Dok Wikipedia na bosanskom jeziku opstaje zahvaljujući entuzijazmu tek nekolicine aktivnih urednika, nedostatak institucionalne organizacije i formalne Wikimedijine organizacije na državnom nivou ostaje ključna kočnica za razvoj ove zajednice u BiH.

foto: Unsplash

Historijski događaji, naučni termini ili poznate ličnosti – gotovo da nema pretrage za koju Google među prvim rezultatima neće ponuditi stranicu Wikipedije.

Wikipedia je, po definiciji, globalna i slobodna enciklopedija koju na internetu razvijaju dobrovoljci. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu, no uprkos toj mogućnosti, postoje određeni sistemi pravila i standarda koje bi svaka stranica Wikipedije trebala pratiti, pogotovo kada je riječ o tačnosti i neutralnosti sadržaja.

Kako ističe Vuk Vučetić, doktor komunikoloških nauka i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, bez obzira na jezičko izdanje, Wikipedia predstavlja jedan od najznačajnijih izvora informacija u savremenom digitalnom okruženju.

„Za razliku od tradicionalnih medija, u kojima postoji relativno jasna podjela između onih koji proizvode i onih koji konzumiraju sadržaj, Wikipedia omogućava korisnicima da istovremeno budu i čitaoci i autori, odnosno urednici sadržaja. Na taj način ona predstavlja primjer participativne komunikacije i kolektivnog stvaranja znanja“, pojasnio je.

Wikipedia sadržaj dostupan je na 348 aktivnih jezika, a svoj prostor u ovoj zajednici pronašla je i Wikipedia na bosanskom jeziku, koja prema posljednjim podacima broji 98.873 članaka.

U pitanju je mala zajednica koja trenutno ima dva birokrata, osam administratora te 20 do 30 aktivnih urednika, ali brojka urednika je često promjenjiva, kazao je za Mediacentar jedan od administratora i birokrata Wikipedije na bosanskom jeziku, poznat pod korisničkim imenom AnTun.

Izazovi Wikipedijine zajednice na bosanskom jeziku

Upravo je najmanji broj članaka, od svih jezika u okruženju, utjecao na njegov odabir da 2010. godine postane administrator, a godinu dana kasnije i birokrata na Wikipedia stranici na bosanskom jeziku.

AnTun objašnjava da je administrator urednik koji ima viša prava od običnog urednika i da se bira glasanjem od urednika koji imaju pravo glasanja po pravilima Wikipedije, a da su birokrate administratori koji mogu mijenjati i dodjeljivati viša prava.

Govoreći o procedurama koje se primjenjuju u borbi protiv pristrasnosti, reviziji historije i unosa netačnih informacija na člancima na bosanskom jeziku, AnTun naglašava da se na različite načine bore protiv vandalizma [uređivanja članaka koji krši pravila Wikipedije i pravila pristojne komunikacije, postavljanja nepoželjnih ili uvredljivih sadržaja, tekstova s ekstremističkim tendencijama…]. Ta borba podrazumijeva ukazivanje na pogreške, kršenje autorskih prava i navođenje propagande kroz diskusiju na tzv. „Stranici za razgovor“, zatim zaštite članka tako da ga izvjesno vrijeme nije moguće uređivati neprovjerenim urednicima, uklanjanje sadržaja bez referenci i s nepouzdanih izvora, upozorenja ili kratkotrajne blokade urednika te na kraju trajnije blokade.

Dalje objašnjava da postoje situacije u kojima se članci ili njegovi dijelovi mogu bez upozorenja obrisati, a to je u slučajevima reklama, samopromocije, kršenja autorskih prava i neenciklopedijskog sadržaja, ali i da se urednik prepoznat po vandalizmu može odmah blokirati.

„Pristrasnost se lako prepozna, pa se urednik može upozoriti da tekst doradi ili da navede relevantne izvore, kao i da tekst mora biti napisan u enciklopedijskom stilu“, dodao je AnTun.

