Sutra stupaju na snagu izmjene Izbornog zakona koji se tiču medija, ali o njima niko ne govori.

Ilustracija: Midhat Ajanović Ajan

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt 26. marta nametnuo je više od stotinu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u cilju povećanja integriteta izbornog procesa, sprečavanja trgovine mjestima u biračkim odborima, zabrane kandidature osoba koje su osuđene za ratne zločine i povećanja transparentnosti finansiranja kampanja.

Većina izmjena je stupila na snagu odmah, ali na privremenoj osnovi i mogu biti predmetom naknadnih izmjena Parlamentarne skupštine BiH. Jedan dio izmjena, a koje se odnose i na medije u izbornom procesu, će stupiti na snagu 19. aprila pod uvjetom da Parlamentarna skupština BiH ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona koji se odnose na te dijelove.

Izmjene su izazvale različite reakcije političkih predstavnika, dok su ih jedni podržali jer smatraju da će poboljšati integritet izbornog procesa, drugi su ih kritikovali ne zbog sadržaja već zbog načina njihovog donošenja. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je na sjednici 29. marta usvojila zaključke u kojima se traži da se ponište sve odluke Christiana Schmidta, a na današnjoj sjednici NSRS na dnevnom redu je i usvajanje Izbornog zakona Republike Srpske (RS). Nakon sinoćnjeg sastanka vladajuće koalicije na državnom nivou, najavljeno je da će se izmjene Izbornog zakona uputiti u parlamentarnu proceduru.

Dok traje nova politička kriza u BiH - o tehničkim izmjenama Izbornog zakona niko ne govori, kako će se primjenjivati, da li su dovoljne, trebaju li se unaprijediti. O izmjenama koje se tiču rada medija također je izostala javna diskusija, a nisu saslušani eksperti i predstavnici medija. Bez obzira na to da li će na snazi ostati ove izmjene ili će se donijeti nove, eksperti i predstavnici medija smatraju da su izmjene za rad medija nužne ali ih treba unaprijediti.

Obaveze za online medija i jača uloga Vijeća za štampu i online medije

Poglavlje 16 Mediji u izbornoj kampanji napisano je čak 2000. godine, a usvojeno je 2001. godine. Medijska zajednica u BiH već godinama čeka značajnije izmjene Izbornog zakona koje se tiču tog poglavlja. Medijski stručnjaci su ukazivali na zastarjelost navedenog poglavlja zbog sve češćih izbornih kampanja u online medijima i na društvenim mrežama, ali i zbog pojave umjetne inteligencije.

Naznačajnija izmjena koju je nametnuo Visoki predstavnik tiče se obaveze online medija koji namjeravaju da izvještavaju o izbornoj kampanji da osiguraju javne i transparentne informacije o svom vlasništvu i pridržavaju se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) poručuje kako u ovom trenutku se ne može dati bilo kakva analiza niti procjena o tome da li su nove izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu koji se tiče medija dovoljne i da li i na koji način odgovaraju medijskoj zajednici.

“Ako govorimo o dijelu Poglavlja 16 koje se odnosi na obaveze elektronskih medija, i dalje su aktuelne odredbe kojima se propisuju neposredno obraćanje i plaćeno političko oglašavanje kao osnovne forme predstavljanja političkih subjekata tokom izborne kampanje. Uvedene su određene odredbe koje se tiču online medija, zatim definicije i odredba koja se tiče vođenja preuranjene kampanje u periodu od dana raspisivanja do dana zvaničnog početka izborne kampanje, i sl. Ostaje da se vidi na koji način će teći primjena izmjena Poglavlja 16 u praksi”, poručuju iz ove Agencije.

Albina Vicković, izvršna direktorica RTV Slon, ističe kako su posljednje izmjene Izbornog zakona u tzv. Paketu integriteta u dijelu koji se odnose na medije napravile značajan iskorak prema transparentnosti i (samo)regulaciji online medija.

