Mediji širom svijeta, sve više uvode opciju paywalla - naplaćuju za pristup svojim sadržajima na online platformama. 

foto: pixabay

Finansijski problem medija i širenje dezinfirmacija je nešto sa čim se mediji već odavno susreću. Prema uzoru na svjetske medije, Klix portal je prvi u BiH uveo naplatu na sadržaj bez reklama, kreirajući aplikaciju za premium korisnike.

“Ideja za pretplatu na aplikaciju Klix.ba postoji već odavno, ali smo je realizovali početkom maja 2019. i to prvo za korisnike iPhone aplikacije. Klix.ba je prvi portal u BiH, pa i u regionu koji je pokrenuo naplatu sadržaja bez oglasa”, kaže izvršni direktor Klix-a, Mario Šimić.

Mediji koriste tri modela naplaćivanja sadržaja na internetu: 

- Hard pawywall model podrazumijeva potpuno nedostupan medijski sadržaj za sve one koji nisu pretplatnici.

- Metered model svojim pretplatnicima nudi sadržaj koji najviše odgovara njihovim interesima.

- Freemium model - izdavači odlučuju o sadržaju i pogodnostima svojih pretplatnika. 

Prema istraživanjima Reuters Instituta, mediji za naplatu svoga sadržaja na internetu najviše koriste Freemium model. Za pretplatnike takvog modela, mediji nude određene usluge u odnosu na ostale korisnike.

“Radi se o Freemium modelu pretplate gdje korisnik koristi istu aplikaciju sa reklamama ili bez reklama uz pretplatu. Korisnik jednostavno pomoću ‘in app purchase’ kupi pretplatu i upgraduje aplikaciju. Pretplata je obnovljiva i omogućava korisniku da uživa u sadržaju medija bez prekida, tj. bez bilo koje vrste reklama”, kaže Šimić i dodaje da se pretplatiti može i besplatno na probni period od sedam dana, bez obaveze da se pretplata obnovi. Ukoliko se pretplata ne otkaže, ona se automatski produžava uz naplatu od oko 3 eura mjesečno ili 28,99 eura na godišnjem nivou.

Iz Klixa ističu da je bh. tržište pozitivno reagovalo na ovu vrstu modela pretplate i da interesovanje za njihovu aplikaciju postoji i drugim zemljama, ali da veći broj pretplatnika očekuju tek u narednim godinama do kada planiraju proširiti dostupnost aplikacije i za druge korisnike.

„Android verzija portala Klix sa mogućnošću pretplate je u pripremi i bit će dostupna korisnicima uskoro, a krajnji plan je ponuditi identičnu opciju i za web korisnike”, dodao je Šimić.

Slično i u regionu

Poslovni modeli koji stoje iza medija u regionu, kao ni u BiH, ne garantuju stabilnost i kvalitetan razvoj medija. Samo oglašavanje, ni za regionalne medije, nije dovoljno. Ipak, rijetki su oni koji se usuđuju naplavićavati sadržaj na internetu što ovaj vid monetizacije čini skoro pa nepostojećim.

Media Daily, portal koji je posvećen medijskoj-komunikacijskoj industriji u regiji sa sjedištem u Hrvatskoj, prošle godine je uveo Hard paywall model koji otkriva samo naslov i nekoliko prvih rečenica teksta kako bi zainteresovao publiku da se pretplate i pročitaju ostatak teksta. Media Daily nudi više različitih vrsta pretplata i, u skladu sa cijenom, otkriva i nudi pogodnosti za one najvjernije. Tako u ponudi postoji i tzv. Instant pretplata koja po cijeni od jednog eura nudi polu-dnevnu pretplatu, odnosno privremeni pristup sadržaju u trajanju od 12 sati na dan. Standard paket košta 10 eura mjesečno, a za razliku od Premium korisnika koji plaćaju duplo više, Standard pretplatnici najnovije objave vide dva sata nakon Premium korisnika kojima su dostupne i određene povjerljive informacije.

Novinarka hrvatskog portala Netokracija, Mia Biberović, kao pozitivan i zanimljiv primjer paywalla u Hrvatskoj navodi portal koji je vezan za pozorišnu industriju.

„Teatar.hr dobar dio svog sadržaja nudi isključivo uz pretplatu ili jednokratan pristup uz plaćanje SMS-om. Možda je to jedan od rijetkih primjera primjene paywalla u Hrvatskoj koji doista funkcionira“, istakla je Biberović.