U borbi protiv pokušaja historijskog revizionizma u člancima na bosanskom jeziku, kaže AnTun, postoje razni alati koji signaliziraju da je članak napisan mimo pravila Wikipedije te ističe da je to problem na globalnom nivou.

„Posljednjih nekoliko godina, postoji saradnja i konsenzus oko diskutabilnih tema. Jednostavno – urednici se drže normi o pouzdanim sekundarnim ili tercijarnim izvorima, te napisani članci postaju kvalitetniji, ali i s vrlo malim udjelom netačnih informacija“, pojasnio je AnTun.

Prema njegovom mišljenju, principom kritične mase stvara se određena grupa koja je spremna da podržava osnovne principe Wikipedije, te da se komunikacija i diskusija odvija na civiliziranom nivou.

„Naravno da je za stvaranje relativno ujednačene kvalitetne grupe potrebno mnogo vremena i strpljenja, ali je osnovni preduslov da novi urednik shvati i prihvati koncept Wikipedije te se time implementira u Wiki zajednicu“, dodao je.

Potpuna neutralnost kao nedostižan ideal

Vučetić ističe da je potpuna neutralnost, naročito kada je riječ o historijskim, političkim i društvenim temama, praktično nedostižan ideal i da svaki autor polazi iz određenog društvenog, kulturnog i vrijednosnog konteksta, a to se, svjesno ili nesvjesno, odražava na način na koji bira, tumači i predstavlja informacije.

„To ne važi samo za Wikipediju. I naučna literatura, istorijski udžbenici i tradicionalni mediji nastaju unutar određenih društvenih okolnosti i mogu sadržavati različite ideološke perspektive. Sasvim je očekivano da se te perspektive reflektuju i na sadržaje Wikipedije“, pojasnio je. Ipak, dodao je, ne treba odustati od principa neutralnosti već se on treba razumjeti kao profesionalni ideal kojem se teži, a ne kao stanje koje se jednom zauvijek može postići.

Vučetić ističe da je mogućnost učestvovanja velikog broj ljudi u uređivanju Wikipedije jedna od njenih najvećih prednosti te da takav model omogućava da se različita znanja, iskustva i perspektive međusobno dopunjuju, čime se stvaraju pretpostavke za kvalitetnije i izbalansiranije predstavljanje određene teme.

„Naravno, sama brojnost urednika ne garantuje kvalitet. On zavisi i od njihove kompetentnosti, kvaliteta korišćenih izvora, kao i spremnosti na argumentovanu raspravu. Ipak, smatram da je princip kolektivnog stvaranja i stalnog preispitivanja sadržaja jedna od najvažnijih vrijednosti Wikipedije“, pojasnio je Vučetić.

Kao dva najveća problema Wikipedije na bosanskom jeziku, AnTun vidi nezainteresovanost bosanskohercegovačkih medija za projekt Wikipedije te nedostatak urednika.

„U današnje vrijeme većina internet korisnika je upoznata za velikim opsegom mogućnosti, ali Wikipedia se ne uzima ozbiljno. Vjerovatno jer drugi mediji ne zahtijevaju aktivno učestvovanje, nego pasivno posmatranje, s nekoliko klikova na nekoj stranici ili čitanjem površno napisanih informacija na portalima, čiji je cilj uglavnom prikupljanje novca od reklama, a ne prenošenje znanja“, smatra.

I Vučetić je mišljenja da bi akademska zajednica trebala biti mnogo otvorenija prema Wikipediji i aktivnije se uključiti u njeno uređivanje jer mogu doprinijeti kvaliteti postojećih sadržaja, posebno u oblastima koje zahtijevaju specijalistička znanja i poznavanje relevantne naučne literature.

„Možda još važnijim smatram uključivanje mladih ljudi, prvenstveno učenika i studenata, u proces stvaranja i uređivanja Wikipedije. Takve aktivnosti imaju izuzetan obrazovni potencijal, jer omogućavaju razvijanje čitavog niza kompetencija medijske i informacione pismenosti“, kazao je Vučetić.

