Uverite urednika u aktuelnost, i relevantnost konkretne ideje i njenu funkcionalnost u svim bitnim kontekstima, pismenim predlogom za samostalni projekt. Urednik ga mora temeljno razmotriti, jasno saopštiti odluku, podstičući novinarsku inicijativu.

Reporteri i urednici su partneri u razvijanju ideja za tekstove. Potrebno je da reporteri podnesu urednicima dobro promišljene, detaljne prijedloge, s tim da ne očekuju da će urednici privatiti svaku njihovu polu-pečenu sugestiju. Urednici moraju pomagati reporterima u razradi, fokusiranju i izvedbi priča. Samostalni projekti (vidi objašnjenje pojma na dnu teksta), a naročito oni dugoročne prirode, mogu zahtijevati mnogo rada i pisanja prije nego što uopšte donesete odluku da li ćete i kako raditi na priči. Moge od ovdje predstavljenih tačaka mogu se primijeniti na skoro svaku vrstu priče koja prevazilazi rutinu svakodnevnih priloga. Njihov obim će se razlikovati u zavisnosti da li sugerišete priču koja će biti hit ove nedjelje, veći samostalni projekat na kojem ćete ostati nekoliko sedmica, ili krupniji projekat koji će zahtijevati nekoliko mjeseci rada. Ali principi su isti: prije nego što reporter ili urednici ulože znatne količine vremena, prostora i novca u neku priču, potrebno je da dobro razvijete ideju.

Savjeti reporterima  

• Zapisujte svoje ideje. Kada se radi o važnom samostalnom projektu, a naročito ideji za projekat, potrebno je da napišete detaljan prijedlog. Ovo će uredniku pružiti više bitnog materijala o kojem može razmisliti i pokazati ga ostalim urednicima. Pisani prijedlog zahtijeva razmatranje i odgovor. Pisanje vas takođe pokreće da vježbate fokusiranje svog rada i pisanja priče. Ponekad dobro napisan prijedlog može postati okvir sinopsisa za seriju priča ili uvod u nju. Kada se radi o kratkoročnim pričama, prijedlog se može sastojati samo od jednog pasusa, e-mail poruke ili dopisa od jedne strane, ali zapisivanje ideje uvijek pomaže.

• Predlažite aktuelne priče. Vaše urednike zanimaju aktuelne priče, nabijene informacijama. Čak i projekti moraju biti aktuelni. U svom prijedlogu, navedite kakvo će težište imati vaša priča. Treba li biti objavljena prije, poslije ili za vrijeme nekog predstojećeg događaja? Da li će neka godišnjica, praznik ili saslušanje poslužiti kao vremensko težište? Da li neki nedavni izvještaj ili odluka pridaju važnost tom problemu? Ako reporter predloži neku uvijek aktuelnu temu, urednik može s pravom odgovoriti da se ta priča može uraditi u svako vrijeme, što najčešće znači da trenutno postoji nešto važnije. Ako se radi o 'evergreen’ priči, recite uredniku zašto je ona sad aktuelna. Ako skidate prašinu sa nekog starog prijedloga, potražite ugao priče i objasnite uredniku zašto je sad pravo vrijeme da se ta priča uradi. 

• Predlažite konkretne ideje. Ne predlažite “dubinski uvid” u rad Univerziteta Nebraska-Linkoln. To je preširoko i bez fokusa, kao što je i 'evergreen’. Predložite projekt koji upoređuje ovaj univerzitet sa sličnim ustanovama na sve moguće mjerljive načine: ugled, istraživanja, nagrade za pojedine discipline, prolaznost studenata na prijemnim ispitima, itd. Specifični fokus će pomoći uredniku da odmah stekne osjećaj za tu priču i počne sa reporterom dijeliti njegovo uzbuđenje.  

