Politički pritisci kroz javne rasprave: Slučaj TVSA

foto: Skupština KS

Tokom ove godine urednička politika Javnog preduzeća Televizije Kantona Sarajevo (TVSA) bila je tema skupštinskih rasprava u Skupštini Kantona Sarajevo. Dok o svom radu uglavnom ćute, o svojim greškama ne izvještavaju javnost, ne podnose ostavke kada griješe i neodgovorno troše javni novac, kada vrijeđaju druge političare ili imaju diskriminatorne izjave, političari u kantonalnoj skupštini smatraju se pozvanim da analiziraju kvalitet programskog sadržaja jednog medija.

U toj kritici najglasniji su bili opozicioni političari. Na 11. sjednici u maju ove godine na kojoj se govorilo o radu TVSA, pet sati je vođena rasprava tokom koje su opozicioni zastupnici iznijeli pritužbe na rad ove TV kuće. Najglasniji u kritikama su bili iz SDA, ali su im se pridružili i zastupnici DF-a i SBiH.

Ovakve kritike su za Udruženje BH novinari nedopustive.

“To su najnoviji i egzaktni pokazatelji nedopustvog miješanja političara i nositelja javnih funkcija u rad TVSA. BH novinari i FMHL su tada reagirali saopćenjem, osudili političke pritiske i zloupotrebu skupštinske govornice i javni prijenos zasjedanja za iznošenje neistina o radu novinara i novinarki i urednika i urednica”, kaže za Media.ba generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Dodaje da ovaj slučaj pokazuje kako se političari, bilo da su opozicija ili vlast, miješaju u uredničku politiku, a neće da razgovaraju o temama koje su dio njihovog mandata kao osnivača TVSA. To su teme poslovanja i plana rada medija, finansijske stabilnosti i zakonitog trošenja javnog novca, podrške nezavisnom djelovanju ovog kantonalnog javnog emitera i stvaranju okruženja u kojem će se štititi slobodan, siguran i dostojanstven rad svih djelatnika i djelatnica TVSA. 

Sjednice skupština kao uređivački kolegij

U Planu poslovanja Javnog preduzeća Televizije Kantona Sarajevo navedeno je da je glavni prihod ovog medija novac iz budžeta. Rebalansom plana prihoda TVSA u prošloj godini je od Vlade Kantona Sarajevo dobila više od četiri miliona konvertibilnih maraka. U 2022. TVSA je od Vlade Kantona Sarajevo dobila 3,9 miliona konvertibitlnih maraka, a vlastiti prihodi su iznosili 981.000.

S obzirom da je Kanton Sarajevo glavni finansijer TVSA, kao i u slučajevima drugih medija, kantonalni funkcioneri žele upravljati ovim javni medijem. Sjednice skupštine ponekad izgledaju kao uređivački kolegij na kojem zastupnici iznose svoje želje: neki bi više “patriotskog programa”, neki bi više kulture, a pojedini smatraju da nedostaje dječijeg programa.

Opozicioni zastupnici tvrde da je TVSA servis Trojke, te da izbor sagovornika iz opozicije i vlasti nije ujednačen. Zastupnici SDA su na sjednicama rekli da se u tom mediju cenzurišu novinari i voditelji, te da je TVSA postala režimski medij. Nezadovoljni su i ostalim aspektima programa, poput proizvodnje dokumentarnog programa i drugih sadržaja.

Redakcija Media.ba je kontaktirala više novinara i voditelja, ali oni nisu željeli javno govoriti o ovoj temi. U neformalnom razgovoru kažu da manji pritisci postoje, ali da je to bila praksa i dok vlast u Kantonu Sarajevo nisu bile stranke Trojke već Stranka demokratske akcije.

“Kritike opozicije su konstruktivne i potpuno opravdane. Ugrožena ljudska i radnička prava, diskriminacija, atak na dostojanstvo uposlenika, ozbiljno narušen radni ambijent, katastrofalni uslovi za rad, male plate, kontinuirani politički pritisak, pitanja su na koja opozicija ne može ostati imuna. Javni servis se mora vratiti u službu građana i ovo političko iživljavanje javnog servisa TVSA mora prestati”, kaže zastupnica DF-a u Skupštini Kantona Sarajevo Marijela Hašimbegović.

Zastupnik vladajućeg SDP-a u kantonalnoj skupštini Samir Avdić kaže da je logično da će gosti emisija koje su često servisnog karaktera biti iz izvršne vlasti, a da izvršnu vlast čine ljudi iz vlasti – “pa neće o aktuelnim projektima pričati bivši ministri ili direktori, već valjda oni koji upravljaju tim projektima“, kaže Avdić. Slaže se da su neki zahtjevi političara prema javnim servisima nedopustivi, naprimjer oni o selekciji gostiju ili privilegiranju određenih političkih opcija.

