„Neke stvari iz vaših analiza su svakako tačne ali mene ne zanima PR, mene ne zanima hoću li opet biti ministar, po meni je PR nepostojeća nauka koju su izmislili jebivjetri kakav si i sam da bi jebavali normalne ljude...“, sadržaj je Facebook poruke koju je federalni ministar kulture i sporta iz prošlog mandatnog perioda Salmir Kaplan uputio novinaru Seidu Masniću nakon što je Agencija za političko komuniciranje “Polis” u jednoj od svojih analiza negativno ocijenila javni nastup njega i njegovog stranačkog šefa Sulejmana Tihića.

 

Prašina oko neprimjerene i prijeteće poruke ministra u Vladi FBiH upućene novinaru nije se uspjela spustiti a u žiži javnosti našao se novi (popularno nazvani) Facebook skandal u kojem se našla glasnogovornica Federalnog ministarstva turizma i okoliša Mija Martina Barbarić koja je na svom Facebook profilu dala podršku hrvatskom reprezentativcu Josipu Šimuniću kojeg je hrvatsko pravosuđe kaznilo maksimalnom novčanom kaznom zbog skandiranja ustaškog poklika "Za dom spremni" na stadionu Maksimir nakon utakmice Hrvatska - Island. ("Za dom spremni!!!! Evo Jovanoviću, kazni i mene ako smiješ!!!! Ova rečenica nije ništa više nego ljubav i ponos koju osjećam prema domovini, i nema trenutka mržnje u njoj, a povijest jako dobro poznajem" – FB status glasnogovornice Federalnog ministarstva okoliša i turizma, 2013.) Portparol jedne druge javne institucije, Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanskog kantona (ZZO HNK) Dalibor Ravić suspendovan je s toga mjesta nakon što je putem društvene mreže ponavljajući iste riječi, "Za dom spremni", dao podršku glasnogovornici  Ministarstva turizma i okoliša Federacije BiH Miji Martinu Barbarić.

 

Da društvene mreže kao sredstvo komuniciranja novog doba (privatno ali i institucionalno) treba shvatiti ozbiljno i koristiti ih odgovorno, s namjerom i kontrolisano govori primjer Brooksa Newmarka koji je podnio neopozivu ostavku na mjesto ministra civilnog društva u Vladi Velike Britanije, nakon što je novinaru Sunday Timesa koji se lažno predstavljao na društvenoj mreži Twitter kao  mlada plavuša koja radi u PR odjelu Konzervativne stranke, slao golišave fotografije. 

 

Posljednji primjer dobra je ilustracija posljedica i sankcionisanja neprimjerenog korištenja interneta jednog vladinog zvaničnika. U navedenim primjerima komuniciranja vladinih zvaničnika našeg podneblja na internetu (uz gromoglasno navijanje javnosti na društvenim mrežama koja je bila „za“ i „protiv“ Kaplana, Barbarić... i koja se uvijek polarizuje kod ovakvih ili sličnih slučajeva i neopravdano ih amortizuje do mjere „pa šta ima veze“ ) sankcija nije bilo ili su bile svedene na minimum. 

 

Izdvojeni primjeri komuniciranja vladinih zvaničnika na internetu poslužili su kao šlagvort za detaljniju analizu o institucijama vlasti na društvenoj mreži Facebook. U knjizi „Odnosi s javnošću“ Zorana Tomića stoji da je „danas gotovo nemoguće da građani svu količinu potrebnih informacija o djelovanju vlade i vladinih institucija dobiju neposredno od nje. Budući da su i političke javnosti kompleksne i različite, odnosi s javnošću morali su razviti različite oblike komuniciranja. Tako se jedan dio informacija može dobiti neposredno, ali puno veći broj informacija mora se dobiti posredno, raznim komunikacijskim kanalima.“ Korištenje Facebooka kao komunikacijskog kanala svakako je dobra preporuka, prvenstveno zbog jednostavnog, brzog i jeftinog prenošenja poruke velikoj i heterogenoj javnosti.  