• Predlažite relevantne ideje. U svom predlogu, objasnite zašto je ta priča važna čitaocima. Čak i ako mislite da je njena relevantnost očigledna, ipak recite uredniku zašto je ta priča čitaocima važna i na koji način ćete tu relevantnost učiniti jasnom. 

• Objasnite kontekst. Henry Cordes iz Omaha World-Heralda je postavio svoj prijedlog urednicima za projekat o Univerzitetu Nebraska-Lincoln u iste okvire koje je inače koristio u svojim pričama. Namjeravao je uporediti osrednjost akademske reputacije ovog univerziteta sa njegovim izvanrednim dostignućima u sportu. 

• Razmotrite poređenje na nivou čitave države. Ako ispitujete neki lokalni problem, saznajte u kakvom je odnosu lokalna situacija sa državnim prosjekom i ekstremima. 

• Razmotrite uticaj na lokalno područje. Ako ispitujete neki nacionalni problem, objasnite na koji način će vaša priča obuhvatiti lokalni i regionalni ugao. Na koji način taj predmet utiče na vaše lokalno područje? Ko su protagonisti na obje strane? Ko odavde je stručnjak? Bave li se tim pitanjem članovi vaše lokalne delegacije na državnom nivou? Hoće li u vezi s njim biti dodatnih izdvajanja i troškova na lokalnom nivou?

• Pregledajte ranije tekstove. Pregledajte tekstove u arhivi svojih novina. Pročitajte priloge o tom pitanju u ostalim novinama. Ako su vaše novine o njemu pisale prije nekoliko godina, ili neke druge novine prije nekoliko mjeseci, razmislite o promjenama do kojih je došlo u međuvremenu, i po čemu će se sadašnja priča razlikovati. Razmislite na koji način ćete ispitati elemente koje je konkurencija propustila. Ako vaš prijedlog zvuči isto kao priče koje su vaši urednici već čitali, malo je vjerovatno da će vam dati zeleno svjetlo da je radite. 

• Recite šta znate. Uradite nešto preliminarnog izvještavanja, tako da budete u stanju opisati opštu situaciju ili obim problema. Što više znate, utoliko bolje ćete moći da prodate svoju potrebu da saznate još više. Što je više pretpostavki i spekulacija u priči, veće su šanse da će vam reći da je to dobra priča na kojoj treba raditi “jednog dana”.

• Opišite pravce istraživanja. Navedite šta morate otkriti. Možda ste stekli neka saznanja koja morate provjeriti. Možda imate neku pretpostavku. Recite svom uredniku šta ćete tražiti i šta očekujete da možete naći. Nije potrebno da u prijedlogu navedete sve odgovore, ali je potrebno da pokažete dovoljno znanja koje može poslužiti za postavljanje dobrih pitanja.

• Skicirajte eventualne priče. Naravno, informacije do kojih dođete će dati konačni oblik pričama, ali u svoj prvi prijedlog uključite mogući nacrt. Recimo da ćete za prvi dan napisati glavnu priču o izgubljenim dječacima Sudana, koji su došli u vašu zajednicu, sa uokvirenim tekstom o građanskom ratu u Sudanu, a za drugi dan priču o kulturnim prilagođavanjima na koja su primorane izbjeglice iz Sudana. Ovaj nacrt se može mijenjati. Možda ćete odlučiti da u okvir priče o kulturnom prilagođavanju stavite tekst o nasilju u porodici. Radni nacrt će pomoći urednicima da predoče vaše konačne priče i počnu ih sagledavati. 

• Razmotrite element korisnosti. Razmislite na koji način će ova priča biti korisna vašim čitaocima i u prijedlogu objasnite kako ćete im omogućiti da bez problema upotrijebe finalni proizvod. 