Bez organizacije na nivou države

Iza projekta Wikipedije stoji šira globalna infrastruktura poznata kao Wikimedia. To je krovna organizacija koja pruža tehničku i logističku podršku Wikipediji i srodnim projektima.

Iako brojne zemlje imaju formalno osnovana Wikimedijina predstavništva koja razvijaju ovu zajednicu, u Bosni i Hercegovini takva zvanična struktura ne postoji na državnom nivou.

AnTun ističe kako je bilo pokušaja osnivanja Wikimedia zajednice BiH, ali da nisu uspjeli te da je bila ponuđena tehnička i finansijska podrška Wikimedija Srbije i Austrije.

„Osnivanjem Wikimedia BiH bi se olakšano organizovali projekti u školama, univerzitetima, muzejima, bibliotekama, a između ostalog organizacioni poslovi projekata bili bi jednostavniji za provođenje. Time bi se širio broj urednika, povećao broj članaka, a samim time i kvalitet članaka“, pojasnio je.

Jedina formalno priznata zajednica u Bosni i Hercegovini jeste Wikimedia zajednica Republike Srpske koja je 2015. godine stekla status priznate korisničke grupe u okviru međunarodnog Wikimedijinog pokreta. Oni najveći dio svojih aktivnosti realizuju na Wikipediji na srpskom jeziku.

Kako je pojasnila Bojana Podgorica, koordinatorica za Wikimedijine projekte u [bosanskohercegovačkom entitetu] Republici Srpskoj, formalnim priznanjem njihov rad je dobio jasniji institucionalni okvir i mogućnost neposrednijeg povezivanja sa drugim Wikimedijinim organizacijama i zajednicama širom svijeta.

„Takav status nam je u praksi omogućio mnogo više od samog formalnog priznanja. Otvorio je prostor za dugoročnije planiranje programa, apliciranje za grantove i finansiranje projekata, razvoj saradnje sa obrazovnim i kulturnim institucijama, kao i učešće na međunarodnim konferencijama, obukama i drugim događajima unutar Wikimedijinog pokreta“, navela je Podgorica.

Prema njenim riječima, njihov rad je strateški utemeljen kroz tri programske oblasti: obrazovni program (EDU), GLAM program i aktivnosti zajednice.

„Obrazovni program zasnovan je na saradnji sa obrazovnim institucijama svih nivoa – od osnovnih i srednjih škola do visokoškolskih ustanova“, pojasnila je.

GLAM program usmjeren je na saradnju sa galerijama, bibliotekama, arhivima, muzejima i drugim ustanovama kulture i zaštite nasljeđa, navela je Podgorica te dodala da treću oblast čine aktivnosti zajednice, usmjerene na razvoj, povezivanje i osnaživanje članova i volontera.

„Wikimedijina zajednica Republike Srpske danas okuplja više od 90 članova, od kojih je 40-ak aktivno uključeno u rad zajednice i realizaciju programa. Operativnu okosnicu čini Organizacioni tim od 12 ljudi, koji koordinira projektima, partnerstvima i volonterima, prati realizaciju aktivnosti i obezbjeđuje kontinuitet rada”, naglasila je.

Angažman entuzijastičnih pojedinaca za sada ostaje temelj Wikipedije na bosanskom jeziku, ali potreba za prepoznavanjem potencijala koje nosi osnivanje formalne Wikimedia zajednice na nivou Bosne i Hercegovine ključna je kako bi učenici, studenti, akademski i civilni sektor dobili priliku da aktivno učestvuju u stvaranju sadržaja.

Projekt 'Presented / Digital Majority' implementira Fondacija za razvoj medija i civilnog društva 'Mediacentar' u saradnji s organizacijom Pro Peace u Bosni i Hercegovini.

___