Šta je najnovije u digitalnom oglašavanju?

Šta je najnovije u digitalnom oglašavanju?

Konferencija 'Digital Impact' u Beogradu okupila je vrhunske svetske stručnjake u digitalnom oglašavanju i lokalnom tržištu prikazala najnovije trendove. O čemu se govorilo na ovom događaju?

U organizaciji ABC Srbija, uz podršku USAID-a i IREX-a, 1. jula u hotelu Continental u Beogradu održana je prva 'Digital Impact' konferencija, sa namerom da prikupi vrhunske stručnjake iz sveta digitalnog oglašavanja i da lokalnom tržištu prikaže njegove mogućnosti i prednosti.

Cilj događaja, kako navodi organizator, bio je prenos znanja i ideja iz prve ruke u vezi sa najaktuelnijim svetskim trendovima u oblasti „novih“ medija i njihovim korišćenjem u svakodnevnom poslovanju.

Predavanja o unapređenju agencijskog poslovanja, novim izdavačkim modelima i marketingu na društvenim mrežama održali su Jon Williams, CDO Grey EMEA (Velika Britanija), Brian Morrissey, glavni urednik Digiday (SAD), i Tal Navarro, osnivačica odseka za društvene medije u Adler Chomski&Warshavsky Group (Izrael).

Kako agencije treba da se menjaju?
@jonsoeuvre

Jon Williams, kreativni direktor agencije Grey iz Londona i jedan od najcenjenijih digitalnih kreativaca globalno, pričao je o tome kako se svet advertajzinga menja posredstvom digitalnih komunikacija. Usredsredio se na to koliko je zapravo sa jedne strane digital integralni deo današnjih komunikacija i koliko kao takav menja današnji svet, i sa druge kako zbog ovih promena advertajzing agencije danas treba da nastupaju i da se strukturalno reorganizuju kako bi uspešno zadovoljile potrebe klijenata.

Oduvek je bilo je potrebno pre svega shvatiti i razumeti tehnološke promene, a zatim ići i u korak sa njima. Svojstven svakoj promeni je i period prilagođavanja, pa nije slučajno što danas imamo većinu advertajzing agencija koje su i dalje odlučne u nameri da format oglasa za štampu strpaju u baner i misle da od svake televizijske reklame mogu da naprave slučaj viralnog marketinga.

Dok se mi prilagođavamo promenama, ’nove generacije’ ih prihvataju organski. Williams je dao zanimljiv primer u kojem opisuje svoju ćerkicu koja odrasta u kući okružena tehnološkim spravama kao što su iPhone i iPod (inače, Williams je i tvorac čuvene aplikacije iPint – jedne od najpopularnijih aplikacija u ranim danima iPhone-a), pa prilazi televizoru čineći ’pinch’ potez kojim sa dva prsta pokušava da zoomira sliku na ekranu, da bi zaključila, nesrećna, da je ’televizor pokvaren’.

Kao primer koliko internet omogućava slobodu komunikacija naveo je skorašnje svrgavanje režima u Egiptu, gde ljudu odsečeni od medija prirodno koriste različite kanale interneta u različite njima svojstvene svrhe: Facebook da bi se organizovali, YouTube da bi preneli svetu šta se dešava i Twitter da  međusobno komuniciraju.

„Tehnologija je omogućila ljudima da se menjaju, a ljudi su u suštini uvek imali želju za pripadanjem i upravo to su im društveni mediji i omogućili – da osete pripadnost.“ Internet je omogućio da, kao u stara vremena kada se u seoskim naseljima organizuje moba, ljudi kolektivno pomažu jedni drugima. Kao primere naveo je nekoliko web sajtova:

•    Wikileaks

•    Spotify: Virtuelna fonoteka kojoj je moguće pristupiti sa bilo kog uređaja (kompjuter, mobilni telefon) u bilo kom trenutku. Ljudi međusobno mogu da prave i dele playliste.

•    Groupon: Kolektivno kupovno iskustvo, u kojem potrošači (koji se ne moraju ni poznavati) kupuju zajedno jeftinije, a pritom ne moraju da budu u radnji ili u online shop-u, već kupuju usluge i proizvode sa bilo kog mesta na kojem se nalaze (mobile groupon).

•    Kiva: Zajednica u kojoj svaki pojedinac može pomoći ljudima širom sveta koji na ovom sajtu predstavljaju projekte koje žele da pokrenu – i to pozajmicom (najmanje 25$) kojom ulažu u ove projekte.

•    Zopa: po sličnom principu kao i Kiva omogućava mikrofinansiranje. Zajam ne tražite od banke, već ga dobijate po daleko povoljnijim uslovima od ljudi širom sveta koji su spremni da ulažu u vaš projekat.

