarna skupština, odnosno stranke koje imaju dominantan uticaj, nečinjenjem su svjesno  urušavale sistem i sada se kao čude šta se dešava", kaže on, "Građani BiH zaslužuju kao i u cijeloj Evropi da imaju Javni RTV sistem u službi građana".

Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik Dnevnog lista, kaže da bi BHRT trebalo da bude najjača medijska kuća i uzor ostalim medijima, ali da će ona se nastaviti urušavati sve dok ne bude stavljena pod čizmu političara. 

Kriva je politika – ali i menadžment i građani

Krivica za sve probleme u vezi sa BHRT-om ne leži na jednom mjestu, a urednici medija koji su komentarisali za Media.ba kažu da su krivi politika i političari, loše vođenje javnog servisa ali i da je dio odgovornosti na građanima.

"Teško je pokazati prstom u jednog čovjeka i kazati da je on kriv", kaže Faruk Vele, "Odgovorni su svi oni u ovoj zemlji koji su na bilo koji način doprinijeli da odumire jedna tako važna institucija, a nije ih malo. Kriv je naprosto sistem koji je instaliran na način da institucije države gube smisao. Krivi su, naravno, kriminal, korupcija, nepotizam i druge bolesti ovog društva gdje se misli i djeluje na način da ono što je državno jeste i svačije i nije ničije".

"Dubioza u kojoj se trenutno nalazi BHRT je dovela do ovog posljednjeg dramatičnog apela, dakle stiglo se do kraja. Odgovorni su naravno svi...od menadžmenta koje se smjenjivalo i nije nalazilo rješenje i guralo BHRT u veći ambis, a da niko za to nije odgovarao, pa do parlamenta koji ne može da nađe rješenje da konačno profunkcioniše naplata RTV takse", kaže Gojković-Arbutina, urednica Nezavisnih novina.

Glavni urednik informativnog programa TV Hayat, Senad Omerašević, smatra da bi odgovornost trebalo da dijele nadležni u institucijama BiH i menadžmentu BHRT-a, ali i da generalno nema pozivanja na odgovornost.

"Podjele unutar BHRT-a kojima smo ovih dana svjedočili sigurno ne idu u prilog prevladavanju finansijske krize. Energija koja bi mogla i morala biti usmjerena na akcije za boljitak BHRT-a, u svakom smislu, očito se troši u međusobnim sukobljavanjima", kaže on, "S druge strane, to nikako nije i ne može biti alibi za dugogodišnju nebrigu nadležnih za tonjenje BHRT-a. Mnogi su čak, neplaćajući i opravdavajući neplaćanje RTV takse, doprinijeli da kriza koju BHRT ima bude veća".

Proces izgradnje javnog radio-televizijskog sustava u BiH obilovao je greškama, od načina uspostave i organizacije do međusobnih odnosa servisa i konačno nedovršetka procesa uspostave korporacije javnih servisa, smatra urednik Fene, Dejan Jazvić.

"Problem niske naplate RTV pristojbe je u BiH također političko pitanje, BHRT ima prevelik broj zaposlenih, a vidjeli smo kako se i međusobno ne izmiruju obveze između javnih servisa. Relativno niska gledanost i s tim povezan manji marketinški prihod također je nesporna činjenica, ali ja to smatram posljedicom toga što BHRT nastoji zadržati objektivnost, a to u etnički i politički podijeljenoj BiH nije baš popularno", kaže on.

Glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, Aladin Abdagić, kaže za Media.ba da su političari koji vode ovu zemlju najodgovorniji za krizu BHRT-a, ali i da je naplata takse jako loša.

"Odgovornost možemo tražiti na više strana, u pojedinim političarima koji javno rade loš marketing državnoj televiziji, da li je to menadžment BHRT-a ili programska šema televizije koja se građanima ne dopada pa samim tim i odbijaju da plate taksu ili nepostojanje strogih zakonskih sankcija kojim bi se naplata rješavala", smatra Abdagić.

Urednica BIRN-a BiH, Erna Mačkić, kaže da se odgovornost ne može pripisati samo rukovodstvu već i građanima koji nisu i neće da uredno plaćaju pretplatu.

"Odgovorni su i donosioci zakona, odnosno politika koja nije našla odgovarajuće rješenje. Odgovornost rukovodstva je što nisu uz pomoć marketinga pokušali prevazići probleme već su napravili enormne dugove. Kada se sagledaju svi aspekti, svi smo krivi", kaže Mačkić.