“Obzirom da BiH ne posjeduje Zakon o medijima u kojima bi se definiralo pitanje vlasništva u medijima – postojeće izmjene Izbornog zakona zasigurno idu u pravcu smanjenja štetnih narativa, govora mržnje i diskriminacije koje su godinama unazad činili tzv. fantomski portali aktivni u predizbornoj/izbornoj godini. Posebno se interesantnim čine intervencije u dijelu koji se odnose na aktivnosti i medija i političkih subjekata na društvenim mrežama koje su konačno zakonski prepoznate kao kanal komuniciranja i diseminacije poruka, što do sada nije bio slučaj. No, sve se ovo odnosi na period izborne kampanje”, pojašnjava Vicković.

Smatra da bi medijska zajednica trebala pozdraviti nastojanja da se preciziraju određena pravila koja su se do sada mogla različito tumačiti, ali da je sada sve na Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), RAK-u i Vijeću za štampu i online medija koji bi trebali izdati pravilnike i uputstva.

“Vjerujem da postoji potreba i prostor za dodatna pojašnjenja nadležnih instanci u samoj provedbi izmjena”, govori Vicković.

Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije, pojasnio je kako izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo Visoki predstavnik, dodatno afirmišu poziciju Vijeća za štampu i online medije u BiH.

“Visoki predstavnik je novelirao dosadašnju normu koja je glasila: Politički subjekti svoje primjedbe na sadržaj u štampanim medijima u vezi sa praćenjem izborne kampanje upućuju Vijeću za štampu, na način da je uključio i mogućnost upućivanja primjedbi na izvještavanje online medija kao i ispravan naziv Vijeća koji je Vijeće za štampane i online medije u BiH. Visoki predstavnik je na taj način prepoznao značaj, autoritet i ugled koji Vijeće uživa u javnosti, među građanima i političkim strankama”, pojašnjava Išerić.

Imajući u vidu intervenciju Visokog predstavnika, dodaje Išerić, sada postoji obaveza na CIK-u i Vijeću za štampu i online medije da dodatno u javnosti afirmišu ulogu Vijeća, a posebno jer su sada Izbornim zakonom i online mediji - bez obzira da li su članovi Vijeća ili nisu - označeni kao mediji podložni samoregulaciji Vijeća.

“Postupak pred Vijećem je jeftiniji, efikasniji i jednostavniji, nego onaj sudski ili upravni, te zbog tih prednosti i političke stranke i građani bi trebali aktivno učestvovati u takvim postupcima, doprinoseći izgradnji bh. medijskog sektora sa integritetom”, zaključuje.

Haris Dučić, direktor Kantonalne televizije Sarajevo (TVSA), naveo je da je Visoki predstavnik nametnuo samo nužne izmjene.

“Očekujemo da institucije BiH donesu i ostale izmjene. Mislim da bi medijska zajednica trebalo da bude aktivnija”, poručuje Dučić.

Više uređivačke slobode za javne emitere

U dijelovima Poglavlja 16 koji se tiču rada elektronskih medija, nije bilo većih izmjena. Javni elektronski mediji su obavezni da u predizbornoj kampanji svakom političkom subjektu osiguraju najmanje tri minute besplatnog neposrednog obraćanja da bi se oni predstavili publici. Davanje jednakog prostora svim političkim subjektima, javnim medijima je često do sada predstavljalo izazov, naročito jer im otežava kreiranje zanimljivog izbornog programa.

Iz RAK-a navode kako je po pitanju obaveze neposrednog obraćanja za javne medije ovaj segment izborne kampanje provođen bez većih problema.

“Razlog tome je vjerovatno i propisani minimum trajanja ovakvog predstavljanja od najmanje 3 minute po političkom subjektu, što elektronskim medijima omogućava da to uspješno realizuju, bez obzira na tehničke i realizacijske izazove koji su neminovni zbog broja političkih subjekata uključenih u neposredno obraćanje, jer što je elektronski medij veći, odnosno pokriva veći teritorij, to je veći i broj političkih subjekata koje je obavezan uključiti u neposredno obraćanje”, pojasnili su.

