Neprijatelji Republike Makedonije

Neprijatelji Republike Makedonije

Neprijatelji Republike Makedonije

Podeljenost u makedonskom društvu najviše se vidi u medijima gde je preostalo tek nekoliko kritičnih glasova koji primaju najgore uvrede.

foto: pixabay

Tesna pobeda vladajuće partije na prevremenim parlamentarnim izborima u Makedoniji, koji su možda bili i najvažniji u istoriji zemlje, izvukla je "prljavi veš" visokih partijskih struktura koji su počeli pretiti svim neistomišljenicima. U Makedoniji traje preteći verbalni rat struktura koje su dosad bile na vlasti, a usmeren je na ambasadore i "sorosoide" – nevladine organizacije i medije koje finansira George Soros kroz Fondaciju Otvoreno društvo.

Na izborima održanim 11. decembra 2016. godine, VMRO-DPMNE, stranka koja je već deceniju na vlasti, pobedila je sa veoma tesnom razlikom. Osvojila je 51 mandat dok je opozicijska SDSM dobila 49 poslanika za naredni saziv Skupštine. Taj rezultat nije dovoljan da vladajuća VMRO-DPMNE formira novu Vladu, posebno jer je neizvesno da li će neka od albanskih partija koje su osvojile mandate koalirati sa tom partijom.

Sve je to uzrokovalo retoriku koja je uznemirila međunarodnu javnost ali i domaće građanske organizacije i medije. Još pre izbora se na Twitteru direktor Državnog arhiva Republike Makedonije i član partije VMRO-DPMNE, Filip Petrovski, javno obratio Žaneti Trajkoska iz Visoke škole za novinarstvo sa rečima "Ti nisi glasač, ti si 'sorospija', ima razlike".

Inače, reč "sorospija" potiče od "orospija" (pogrdni naziv za prostitutku) a predstavnici vlasti je često upotrebljuju za one žene za koje misle da rade na projektima koje podržava “Soros” i to sa samo jednom namerom – da ih uvrede i ponize.

Nekoliko dana ranije, Građanski pokret za odbranu Makedonije u kojem su većina simpatizeri, aktivisti i članovi VMRO-DPMNE, delili su flajere sa "nepoželjnim ličnostima" među kojima je bio veliki broj novinara.

"Iza svega onoga što se našoj zemlji događa zadnje dve godine, iza plaćenih nereda i prljavih scenarija, stoje ljudi koji ne misle dobro našoj zemlji i pare koje im se bestidno daju", pisalo je na flajerima koji su bili postavljeni na parkirane automobile, u poštanskim sadučićima ili su deljeni prolaznicima.

Na flajerima su bila navedena imena: urednik "Slobodnog pečata" Branko Geroski, novinari BIRN-a Vlado Apostolov i Meri Jordanovska, novinarka NOVA TV-a Saška Cvetkovska, urednik portala "Svedok" Saše Dimovski i urednik portala "A1on" Predrag Petrović kao i mnogo drugih koji su bili predstavljeni kao neprijatelji države samo zato što rade u kritičkim medijima.

Tenzije i taj neprijateljski nastrojeni odnos se prebacio i u medije, pa je provladin TV voditelj Milenko Nedelkovski na svom portalu "Dudinka" objavio da "VMRO ne sme ponoviti grešku od 1994. godine kad su vlast prepustili SDSM-u" i dao dva predloga rešenja. Jedan je bio da "20.000 ljudi treba da se sakupi pred Skupštinom Republike Makedonije, 10.000 ispred ambasade SAD, 2.000 ispred rezidencije američkog ambasadora Bejlija, 8.000 ispred zgrade EU misije u Skoplju, 5.000 na graničnom prelazu sa Grčkom i 5.000 na graničnom prelazu sa Srbijom, da bi se blokirala transverzala sever-jug, 10.000 ispred sedišta partije SDSM,  i po 200-300 ispred domova istaknutih članova opozicije i kritički nastrojenih građanskih organizacija, novinara i urednika kao što su Milcin, Ordanovski, Šekerinska, Pirovska, Zaev, Geroski, Trikovski..."

Lider VMRO-DPMNE, Nikola Gruevski, je dopustio tu neprijateljsku retoriku i tenzije i nije ništa uradio da ih spreči. Naprotiv, on je to podržao indirektno, na taj način što je prilikom svog obraćanja ispred Državne Izborne Komisije (DIK) 17. decembra, kad je komisija odlučivala po prigovorima partije oko toka glasanja i izbornih neregularnosti, poručio i da se zalaže za "desorosizaciju" Makedonije. Optužio je i određene ambasadore da su se previše mešali u unutrašnje političke stvari države.

"Borićemo se za desorosizaciju i jačanje nezavisnog građanskog sektora koji neće biti ni pod čijom kontrolom. Pristupićemo regulisanju oblasti finansiranja nevladinih organizacija po primeru najnaprednijih demokratija u svetu", rekao je Gruevski.

Kao posledica njegovog nastupa i podgrijavanja tenzija, na društvenim mrežama su se pojavili nekrolozi aktuelnih i bivših ambasadora i diplomata u Makedoniji, a VMRO-DPMNE su formalno preko saopštenja osudili taj čin iako se već znalo da je to zbog svega onog što se dešava na makedonskoj javnoj i političkoj sceni i potpunog negiranja neistomišljenika. Tako su se ispred DIK-a mogli videti i plakati sa precrtanim logoima Sorosa, ali i poruke upućene američkom ambasadoru Bejliju da "skloni ruke od Makedonije".

Odmah nakon govora Gruevskog, vladina Uprava javnih prihoda ušla je u 20-tak nevladinih organizacija i počela je provera njihovog finansijskog rada. Pored "Fondacije otvoreno opštestvo" (Soros), finansijske kontrole su bile izvršene i u Helsinškom komitetu za ljudska prava, Mladinskom obrazovnom forumu, Makedonskom centru za evropsko obrazovanje, Metamorfozisu...  Zajedničko za ove organizacije je što ih finansiraju USAID, projekti raznih ambasada i Soroseva fondacija.

Sve je to još više produbilo jaz u makedonskom društvu, među političkim elitama, među građanima, novinarima. Svakome kao da je zalepljena etiketa na kojoj stoji "čiji je on", da li je patriot, da li je izdajica, da li ga finansira Soros, USAID ili možda neka domaća organizacija. Jaz je veoma teško prebroditi, posebno zbog toga što politička kriza u Makedoniji traje već veoma dugo.

Podeljenost u makedonskom društvu najviše se ogleda preko medija. Ostalo je tek nekoliko kritički nastrojenih medija, većinom online, i samo dvije nacionalne televizije. Na ostalim televizijama je zastupljena propaganda u korist vladajuće partije VMRO-DPMNE. Najveće uvrede i pretnje novinarima dolaze sa anonimnih web portala, a zatim se njihove "vesti" i pretnje citiraju u ostalim provladinim mainstream medijima, na taj način da se mogu zaštititi i izbeći tužbu ili evantualni sudski spor.

Baš zato, rezultat prevremenih parlamentarnih izbora u Makedoniji veoma teško da će rešiti političku krizu u koju je zapala država, posebno ako se uzme u obzir da neprijateljstvo između dve strane u makedonskom društvu iz dana u dan postaje sve veće i jače, retorika sve žešća a uvrede sve brojnije.