Advertajzing agencije se menjaju. Ljudi višeg agencijskog staleža preuzimaju ulogu mentora. Sa prodorom novih internet kanala otvaraju se nove pozicije i nova radna mesta, tako da danas novinari mogu postati i community menadžeri (upravljanje online zajednicama), content manadžeri (upravljanje proizvodnjom sadržaja), web novinari, blogeri, društveni antropolozi… Ovi novi ljudi (ili isti ljudi na novim poslovima) su deo biznisa i agencije se moraju potruditi da se oni tako i osećaju.

Zato je neophodno promeniti standardnu hijerarhijsku piramidu biznisa, sabiti je i dati više slobode ljudima, dozvoliti im da uče jedni od drugih i da postanu deo procesa. Više nema podele na sektore i odeljenja, ide se u pravcu integrisanih kampanja i komunikacija.

Kada je firma Dreamworks otvorila svoje nove kancelarije na zapadnoj obali SAD, postavila je toalete, aparate za kafu, hlađenje vode i kuhinju u centar zgrade kako bi ljudi iz različitih sektora bili prinuđeni da se češće susreću u toku dana i da se uz neobavezan razgovor ('Kako si?, Šta ima novo?, Na čemu trenutno radiš?') upoznaju i zapravo dobiju više informacija o tome kako posao funkcioniše.

Da zaključimo:
•    Nema više proizvodnih linija, procesi funkcionišu paralelno.
•    Nema više odseka, svi timovi rade zajedno.
•    Nema kancelarija, ide se u otvoreni radni prostor (open space).
•    Nema ega, samo ideje.

Problem koji se često navodi je merljivost efekata kampanje. Williams je samu moć digitalnog marketinga prikazao kroz studiju slučaja firme Honda gde je novi model automobila lansiran online kanalima. Kampanju ’Proživi svaki litar’ (Live every litre) su pokrenuli ciljano kroz blogosferu tako što su raširili priču o test-vožnjama za sve one koji su avanturisti u srcu. Trebalo je samo odgovoriti na pitanje: „Šta biste uradili ako biste ispred sebe imali otvoren put i pun rezervoar benzina?“. Odabrali su 13 ljudi koji su učestvovali u najvećoj test vožnji kroz 18 evropskih gradova sa ciljem da ostvare svoju avanturu iz snova.

Cilj Williamsovog predavanja je bio da podrži teoriju integracije – da pokaže koliko je bitno spojiti tradicionalne i nove medije, kao i da nije dovoljno imati samo želju za pokretanjem digitalne kampanje, već i dobar odgovor na pitanje 'zašto' koje je u srži svega: Želim viralni video – zašto? Želim facebook stranicu – zašto?...

Kao završnicu je, na pitanje iz publike koji je najbolji savet za nekoga ko želi da počne karijeru u digitalnom biznisu, izneo činjenicu da je većina profesionalaca u ovom poslu samouka, pa čak i sam Williams, koji govori iz sopstvenog iskustva. Svi potrebni materijali su dostupni online, potrebna vam je edukacija i iskustvo, zato poslušajte njegov savet i slobodno zakoračite sami.

Oglašavajte se na TV?
@bmorrissey

U nastavku je podijum preuzeo Brian Morrissey, glavni urednik publikacije DigiDay i doskorašnji urednik digitalnog segmenta AdWeek-a. Tema njegovog predavanja bila je rasutost pažnje na internetu, sa veoma neobičnim zaključkom za ovakav događaj, koji pojednostavljeno možemo preneti ovako: „Pažnja korisnika interneta je suviše rasuta, oglašavajte se na TV-u…“

Morrissey se suprotstavio mišljenju mnogih stručnjaka koji tvrde da je standarni oglašivački TV format - spot od 30 sekundi - mrtav i da nema iste efekte na gledaoce, i naveo da, iako istraživanja u Americi kažu da auditorijum jednako vreme provodi ispred TV-a i na internetu, TV i dalje ima mnogo prednosti nad internetom, pre svega zbog činjenice da je internet suviše fragmentiran, zbog čega TV može da obezbedi znatno bolji doseg do ciljne grupe.

On svakako ne spori uticaj interneta i konstatuje da je tranzicija sa tradicionalnih medija na digitalne otežala poziciju izdavača. Citirao je Jeffa Zuckera, bivšeg direktora mreže NBC, koji je pre nekoliko godina izjavio da njegova kuća ne želi da menja analogne dolare za digitalne penije, pri čemu je naveo i da je Zucker taj iskaz nedavno izmenio rekavši da su peniji porasli u petoparce.

Morrissey je dao i interesantno zapažanje o razvoju interneta, koji je podelio u tri ere:
1.    Era portala, koja se ticala weba u najširem smislu. Era u kojoj su dominirali portali Yahoo, AOL i MSN.
2.    Google era, koja se tiče pojedinačnih web stranica. Era u kojoj je Google rešio da  primeni svoju mantru - da učini sav sadržaj na webu lakše dostupnim korisnicima.
3.    Facebook era, u kojoj su u centru pažnje ljudi.

