Gotovo da nema ovdašnjeg portala koji se u copy-paste izvedbi nije polakomio na engleski tekst o profesionalnim afinitetima psihopata. Tačnije "10 profesija kojima su psihopati skloni". I prije otvaranja teksta možete pretpostaviti koga na toj listi nema. Nema one profesije iz čijeg je reda jedan haški optuženik. Onaj u čija sabrana djela spadaju Sarajevska opsada i Srebrenički genocid. Riječju, na listi se nisu našli: psihijatri. Jer je ovu listu psihijatar pravio. Ne baš Radovan Karadžić, ali psihijatar.

 

Uz tekst su se kao redakcijska oprema uglavnom koristile fotografije hirurga. Premda nisu na prvom no na petom mjestu, sječiva što ga drže u ruci čine ih zgodnim za halo efekat. Ili, što bi se ovdašnjim jezikom reklo: čim sam ga vidio, odmah sam ga spazio.

 

Novinari su na solidnom šestom mjestu. Iza direktora kompanija, odvjetnika, medijskih djelatnika (radio, televizija), prodavača i već pomenutih hirurga, a ispred policajaca, svećenika, glavnih kuhara i državnih službenika. 

 

Knjiga koju ću povodom ove liste pomenuti ne govori ni pro ni contra, dapače se ovom temom ne bavi. Ali, ima u njoj par redaka koji na indirektan način daju doprinos temi. Autor knjige je pisac koji je bio i novinar. Gabriel García Márquez. Knjiga je napisana u maniru istraživačkog novinarstva. Márquez ju je  počeo pisati 1993, a objavio 1996. U ono vrijeme u kojem se Radovan Karadžić bavio pomenutim djelima. Naslov joj je Noticia de un secuestro (u Beogradu 1997. godine preveden i objavljen kao Vest o jednoj otmici). Obrađuje planetarno poznati događaj iz 1990. godine. Šef kolumbijskog narko kartela, Pablo Escobar, naložio je seriju brutalnih otmica. Márquez  je događaj detaljno rekonstruisao. Materijal je bio toliko zamršen da je pisac nekoliko puta bio u dvojbi da odustane. Ali pobijedila je ''beskrajna upornost i opreznost lovca''. Evo divne definicije koja rasno istraživačko novinarstvo i rasnu književnost dovode u sestrinski odnos.

 

 

Razgovarao je, slušao, upoređivao...mnoge od žrtava i njihove najbliže je i ranije poznavao, čak sa njima prijateljevao. Ne treba naglašavati kakav je užas u svim žrtvama i njihovim bližnjim događaj izazvao. Márquez ipak naglašava da se sa događajem najteže nosio suprug jedne od otetih osoba.

 

Od početka očajan zbog svoje ''apsolutne nemoći da se suoči sa događajima u kojima se zatekao'', nije imao ni trenutka mira. Uveče je utjehu tražio u viskiju, besane noći provodio slušajući uz Radio Recuerdu ''bolera puna suza ljubavi.'' Márquez lapidarno navodi i refren bolera: Ljubavi moja,ako me čuješ, odgovori mi. Grehota je ne navesti i original: Mi amor. Si me escuchas, contéstame.

 

Očajni suprug je prestao odlaziti na posao. Te je tako neko vrijeme bila zatvorena ordinacija poznatog kolumbijskog psihijatra, doktora Guerrera. Márquez ne propušta priliku da zabilježi i to da je doktora Guerrera vijest o otmici supruge zatekla u trenutku dok je držao predavanje na Institutu za psihoterapiju i pitanja ljudske seksualnosti. Čak ni naslov predavanja Márquez ne izostavlja. Doslovno: Evolucija životinjskih vrsta od primarnih funkcija jednoćelijskih organizama do osjećanja i psihofizičkih stanja kod ljudi.

 

Dokle su jednoćelijski organizmi u predavanju doktora Guerrera taj dan u Bogoti uznapredovali, ne saznajemo. Tek to da je predavača kući, raspamećenog, odvezao prijatelj urolog. Guerrero je prezime koje doslovno znači ratnik. Mora da je u Márquezu, koji je u knjizi uvažavao golu faktografiju, proradio onaj ushit što ga poznaju pisci kada se činjenice poslože u priželjkivanom značenjskom tkanju, a da mrdnula prstom nije piščeva mašta. Gola stvarnost se posložila! Primarne funkcije jednoćelijskih organizama je podloga na koju će neuporedivo efektno pasti vijest da ti je voljeno biće u smrtnoj opasnosti! Pun pogodak za pisca. Odličan kontrapunkt. Zrnce humora bez kojeg tekst zna biti bljutav i patetičan. Sve se po porodicu Guerrero, ipak, dobro okončalo, te se humor dodatno prašta. 2009. godine sam nabasala na najavu snimanja filma po ovoj knjizi. Pomenuti su Salma Hayek i Javier Barden. Bardena, osim rasne glumačke zvijeri u njemu, za saradnju s piscem preporučuje i mjesec u kojem su glumac i pisci rođeni. Márquez je do marta i horoskopskog znaka u kojem je rođen (Ribe), veoma držao. Provjeriti u "Sto godina samoće"! Ne znam da li je film snimljen ali sam svaki put pomišljajući na scene s doktorom Guerrerom priželjkivala da ga snime braća Cohen. Samo te scene. Ostalo može i neko drugi.

 

Šta se, između ostalog, iz njih može zaključiti? Da doktor Guerrero, mada ne psihopata. eto nije ni ogledni uzorak, maneken psihijatrijske ordinacije. Daleko je od obrasca ponašanja u stresnim situacijama. Narod za to ima zgodan komentar. U postolara propale postole. U krojača poderane hlače. Olakotna je činjenica što je umjesto sintetičkih prozaca i tome sličnih  "hapa" koristio plemeniti viski.

 

Márquez prema postolaru što su mu propale postole iskazuje simpatiju. Kako tek poznati pisci znaju biti dosadni u privatnom životu! Márquez piše o tome bez zluradosti. Tek s dozom finog humora te simpatije (i empatije).   

 

A copy-paste, uzgred, na ovdašnjim portalima uglavnom funkcionira traljavo. Čorbine čorbe čorba. U izvornom (engleskom) tekstu, uz svako od pobrojanih zanimanja priloženo je obrazloženje. Navedeno je ime profesora psihijatrije i univerziteta na kojem djeluje. Zlatno pravilo autorizacije. Nije izostalo ni pojašnjenje da je profesor poznat po tome što je pisao da ima urođene predispozicije za psihopatu, ali se nekako "izvukao". Zbog ranog odgoja itd. Na ovdašnjim portalima, ništa od pobrojanog. Tek gola lista s onih deset profesija. Manir koji računa na ovdašnjeg konzumenta kojem se sve trpa zdravo za gotovo. I koji na pitanje "otkud ti to?" odgovara kratko - "čitao". Jedino što se još možeš nadati u dodatnom propitkivanju jeste obrazloženje "na nekom portalu". Nikada "u nekoj knjizi". Ja sam na listu nabasala tako što mi ju je prethodno prepričala jedna osoba koja je, ako je nepsihijatru dozvoljeno da sudi, psihopata. Profesija u kojoj djeluje već solidne tri decenije nije na onoj listi. Ali, u  svijetu nezajažljive gladi za (kvazi)informacijama - uvijek na te neka lista vreba!