• Razmotrite korištenje fotografija i grafikona. Vizuelni elementi moraju biti dio vašeg plana od samog početka. Razmislite koji statistički podaci bi se mogli predstaviti grafički. Nabrojte mape koje će vam možda biti potrebne. Utvrdite koje događaje ili intervjue bi trebalo fotografisati. Ako nemate ideja za ilustracije, priznajte to i u svom prijedlogu sugerišite potrebu da se uskoro, zajedno sa urednikom, sastanete sa ljudima iz odjela za fotografiju i umjetnost, i počnete koodrinaciju. Možda je potrebno da u svoj prvobitni prijedlog uključite fotografa ili umjetnika. 

• Razmislite o putovanjima i troškovima. Ako je potrebno da putujete, navedite planove putovanja u svom prijedlogu. Ako će vam biti potrebno da uradite ankete ili angažujete knjigovođu, inženjera ili bilo kojeg drugog vanjskog konsultanta, objasnite šta će vam trebati i zašto. Ne očekujte od urednika da će biti spremni na velike troškove bez čvrstog obrazloženja šta novine dobijaju za taj novac. A nemojte polaziti ni od pretpostavke da neće biti voljni da ga potroše.

• Razmotrite mogućnost kompjuterske analize. Koje podatke imate na raspolaganju, koji bi mogli objasniti neke aspekte predmeta koji ispitujete? Ako nemate kompjuterske stručnjake koji bi mogli analizirati podatke, moraćete to sami naučiti i/ili angažovati nekog kolegu koji to zna. Potrebno je da vaš početni prijedlog uključi podatke koji mogu otkriti problem ili dokazati tvrdnju. Možda će biti poželjno da konsultujete nekog reportera koji više radi sa podacima, da biste odredili na koji ih je način moguće upotrijebiti.

• Razmislite o uključivanju drugih specijalista. Da li se vaš prijedog preklapa sa oblašću rada nekog drugog novinara? Saopštite to kolegi kao znak učtivosti, ili ga pitajte za savjet o mogućim uglovima predstavljanja. Pitajte ga da li želi sarađivati na vašem prijedlogu i priči.

• Vodite računa o rokovima. Koliko vremena će trebati da se uradi projekat koji predlažete? Računajte na mogućnost kašnjenja, ali obavezno sugerišite raspored koji će uzeti u obzir najvažnije informacije i elemente priče i izneti realna očekivanja o tome koliko će vremena trebati da se predloženi rad završi. Možda ste predložili nešto što je neposredno aktuelno, ali zahtijeva duže ispitivanje. Sugerišite šta biste mogli uraditi odmah i koliko će potrajati rad na dubljem uvidu. Da li će biti završen na vrijeme? Kakvu težinu će tada imati priča?

• Vodite računa o svojim svakodnevnim obavezama. Možete li uskladiti rad na ovoj priči sa svojim svakodnevnim obavezama? Vaš urednik će morati da razmisli o ovom pitanju. Pomozite mu tako što ćete napisati da li ćete, i koliko, svakodnevnih poslova moći da nastavite obavljati uporedo sa radom na priči. Ako je potrebno da vas potpuno oslobodi od njih, morate mu to jasno reći.

• Tražite koliko je potrebno. U vašem predlogu ne treba da štedite vrijeme, prostor ili novac. Predložite najbolji mogući način da se čitaocima dostavi najbolji mogući paket. Za rad na priči predložite vremenski rok dovoljan da se ona propisno uradi, ali ne toliki da je ne stignete završiti na vrijeme ili da je neko drugi uradi prije vas. Predložite da se za nju odvoji onoliko prostora koliko je potrebno za temeljit rad, ali ne toliko da zamorite svoje čitaoce ili izvitoperite značaj predmeta. Predložite da se na nju potroši onoliko novca, koliko je potrebno za remeljit rad. Urednici će možda skresati vaše planove u smislu potrebnog vremena, prostora ili novca. Možda je i potrebno da to urade. Oni su odgovorni za bužet, ravnotežu izvještavanja i raspoređivanje osoblja. Vaša uloga ovdje je da zagovarate priču u koju vjerujete. Uloga urednika je da uklope tu priču u veliku sliku novina.  