Ističu kako je praksa pokazala da većina elektronskih medija svoje aktivnosti tokom izborne kampanje ograničava na minimum propisan zakonskim odredbama, kroz obavezujući način političkog predstavljanja u formi neposrednog obraćanja i plaćenog političkog oglašavanje, te eventualno izvještavanje o izbornim aktivnostima kroz izborne hronike kao kratke sažetke aktivnosti političkih subjekata. Veliki broj elektronskih medija omogućava političkim subjektima za potrebe neposrednog obraćanja i više od propisane 3 minute, u nekim slučajevima 5, 10 ili 15 minuta, a u nekima čak i po 30 minuta, kažu iz RAK-a.

Benjamin Butković, novinar i urednik na BHRT-u, ističe da se od javnih servisa očekuje da u izbornim ciklusima informiraju o pripremama za realizaciju izbora i educiraju biračko tijelo na koji način mogu iskoristiti svoje biračko pravo.

''U nekim situacijama se previše kruto insistira na jednakom pristupu svim akterima političke borbe. To u krajnjoj liniji u velikoj mjeri ograničava kreativne mogućnosti javnih servisa da svoje sadržaje posvećene izborima učine što interesantnijim”, pojašnjava Butković.

Navodi kako bi trebalo dati kreativne slobode urednicima u javnim emiterima da pokušaju što je moguće zanimljivije ispratiti izbornu kampanju kako bi i na taj način pokazali šta potencijali kandidati ili nosioci vlasti mogu ponuditi građanima.

“Ovako imate političke programe koji su svedeni na prezentaciju nekih ideja koje su vrlo često izvan nadležnosti onoga za šta je kandidat kandidiran i za šta je dobio dozvolu CIK-a. Kandidat je recimo nositelj liste za kantonalnu skupštinu a on priča o njegovim idejama za rješavanje vanjskopolitičkih pitanja koje nisu naravno u nadležnosti kantonalnih institucija”, govori on.

Funkcionerska kampanja je i dalje problem

Posljednjim izmjenama Izbornog zakona definiran je i pojam preuranjene kampanje u kojem se zabranjuje vođenje izborne kampanje u medijima od datuma raspisivanja izbora do početka izborne kampanje. I dalje ostaje otvoreno pitanje tzv. funkcionerskih kampanja, koja podrazumijeva aktivnosti javnih dužnosnika u izbornoj godini, koje se često ističu kao njihov ‘svakodnevni rad’, a zapravo predstavljaju jedan vid političke promocije.

Iz RAK-a su naveli da je u Izbornom zakonu vrlo jasno naznačeno da zvaničnici na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj prema drugim učesnicima u izbornom procesu, te da je informiranje o redovnim aktivnostima zvaničnika na svim nivoima vlasti dozvoljeno u okviru informativnih programa elektronskih medija, bez direktnog ili indirektnog navođenja njihove kandidature na izborima i stranačke pripadnosti.       

Albina Vicković ipak govori da funkcionerske kampanje predstavljaju problemu medijima i da bi bilo idealno kada bi se stvorile takve mogućnosti da se kandidatima na izborima u periodu od raspisivanja izbora do samih izbora „zamrzne“ politički, tj. kandidatski rad u smislu da oni mogu obnašati svoje dužnosti i redovne aktivnosti ali da im se zabrani oglašavanje u medijima i u okviru redovnih aktivnosti.

“Da to objasnim kroz konkretan primjer u kontekstu lokalnih izbora: otvaranje ili završetak raznih komunalnih radova mogli bi voditi ili prezentirati zaduženi državni službenici koji nisu na kandidatskim listama, koji su pomoćnici i pomoćnice i sl. a ne izabrani gradonačelnici i gradonačelnice koji su po pravilu uvijek kandidati na novim izborima, najčešće za istu poziciju”, govori Vicković.

Smatra da je teško očekivati da će se takva praksa uvesti, te jedino što preostaje jeste osnaživati i educirati medijsku zajednicu da prepozna funkcionerske kampanje u cilju da se takve prakse svedu na minimum.

___