Manifest za medijsku politiku
Manifest za medijsku politiku
10/01/2017
Više od 70 novinara, pojedinaca iz medija, civilnog društva, neovisnih vladinih institucija, akademske zajednice i donatorskih organizacija u regiji i šir, potpisali su manifest koji sadrži zahtjeve usvojene na finalnoj konferenciji Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Evropi.
Medijska kriza, koja je jako pogodila države jugoistočne Evrope, u svojoj je osnovi kriza novinarstva i kriza demokratije. Mala medijska tržišta prožeta klijentelističkim vezama, gdje su državna sredstva posredno ili neposredno najveći izvor prihoda većine medija, poslije dvije decenije netransparentne i politički vođene privatizacije, dovela su do devastacije prostora javne komunikacije takvih razmjera da treba razmišljati o korjenitim medijskim reformama. Ako mediji ne obavljaju svoju ulogu čuvara javnog interesa u procesu javne komunikacije, ako ne kontroliraju one koji imaju moć, onda ni demokratija nije vladavina u interesu svih, već samo onih koji to sebi mogu priuštiti. Koruptivni mediji su smrt demokratije. Novinarstvo koje nije u službi javnog interesa je najubitačniji oblik privatizacije slobode izražavanja.
Korjenite reforme zahtijevaju aktivnu ulogu države, koja je dužna osigurati komunikacijska prava ljudi. Njen je temeljni zadatak osigurati uvjete koji omogućavaju demokratske medijske operacije – vladavinu zakona, transparentnost medijskog vlasništva i fnansiranja, te poštivanje slobode izražavanja kao fundamentalnog ljudskog prava. Prisvajanje državnog sistema koje vrše partikularne interesne grupe, sistematsko potčinjavanje javnog interesa privatnim interesima i nepoštivanje vladavine zakona i temeljnih ljudskih prava uništavaju demokratiju. Mediji koji služe javnom interesu
presudno ovise o vlastima, koje su u službi javnom interesu.
Manifest usvojen na finalnoj konferenciji Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Evropi 2016. godine zahtijeva usvajanje korjenitih reformi medijske politike, uspostavljanje sistema javne finansijske podrške medijima i novinarskoj produkciji, odgovornost političara koji ograničavaju slobodu i integritet javnih i drugih medija, beskompromisnu transparentnost medijskog vlasništva, odgovarajuće mehanizme za efikasno nadgledanje provođenja medijskih politika, jasne kriterije za dodjelu javnih sredstava medijima, definiranje uvjeta za plasiranje oglašavanja organa vlasti u pojedinačnim medijima, zaštitu javnih medija, sveobuhvatnu debatu o novinarstvu, zakonske mehanizme za zaštitu i jačanje uredničke autonomije, sistematično finansiranje kvalitetnog novinarstva, podršku lokalnim neprofitnim medijima, te podršku programima medijske pismenosti i aktivnog uključivanja građana i građanki u oblikovanje medijske politike.
"Promjene koje ovdje tražimo su sistemske i strukturalne prirode. Sistemske bi promjene trebale biti zasnovane na vladavini zakona i radikalnoj reformi medijskih politika kako bi se pažnja najprije usmjerila na javni interes. Zahtijevajući reforme, nastojimo štititi novinarstvo kao profesiju čija je jedina svrha služiti javnosti. Riječ je o dugotrajnom procesu i reforme treba započeti bez odlaganja", kaže se u tekstu Manifesta, koji potpisuje više od 70 novinara, pojedinaca iz medija, civilnog društva, neovisnih vladinih institucija, akademske zajednice i donatorskih organizacija u regiji i šire.
Kompletan tekst Manifesta možete pročitati ovdje.