• Prilagodite planove. Ne gubite oduševljenje za svoje planove ako urednici ne prihvate vaše grandiozne zamisli. Prilagodite se. Pronađite najbolje načine da uradite priču sa vremenom, prostorom i novcem koje, prema mišljenju urednika, vrijedi uložiti u nju. Ako je vaša osnovna ideja dobra, zadržite svoje prvobitno oduševljenje za tu priču.

• Ne odustajte lako. Ako zaista vjerujete u ideju svoje priče, ali je vaš urednik ne želi uraditi, pitajte ga zašto ne želi. Pokušajte shvatiti šta konkretno nedostaje vašem prijedlogu. Budite otvoreni za mogućnost da je urednik u pravu. Možda ste u pretjeranom oduševljenju idejom izgubili iz vida širu sliku. Ili ste možda propustili uključiti u svoj prijedlog neke bitne argumente. Možda je potrebno da uradite više istraživanja i tako uvjerite urednika u lokalni značaj priče. Možda ste zaboravili dati težište svom prijedlogu. Ako urednik iznese valjane prigovore koje možete riješiti, možda ćete moći da se dogovorite da se priča ipak radi. Ili je možda bolje da je ponovo predložite kasnije, kada bude aktuelnija. 

• Stalno dostavljajte ideje. Kada odbiju neku vašu ideju, izvucite iz tog odbijanja i razgovora o odbijenoj ideji sve pouke koje se iz toga uopšte mogu izvući, i pokušajte ponovo. Najbolje ćete se odbraniti od zadatka da radite na lošim pričama tako što ćete urednike zaposliti razmatranjem vaših sopstvenih, dobrih ideja. 

Savjeti za urednike 

• Odgovorite odmah. Reporterima je potrebno da odmah čuju odgovor na svoje prijedloge za priču. Tišina je neprihvatljiva i neprofesionalna kao odgovor na prijedloge reportera. Odmah primite na znanje prijedlog, čak i ako vam je potrebno vremena da adekvatno odgovorite. Ako znate da ćete u narednom periodu imati previše posla da biste se na odgovarajući način bavili pričom, priznajte to i odredite datum kada ćete moći isrcpno razgovarati o prijedlogu sa reporterom. Poštujte taj datum. Ako ga morate odgoditi, neka to bude kratka odgoda, a reporteru odmah prenesite da je morate napraviti. Malo šta toliko može pokvariti vaše odnose sa reporterom, kao neosjetljivost ili nebriga o stvarima koje reporteru mnogo znače. “Jednoga dana” nije dobro vrijeme za rad na priči ili razgovor o njoj.

• Pokažite entuzijazam i uvažavanje. Čak i ako vam reporter da nedovoljno razrađen prijedlog sa lošom idejom o priči, pokažite da uvažavate ovu inicijativu. Da bi reporter postigao uspjeh (a s njim i vi kao njegov urednik), on mora pokazivati inicijativu i donositi dobre ideje za priče. Doći na lošu ideju predstavlja samo značajan prvi korak u pravom pravcu. Čak i ako ste u prilici objašnjavati probleme u vezi sa prijedlogom, inicijativu morate pohvaliti. Ili, možda se radi o dobroj ideji koja je loše razrađena. Pokažite nešto oduševljenja za samu ideju ili za inicijativu, i pomozite reporteru da bolje razvije prijedlog. A ako vam reporter dođe sa dobro razvijenom kvalitetnom idejom za priču, obavezno pokažite veliki entuzujazam, bez obzira što ga u tom trenutku ne možete osloboditi ostalih obaveza da bi se potpuno posvetio priči. 