 

 

Već odavno je postala prihvaćena krilatica (zamjenivši onu „ako nije bilo na TV-u...“) da „ako nije objavljeno na Facebooku nije se ni dogodilo“. Koristeći Googlov i Facebook pretraživač s ključnim riječima „ministarstvo“ , „vlada“, „ministar“, „parlament“... uvidjet ćemo da vrlo mali broj institucija vlasti koristi društvenu mrežu Facebook u svojoj promociji i komunikaciji s javnošću. Iako javnost vrlo dobro zna činjenice o prenapuhanim institucionalnim državnim aparatima, Facebook ne otkriva takvu sliku. Čak šta više, stiče se dojam da institucije vlasti (s fokusom na BiH) skoro u opće „ne postoje“. 

 

A šta rade silni uredi za odnose s javnošću, savjetnici za medije, portparoli...? 

 

Oni koji ne koriste društvene mreže u promociji i komuniciranju institucije, ne rade svoj posao (dislike). Oni koji ne koriste društvene mreže na odgovarajući nčin i profesionalno, ne znaju raditi svoj posao (dislike). Oni koji koriste Facebook i druge društve mreže u svrhu informisanja javnosti o aktivnostima institucije vlasti, adekvatno rade svoj posao (like). 

 

 

 

Zvanična Facebook stranica Vlade Unsko-sanskog kantona u momentu pregleda ima 2419 sviđanja, a zadnja obavijest na timelineu je od 21.08.2015. i odnosi se na informacije sa sjednice Vlade USK. Stranica se redovno ažurira i pored obavijesti o sjednicama Vlade, sadržaj se odnosi i na informacije iz sporta (prijem za Dženana Musu, prijem za reprezentativce BiH u  kickboxu), biznisa (prijem za indijske biznismene), infrastrukuture, poljoprivrede... kao i sadržaj s fotografijama koji se odnosi na aktuelna događanja na prostoru kantona (biciklisti i maratonci iz Bihaća krenuli put Srebrenice). U osnovnim informacijama o stranici navedena je adresa i kontakt podaci kao i informacija da stranicu ažurira Ured za zajedničke poslove Vlade USK. Zvanična Facebook stranica Vlade Bosanko-podrinjskog kantona Goražde također se redovno ažurira. Stranica nema veliki broj lajkova (u momentu pregleda 623 sviđanja), što jeste manjkavost ali ne znači da je manje kvalitetna od prethodno analizirane stranice Vlade USK. Korisnici društvene mreže Facebook koje zanimaju aktivnosti Vlade BPK na stranici mogu naći potrebne informacije. U opisu stranice nedostaje informacija ko uređuje stranicu, što bi ujedno bila preporuka administratoru da napravi izmjene i unese podatke. Vlade Hercegbosanske i Posavske županije također imaju svoje zvanične prezentacije na Facebooku. Stranice se redovno ažuriraju a u trenutku pregleda Facebook stranica Vlade Hercegbosanske županije ima 233 sviđanja, a stranica Posavske županije 914. Prijedlozima, pitanjima, komentarima, kritikama i pohvalama sudjelujte i utječite na rad Vlade Hercegbosanske županije, navedeno je u opisu Facebook stranice. Ono što često predstavlja problem i može dovesti do konfuzije je veći broj Facebook stranica jedne institucije. To je slučaj sa stranicom Vlade Posavske županije koja, pored navedene, ima još jednu stranicu koja se ne ažurira (zadnja objava iz aprila 2013.). S toga još jedna preporuka, ovaj put osobama zaduženim za odnose s javnošću Vlade Posavske županije, da uklone FB stranicu Vlade koja se ne koristi.

U najkraćem bi se moglo zakljkučiti  da od deset kanotonalnih vlada u Federaciji BiH četiri komuniciraju s javnosti preko Facebooka i bez obzira na neke manjkavosti LIKE za sve četiri jer redovno ažuriraju sadržaj s aktuelnostima iz kantona.