Urednik informativnog programa Federalne televizije, Željko Tica, kaže za Media.ba da, što se tiče finansiranja, treba problematizirati rad menadžmenta, ali i političke uticaje.

"Ukupni prihod BHRT-a u 2015. godini iznosio je 34 miliona maraka. Ne tako mali novac. Sada tome treba pridodati i politiku koja neće ili ne želi trajno riješiti finansiranje sva tri javna servisa, a ne samo BHRT-a", objašnjava on.

Da su odgovorne vlasti koje ne žele riješiti problem BHRT-a, smatra i urednik Dnevnog lista.

"Zbog čega bi plaćali nekog tko ih na malim ekranima stalno kritizira", kaže Lukić, "Odgovorni su potom ljudi koji pod utjecajem svojih plemenskih vođa ne žele plaćati RTV pristojbe, odgovorni su i čelni ljudi državne televizije".

"U cjelini [odgovoran je] Parlament BiH a pojedinačno prvo HDZ, pa SNSD pa SDA i SDP. Jedni su opstruirali provođenje zakona i otvoreno pozivali da narod ne plaća RTV taksu i time da urušava taj sistem a drugi su pokazali ili nezainteresovanost ili nesposobnost. Zajedničko im je i to da djeluju po principu da onim čime ne vladaju ne treba ni pridavati pažnju", kaže urednik RSE, Milenko Voćkić.

Pritisak "sedme sile"

Svakodnevni pritisak kroz izvještavanja o BHRT-u jedan je od načina na novinari daju podršku rješenju problema javnog servisa, smatraju neki urednici, dok drugi ne vide solidarnost u struci.

"Medijska zajednica, ako takvo što u BiH uopće postoji, može učiniti vrlo malo ili ništa. Solidarnost inače nije jača strana bh. novinara, tako da bilo kakvu angažiranu akciju 'medijske zajednice' nije realno očekivati. A čak i da je stanje drugačije, ne vidim da bi bilo kakva vrsta reakcije struke mogla dovesti do prevladavanja dubokih političkih razlika oko ustroja javnog RTV sustava", smatra glavni i odgovorni urednik Dnevnog avaza.

"Medijska zajednica u ovom sljučaju mora naprosto raditi svoj posao. Moramo vršiti pozitivan pritisak i tražiti od vlasti da po svaku cijenu sačuvaju državnu televiziju i radna mjesta naših kolega. Ponavljam, BiH ne smije izgubiti javni servis", dodaje Vele.

"Kako smo spasili Zemaljski muzej možemo i BHRT. Trebamo se aktivirati svi. Pa jesmo li sedma sila ili ne? Nismo svi u službi političkih elita. Zašto je nemoguće prikupiti RTV taksu? Kome je u interesu podjela zemlje, tomu je važno da ne postoji državna televizija u BiH", kaže Štefica Galić iz Tačno.net.

Urednik Dnevnog lista smatra da medijska zajednica ne može učiniti ništa osim dizati glas, ali da se to neće desiti jer je "veći dio medijske zajednice ušutkan 'novčanicama' brojnih državnih, entitetstkih, županijsko-kantonalno-općinskih oglašivača".

"Jedan član Predsjedništva BiH prije par dana je izjavio da 'neće puno ljudi zaplakati ako se ugasi državna TV'. Dakle, to je rekao jedan od prvih ljudi države kojeg plaćaju porezni obveznici BiH. E sad, zamislite da Tomislav Nikolić u Srbiji ili Kolinda Grabar Kitarović u Hrvatskoj kažu da nitko neće zaplakati ako se ugasi RTS ili HRT!? Ako ljudi koji vode državu tako razmišljaju, bojim se da 850 ljudi na državnoj tv nemaju puno nade u bolje sutra. Medijska zajednica? Još nisam vidio da istinski postoji. Vidim samo potplaćene klanove", kaže Lukić.

Milenko Voćkić je poručio da "medijska zajednica je difuzan pojam u BiH. Ne postoji jedinstvo, mediji su uglavnom pod kadrovskom kontrolom stranaka, ekonomski nemoćni i zavise od milosti političkih moćnika".

"Ipak, profesionalna solidarnost i razumijevanje, kao i pojedinačna podrška bolji su nego pasivnost i 'nezainteresovanost' koja je do sada uglavnom vladala medijskim prostorom. Novinarstvo je poziv za hrabre a takva bi trebala biti i rukovodstva medijskih kuća i novinarskih udruženja. Podaništvo ne vodi nigdje ovu profesiju", zaključuje on.