• Ne recite ne. Postavljajte pitanja. Uz rijetke izuzetke, vaše poznavanje reporterovog prijedloga će najčešće biti nedovoljno da biste ga odmah odbili. Postavljajte pitanja koja će vam pomoći da donesete ispravnu odluku. Izgleda li da će njegovo provođenje biti preskupo? Pitajte da li je to jedini način da se dođe do potrebnih informacija. Čini li se taj prijedlog kao nešto što je izvan reporterovih mogućnosti? Pitajte ga na koji način misli prevazići prepreke koje predviđate. Čini li se da nije aktuelan? Pitajte na čemu će biti težište priče.  

• Ne recite da. Postavljajte pitanja. Ako je reporter došao sa dobrim prijedlogom koji vam se odmah svidio, ipak mu morate pomoći da razradi svoje planove. Utvrdite potencijalne prepreke i pitajte ga kako ih namjerava prevazići. Pitajte za težište priče. Pitajte ga za eventualne baze podataka koje će pretraživati ili putovanja koja će morati da obavi. Pitajte ga da li je razgovarao sa reporterima sa čijim se specijalnostima preklapa njegova priča. 

• Budite iskreni. Recite reporteru zašto odbijate neku ideju za priču. Možda imate neki važniji zadatak za tog reportera. Možda vam se više sviđa neka druga ideja koju je predložio. Možda mislite da nije spreman za ovaj izazov. Možda nekog drugog reportera smatrate pogodnijim za ovu priču. Iskreno to recite reporteru. Ako ništa drugo, trud koji je reporter uložio i inicijativa koju je pokazao zaslužuju bar otvoren odgovor. 

• Razmislite o obimu. Možda je tema priče koju repotrer predlaže dobro izabrana, ali vi ne možete odvojiti vrijeme, prostor i novac za rad na njoj u onom obimu koji reporter predlaže. Ili je možda ideja aktuelna, i traži više neposredne pažnje. Razgovarajte sa reporterom da li bi se ta ideja mogla obraditi brže i u manjem obimu. Ili, ako mislite da reporterov prijedlog nije dovoljno ambiciozan, pitajte ga da li bi se u okviru priče moglo obraditi još pitanja. Ili pitajte da li bi bilo prihvatljivo uraditi kompjutersku analizu. 

• Nemojte automatski pretpostaviti da je preskupo. Dobar reporter će sigurno predložiti ideje koje dobrom uredniku izgledaju skupe. Ako niste zaduženi za budžet, nemojte odmah pretpostaviti da je neka ideja preskupa. Pomozite reporteru da razvije savršenu ideju, a onda je plasirajte urednicima koji kontrolišu odvezivanje kese. Ako ste vi zaduženi za budžet, otvoreno raspravite pitanja troškova sa reporterom. Neka vas ubijedi zašto je ova priča dobar razlog za izdavanje novca. Ako jednostavno nemate novca, ili niste ubijeđeni da ga ova priča zavređuje, raspravite da li bi se ona mogla uraditi drukčije. Ako bi smanjenje troškova išlo na račun kvaliteta priče, razgovarajte o mogućnosti da se ta priča odloži za neko bolje vrijeme, kada budžet bude veći. Ako priča ima snažno težište, je pametno sada uraditi skraćenu verziju, a dublji, iscrpniji uvid ostaviti za kasnije. 

• Ne odlažite do u beskonačnost. Ako je vaš odgovor sada "ne", pokušajte to bliže objasniti. Ako mislite da reporter nije spreman raditi na ovoj priči, recite mu šta želite da postigne pre toga. Ako mislite da je priča nema dovoljno kvalitetnih informacija, recite to i sugerišite okolnosti pod kojima će priča biti aktuelnija. Ako želite da reporter prvo radi na nekoj drugoj priči, dajte mu do znanja da li će ova biti sljedeća na redu (s napomenom da se do tada okolnosti mogu promijeniti). Ako mislite da taj reporter nikada neće uraditi tu priču, recite mu to i objasnite zašto.