 

 

 

Facebook stranice ministarastava privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) primjer su segmenta odnosa s javnošću vladinih institucija koji nije u funkciji upravljanja medijima, imidžom, informacijama... Ove dvije stranice na neki način su više metafora za opće stanje u kojima se nalazi privreda u oba kantona. Stanje je loše i već duže vremena se ne nazire da će biti bolje. Stranice zajedno imaju nešto više od 200-tinjak sviđanja i nisu ažurirane skoro godinu dana. Na adrese spomenutih ministarstava uputio sam pitanje „ko održava Facebook stranicu Ministarstva i zašto stranica nije ažurirana skoro godinu dana?“. Odgovor nisam dobio, ali je uslijedila reakcija Ministarstva privrede HNK i to na Facebooku, gdje su dan nakon mog upita na stranciu postavili dvije objave s linkovima na tekst vijesti. Dakle, kada se javi neko sa strane i ukaže na manjkavosti s preporukom kako bi trebalo nešto uraditi Ministarstvo se pokrene. Što je ponovo metaforično u  odnosu na stanje u privredi i ideje, novac i investicije koje trebaju doći sa strane da bi se stanje popravilo.

 

 

 

U Pentagonu je pomoćnik ministra odbrane za odnose s javnošću najviši dužnosnik za odnose s javnošću u Ministarstvu obrane, a istovremeno je i glasnogovornik ministra. Glasnogovornik je odgovoran i za nekoliko drugih odjela: odjel za odnose s medijima (odgovara na pitanja novinara), odjel za planiranje (odgovoran je za dugoročne komunikacije ), odjel za odnose s građanima (procjenjuje, koordinira i odobrava zahtjeve lokalne zajednice), odjel za informiranje (interni ured za informiranje oružanih snaga). Ministarstvo odbrane BiH nema ovako široku i složenu organizaciju odnosa s javnošću (Ured za odnose s javnošću obavještava javnost o aktivnostima Ministarstva), ali se može pohvaliti uređenom Facebook stranicom. U momentu pregleda stranica ima 5944 sviđanja, a sadržaj se redovno ažurira informacijama iz Ministarstva. Facebook stranica Ministarstva odbrane BiH ima namjeru da stvara pozitivno okruženje i da dijeli događaje i projekte koji afirmiraju Ministarstvo odbrane i institucije odbrane u BiH, stoji u opisu stranice a pažljivom analizom, FB korisnik se može uvjeriti u tačnost navedenog jer je sadržaj stranice (postovi, fotografije) u funkciji pozitivnog imidža institucije.

 

 

 

 

 

Facebook stranica Općine Centar još jedan je u nizu prezentacija na društvenoj mreži koja nije uređena. Iako stranica u momentu pregelda ima nešto više od 5.500 sviđanja, Facebook korisnici uskraćeni su za ažuran sadržaja i praćenje aktivnosti Općine. Zadnji post na stranici stariji je od mjesec dana, što znači da se prestala održavati (post od 10. jula 2015. odnosi se na doček učesnika biciklističkog maratona Bihać-Sreberenica). Stariji postovi potvrđuju da se stranica ažurirala više puta sedmično, što je bio povod da pošaljemo upit općinskom Press centru zašto se prestala ažurirati. Na  pitanje ko održava Facebook stranicu Općine Centar i zašto stranica nije ažurirana više od mjesec dana?, odgovor nismo dobili.

 

Dobra komunikacija lokalnih vlasti s građanima od izuzetne je važnosti jer se veliki dio, kako se običava reći, običnih problema građana rješava upravo na organima lokalne uprave. U kontekstu komuniciranja lokalna vlast-građani od izuzetne važnosti bi bilo razvijati interaktivnost zbog bržeg protoka informacija i blagovremene reakcije. Uzmimo za primjer  slučaj urušavanje dijela lokalnog puta uslijed obilnih kiša, i pretpostavku da postoji interaktivnost općina-građani. Informacije s fotografijamas lica mjesta bi preko interneta prije stigle do nadležne općinske službe koja bi i prije izlaska na teren mogla odgovoriti zahtjevima mještana.

 

U ovom pasosu koji se odnosi na vlast u lokalnoj zajednici kao pozitivne primjere uređenih Facebook stranica općina navodimo stranice Općine Kakanj, i Općine Tešanj, koje su svojevrstan servis građanima s informacijama iz lokalne zajednice.

 

 

Kao primjere dobro uređenih Facebook stranica vladinih institucija, analizirajući broj sviđanja, ažuriranje, sadržaj vezan za instituciju, interaktivnost, vizuelni izgled, opis, te informacije o administratorima, za potrebe ovog kratkog istraživanja izdvojit ćemo FB stranice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, Potpredsjednice Federacije BiH  Melike Mahmutbegović, Ministarstva razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona, te Federalnog hidrometeorološkog zavoda sa ažurnim podacima o vremenu.