Pojedini mediji u Hrvatskoj imaju određene premium modele koji se odnose na online i printano izdanje. Takvi su Večernji.hr i Poslovni.hr koji uz pretplatu svojim korisnicima nude određeni online sadržaj koji drugim korisnicima nije dostupan. Poslovni.hr samo ponekad ima zaključan sadržaj koji se obično može naći samo u printanom izdanju. Pretplata Premium korisnika ova dva medija nudi jeftiniju dostavu štampe koja je oko 42 posto jeftinija nego pri kupovini na kiosku.

Kada je riječ o Netokraciji, Biberović kaže da joj je žao što se nisu upustili u eksperimentisanje paywallom za koji kaže da nije dovoljno samo „podići“ paywall nego da je prije toga potrebno detaljnije izanalizirati šta on donosi.

„To bi mi bio i najdraži način finansiranja medija, jer dolazi direktno od onih kojima se obraćamo, čitatelja. 'Besplatno' nuđenje sadržaja putem interneta se svelo na klikove i preglede. Ne moram ni napominjati do kakve je poplave sadržaja to dovelo, a tome su dodatno kumovale i društvene mreže“, rekla je Biberović.

S obzirom na mali broj medija koji su uveli ovu vrstu naplate za sadržaj koji nude, teško je zaključiti kakav je odziv i kakve su rekacije publike na regionalnom tržištu.

Svjetsko tržište

Istraživanje Reuters instituta za studij novinarstva „Modeli plaćanja online vijesti u SAD-u i Evropi 2019.“ pokazalo je da je više od 60 posto američkih i evropskih medija koristilo neku vrstu naplate sadržaja, te da je za razliku od prethodnog istraživanja iz 2017., naplata povećana za 5,5 posto. Praćeno je više od 200 medija iz SAD-a i šest evropskih zemalja: Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Francuske, Finske i Italije.

“Više od dvije trećine američkih i evropskih medija uvelo je neki oblik paywalla. Ovaj trend je u porastu još od 2017. godine. Međutim, rijetki su mediji koji u potpunosti zabranjuju pristup svom sadržaju sa ‘hard paywallom’. Većina medijskog sadržaja je i dalje besplatna na svim medijima koji nude besplatan pristup”, navodi se u istraživanju.

„Istraživanje je pokazalo da broj ljudi koji su spremni platiti vijesti polako raste. Sada je izazov na medijima, da plasiraju kvalitetan sadržaj koji ljudi očekuju i da prodaju svoj sadržaj mnogima koji trenutno ne plaćaju medijski sadržaj, ali bi to mogli raditi u budućnosti“, rekao je jedan od autora Felix Simon.

Cijene naplate paywalla variraju od dva do nešto više od 40 eura, što je u prosjeku oko 14 eura, navodi Reuters istraživanje. Najviše naplaćuju poslovni mediji, a britanski Financial Times je najskuplji medij u sedam zemalja u kojima je provedeno istraživanje. Britanski mediji najviše naplaćuju medijski sadržaj, oko 17 eura mjesečno. S druge strane, najjeftiniji su Poljski mediji sa mjesečnom pretplatom od oko 9 eura. Većina medija i dalje nudi veliki dio besplatnog medijskog sadržaja.

Istraživanje je pokazalo da je Freemium model najzastupljeniji model svih medijskih platformi koje imaju paywall sa skoro 24 posto, nešto manje je zastupljen Metered model sa oko 21 posto, dok samo oko 3 posto medijskih platformi koristi Hard paywall. Nešto više od pola praćenih medijskih platformi je i dalje besplatno.

Svjetski poznati mediji koji imaju Freemium i Metered modele paywalla su: New York Times, Boston Globe, New York Daily News, Independent, La Republica, Der Spiegl, Süddeutsche Zeitung, Le Monde i drugi.

Neki od korisnika Hard paywall modela su: Washington post, Wall Street Journal, The Times, Gazeta Polska.

Sky News, Daily Mail, CNN, Guardian i dalje nude besplatan sadržaj s tim da je Guardian pokrenuo kampanju u kojoj je pozvao korisnike da doniraju novac za njihov sadržaj što se pokazalo uspješnim.

Paywall je u SAD-u posebno izražen nakon što je Predsjednik Donald Trump objavio 'rat medijima' nakon čega se tim medijima povećao broj pretplatnika. Tako je New York Times za tri mjeseca dobio više pretplatnika nego u cijeloj 2015. godini. 

U BiH će vjerovatno biti čitalaca koji će se protiviti dolasku paywalla. Međutim, neminovno je da trendovi sa Zapada dolaze i da ćemo uskoro početi plaćati kvalitetan sadržaj.

___