• Širite mogućnosti svojih reportera. Ako sumnjate u sposobnost nekog reportera da uradi neku priču, otvoreno razgovarajte s njim o svojim sumnjama. Recite šta iz ovog prijedloga reporter nije uradio ranije, ili šta iz ovog prijedloga liči na nešto što je reporter ranije pokušao, ali nije uradio dobro. Utvrdite koje specifično znanje, koje reporter do sada nije pokazao da ima, zahtijeva ova priča. Razgovarajte sa rereporterom na koji način misli raditi na projektu: možda u timu sa nekim drugim reporterom, koji ima znanje i iskustvo koji su njemu potrebni, možda uz veću superviziju nego što je to uobičajeno, ili možda skraćenu verziju priče. Potrebno je da održite ravnotežu: želite da reporter prihvati veće i smjelije izazove, ali isto tako želite da on uspije. Nemojte svesti prijedlog na nivo trenutnih mogućnosti tog reportera, ali ne dozvolite ni da on prevaziđe njegov vjerovatni sadašnji domet.  

• Pročitajte sve na tu temu. Pregledajte odlomke iz svojih i ostalih novina da vidite šta je na tu temu ranije pisano. Posjetite web-strane na kojima se obrađuje taj predmet i obavijestite se o opštim okolnostima u vezi s njim. Potrebno je da reporteru pomognete da izoštri fokus i napravi razliku između novog i starog materijala, između opštih okolnosti koje reporter mora shvatiti i detalja koje čitalac želi znati.  

• Razmislite o fotografijama i grafikama. Pitajte reportera o eventualnim fotografijama i grafikonima koji bi mogli ići uz priču. Zakažite sastanke sa ljudima iz nekog od ova dva odjela, ili oba, u cilju pravljenja planova o postupku u vezi sa cjelovitim paketom.  

• Razmislite o planu rada. Razgovarajte o tome da li bi bilo potrebno da reporter radi samo na priči, ili taj rad može uskladiti sa svojim ostalim obavezama. Razgovarajte o težištima i mogućim datumima objavljivanja priče. Razgovarajte o tome šta je potrebno da uradite i do kada, da biste uspjeli ispoštovati datum objavljivanja. Razgovarajte da li bi u to trebalo uključiti i reportere, i koliko radnog vremena će im trebati za to. Možda je potrebno da odmah uradite “plan povlačenja”. Ako ništa drugo, potrebno je da razgovarate koliko vremena će trebati za priču. 

• Razmislite o konkretnim pričama. Ako vam reporter obrazlaže projekat koji se sastoji od više dijelova, razgovarajte o pojedinim pričama, ili bar o pravcima istraživanja koji bi mogli nastati kao posljedica priča.

Objašnjenje pojma:

1) Samostalno izvještavanje (enterprise reporting) odnosi se na priloge koje novinar uradi samoinicijativno, za razliku od priča za koje ga zaduži njegov šef, i vijesti o iznenadnim, najnovijim događajima (breaking news). Samostalni projekt razlikuje se od informativnih tekstova (spot news) po vremenu i fokusu. Ona može početi nekim nedavnim događajem – mada ne obavezno nečim što je počelo toga dana – ali je mnogo informativnija i šira. Općenito, ona odgovara na pitanja zajednice o nekom predmetu ili događaju. Samostalne projekte stvaraju sami novinari, da bi objasnili važna zbivanja ili probleme i stavili ih u odgovarajući kontekst. Vrsta samostalnih projekata izvještavanja je i istraživačko novinarstvo (tipa Watergate, na primjer), kada prilozi o važnim temama potiču od samih novinara, a ne od urednika informativne redakcije. Međutim, samostalni projekti  rijetko kad u sebi nose toliko glamuroznosti; oni obrađuje priče koje se odvijaju unutar manjih sredina, i predstavljaju ih široj publici. (Napomena prevodioca, preuzeta sa web strane Newswriting for Radio, zaštićene autorskim pravima) 

Tekst je preveden i objavljen uz dozvolu.