 

 

Kada je riječ o regiji kao primjere funkcionalnih Facebook stranica (po istom ranijem kriteriju) navodimo Facebook prezentacije Ministarstvo poduzetništva i obrta Hrvatske, Ministarstva prosvjete Crne Gore, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske.

 

 

Prilikom analiziranja Facebook stranica vladinih institucija iz regije, pozornost je privukla FB stranica Ministarstva kulture i informisanja Srbije. Primjetivši da je zadnja objava na zvaničnoj FB stranici jednog ministarstva informisanja iz juna 2015. kao autor poslao sam dopis savjetniku za odnose s javnošću pri Ministarstvu s pitanjem „zašto stranica nije ažurirana više od dva mjeseca?“. Odgovor nisam dobio ali se nakon mog upita na FB stranici spomenutog ministarstva pojavila objava „Писмо министра културе и информисања Ивана Тасовца упућено на адресе генералне секретарке Унеска Ирине Бокове и више од 190 министара културе земаља широм света“, s linkom na tekst vijesti.

 

Ono što je česta pojava na Facebooku a o čemu bi osobe zadužene za odnose s javnošću pri vladinim institucijama trebale posebno voditi računa su lažni profili i stranice. 

 

Na Facebook pretraživaču sam našao stranicu Vlade Republike Srpske, koja nije ispunjavala kriterije po kojima bi dobila lajk u ovom istraživanju. Kontaktirao sam Sektor za informisanje-Biro za odnose s javnošću Vlade Republike Srpske i dobio odgovor da Vlada Republike Srpske nema Fejsbuk stranicu. Zaključio sam da je riječ o lažnoj Facebook stranici koja je u momentu pregleda imala nešto više od 800 sviđanja, a na moje potpitanje „namjeravaju li prijaviti stranicu sa zahtjevom da se izbriše“, dobio sam odgovor da se  IT tim Vlade Republike Srpske po tom pitanju obratio administraciji Fejsbuka.

 

 

BiH ima 2.582.502 aktivnih internet korisnika, što je za 54.197, odnosno dva posto više nego prethodne godine, podaci su sa stranice www.internetlivestats.com, i nalazi se na 90. mjestu od 198 država po broju aktivnih internet korisnika. Veći broj internet korisnika od BiH imaju Srbija na 70. mjestu sa 4.705.488 korisnika, Hrvatska na 86. mjestu sa 2.780.534, dok Crna Gora ima manje korisnika od BiH i nalazi se na 132. mjestu liste sa 364.978 korisnika (istraživanje objavljeno u novembru 2014.). Kada je riječ o Facebooku podaci istraživanja iz 2013. govore da je od zemalja regiona, najveći procenat korisnika te društvene mreže zabilježen u Srbiji. Naime, u Srbiji se nalazi malo više od 3,5 miliona korisnika ove društvene mreže što je skoro 49 posto stanovnika. U Hrvatskoj društvenu mrežu Facebook koristi oko 1,6 miliona, odnosno 35,86 posto građana, dok se u BiH nalazi tačno 1,401,520 Facebook korisnika što je 30,53 posto od ukupne populacije zemlje (podaci su stari dvije godine i treba uzeti u obzir pretpostavku da se broj korisnika Facebooka povećao u skladu s popularnošću koju ova društvena mreža ima.).

 

Navedeni podaci o broju korisnika interneta i Facebooka idu u prilog tvrdnji da vladine institucije moraju pratiti trendove u oblasti odnosa s javnošću i adekvatno upravljati društvenim mrežama, jer ako uistinu žele učinkovito vladati, komunicirati s građanima i imati podršku birača, onda je internet od krucijalne važnosti, jer se virtuelni svijet širi na način da onom „stvarnom“ postaje tijesno. 

 

Pitanje je samo da li ovdašnja vlast uopće želi učinkovito vladati i komunicirati s građanima, jer  je svaki Facebook korisnik činjenično upoznat da friend request od nosioca izvršnih funkcija vlasti na svom profilu ima samo kada su izbori.