“Za ove dvije godine koliko sam poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo nisam primijetio takve pojave u nekoj značajnoj mjeri, ali s obzirom na sam sistem po kojem javni servisi i generalno mediji i njihovo finansiranje funkcionišu - ne bih smio sa sigurnošću tvrditi da takvih zahtjeva i nema”, kaže za Mediacentar Samir Avdić, zastupnik SDP-a.

Kaže da on takve pritiske nije radio, ono što je radio su prijedlozi za dopunu programskog sadržaja. Sugerisao je produkciju tematske emisije na temu Nacrta Prostornog plana KS gdje bi gosti bili stručnjaci iz radne grupe koju su pripremili nadležni direktori, ministar, premijer, opštinski načelnici i slični zainteresovani subjekti. Prijedlog je uključivao i telefonska javljanja građana.

“Jesam javno ponudio neke prijedloge i žao mi je ukoliko su doživljeni kao uticaj na uredničku politiku servisa, koji bi morao biti zabranjen”, kaže Avdić.

Novinarka Gordana Katana kaže kako je rad javnih emitera u pravilu pod povećalom opozicije koja smatra da nije dovoljno zastupljena u informativnim emisijama, političkim magazinima, da nema prostora u dijaloškim programima.

“Koliko je to tačno jedino mjerilo bi bio i jeste profesionalan monitoring i kvalitativni i kvantitativni, a sve ostalo može se smatrati subjektivnim ocjenama osim u slučajevima kada je i više nego očito favoriziranje stranaka na vlasti bez obzira govorimo li o entitetskom, a u ovom slučaju kantonalnom nivou. Rasprave političara o uređivačkoj politici na skupštinskim zasjedanjima mogu biti dopuštene samo kada je u pitanju izvještaj o radu no i onda bi bilo potrebno da su kritike koje se upućuju argumentirane“, kaže Katana.

Iz iskustva govori kako je teško procijeniti šta se dešava unutar nekog medija jer obično najveći broj novinara i novinarki ne želi o tome govoriti.

“Da li zbog straha od gubitka posla ili puke nezainteresiranosti. Ukoliko na uredničke strukture postoje politički pritisci ili se pak čelni ljude dovode jer su bliski određenim strankama to je problem velikog broja medija u BiH, a na javnim emiterima, nažalost, baš javan i traje godinama. Sve dok sami uposlenici složno o tome ne progovore, dakle o eventualnim cenzurama, 'usmenim spiskovima nepodobnih', imperativnim, politički obojenim od strane urednika sadržajima informativnog programa teško će biti razlučiti ko je u pravu“, dodaje Katana.

Korištenje političke moći

Kritike na rad TVSA postojale su i ranije. Posebno onda kada je vlast u Kantonu Sarajevo činila koalicija okupljena oko SDA. Nezadovoljni odlukom TVSA da ne prenosi sjedinicu Skupštine Kantona Sarajevo SDP je 2018. TVSA okarakterisao kao privatni servis SDA.

Borka Rudić govori da je i ranije bilo pokušaja da se izvrši pritisak na novinare TVSA kako bi se progaramski sadržaji kreirali prema interesima političkih stranaka.

“Pritske na novinare/ke i urednike/ce pojedinih emisija vršili su također i glavni urednici TVSA, članovi uprave i menadžmenta. Bilo je i pokretanja disciplinskih postupaka protiv novinara/ki, a sjećam se kada je jedan od članova Nadzornog odbora upao u montažu TVSA i naređivao novinarki kako da kreira svoj autorski prilog. Neki od novinara/ki su se žalili FMHL, ali i RAK -u, tražeći zaštitu profesionalnog integriteta i prava na slobodu izražavanja”, kaže Rudić.

Naglašava da javni dužnosnici i političari trebaju koristiti legitimna sredstva regiranja ako su nezadovoljni. Mogu reagirati demantijem, pismom glavnom uredniku, žalbom RAK -u i/ili tužbom za klevetu.

“Međutim, oni to ne rade, već koriste moć svoje političke pozicije kako bi javno diskreditovali pojedine novinare/ke ili širili neistine i obmanjivali javnost o radu medija, u ovom konkretnom slučaju TVSA ”, dodaje Rudić.

Kodeksom Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine članom 6. propisano je da su radio i televizijske stanice dužne imati pravičan i nepristrasan program na način da osiguraju da svi programi, a naročito informativni, budu tačni, pravični i nepristrasni.

“Neće se emitirati emisije koje tendenciozno promoviraju interese jedne političke stranke ili bilo koje grupe ili pojedinca, niti takve aktivnosti provode sistematično tijekom jednog vremenskog perioda, isključujući druge stranke, grupe ili pojedince”, navodi se u Kodeksu RAK-a.

No, opozicija se do sada RAK-u nije žalila na rad TVSA.

“Nismo imali nikakve kritike, sugestije ili naredbe RAK-a”, kaže izvršna direktorica programa TVSA Zerina Ćosić Vrabac.

___