Zanimljiva činjenica koja govori koliko je Facebook zastupljen u našim životima je i ta da se u Velikoj Britaniju u jednom od pet podnesenih zahteva za razvod spominje ova društvena mreža. Još jedan podatak koji govori u prilog društvenim mrežama kaže da oni koji dolaze na sajtove preko Facebooka ili Twittera ostaju na njima dvostruko duže od onih koji do istog sajta dođu preko Google-a - čime se da zaključiti da je preporuka (referral) sa Facebook-a znatno vrednija.

Društvene mreže su dovele i do toga da brendovi danas sami postaju proizvođači sadržaja. Morrissey je kao primer naveo kompaniju Coca-Cola -  inicijativa u vidu Facebook fan stranice koju je pokrenula nekolicina korisnika prerasla je u online kanal koji se komunicira sa više od 30 miliona Facebook fanova širom sveta.

Naveo je i primer japanske kompanije UNIQLO, koja je putem aplikacije Lucky Counter na svom web sajtu omogućila korisnicima da ostvare popust na odabrane proizvode tako što motiviše potrošače da u svojim tweetovima pominju te proizvode i šire vest o njima, dok zauzvrat za svaki poslati tweet proizvodima pada cena.

Ton celog predavanja koje je Morrissey održao je bio iznenađujući imajući u vidu medije iz kojih dolazi, njegovu stručnost i publiku mladog internet tržišta u razvoju kojoj se obraćao. Delovalo je kao da priča neko ko nije iz digitalnog biznisa. Umesto da inspiriše publiku idejama, on je suočio sa surovim činjenicama (čija istinitost ne izgleda sporna), ali nije ponudio savete i rešenja za probleme.

Internet po njemu naprosto i dalje nije dovoljno dobar s aspekta avdertajzing biznisa. On krivi internet upravo zbog toga što ima suviše besplatnog sadržaja, što kao posledicu ima rasutost pažnje korisnika. Iz toga se logično da zaključiti da Morrissey smatra da manje slobode u objavljivanju sadržaja znači da bi se lakše kontrolisalo kuda se posetioci kreću i gde je potrebno ulagati sredstva za oglašavanje.

Kao zaključak predavanja, po  teoriji koja se donekle sukobljava sa onom koju je predstavio Williams, Morrissey je 'probleme' s internetom, kako ih on vidi, grupisao u nekoliko teza:

•    Ima suviše ’jeftinog’/besplatnog sadržaja.
Za Morrisseya Internet nije dobro osmišljen. Pojednostavljeno preneseno, njegovo neobično objašnjenje je otprilike ovo: problem je u tome što su internet osmislili stručnjaci za tehnologiju, a ne neki drugi ljudi koji bi dali manje slobode korisnicima.

•    Na internetu ima suviše oglasa
Veliki broj izdavača ima kao posledicu prekomeran obim sadržaja, a samim tim i  suviše oglasa, što prouzrokuje pad CTR-a. Jedini uspešan, jedinstveni način internet oglašavanja (koji je internet omogućio) po njemu je search advertising (oglašavanje u slopu pretrage/pretraživača).

•    Suviše jeftine radne snage
Za primer je uzeo igricu Farmville kompanije Zynga koju je kreirao tim od 5 ljudi. Farmville je jedna od najpopularnijih igrica na Facebook-u i povlači neverovatno mnogo pažnje, što je strašna informacija za sve one koji imaju velike troškove pri kreiranju dnevnog sadržaja.

•    Nedovoljno klikova
Klik, kao merna jedinica, je veliki pomak u odnosu na oglašavanje u štampi i na TV-u zbog toga što od korisnika zahteva akciju. Međutim, profesionalci digitalnog advertazinga su napravili sebi medveđu uslugu i naučili klijente i javnost da ceo internet advertajzing zavisi samo od klikova, koji jesu standard, ali su u neprestanom padu.

Objašnjenje za manje upućene u tajne digitalnog advertajzinga, prema shvatanju autora ovog teksta, bilo bi sledeće: Samo prikazivanje banera (tzv. impresija) je vid oglašavanja koji mi kao potrošači / gledaoci / konzumenti možemo, a ne moramo registrovati dok čitamo novine, gledamo televiziju ili čitamo sadržaj na webu. Baner je osmišljen tako da, ako nas zanima više o tome što se reklamira, možemo da kliknemo na njega i tako dođemo  do odredišta sa više informacija.

Sa druge strane, ima i onih banera koji služe samo za brend awareness, tj. sadrže poruke kod kojih nema potrebe za  razjašnjavanjem: npr. 'koncert se održava 1. jula, cena karte je 2.000 dinara', 'svratite u supermarket i sledeći vikend uz dva kupljena proizvoda jedan dobijate gratis.'...

Klik, međutim, nudi veću sigurnost da je korisnik koji je video oglas zainteresovan za vaš proizvod, i koristi se kao merna jedinica koju nije moguće dobiti kao reakciju na oglas u štampi ili TV-u. Klik je postao standard, pa greška nije u sistemu već u advertajzing agencijama koje nisu dovoljno edukovale klijente da razumeju šta je, pre svega, cilj reklamiranja – da li je to awareness, akcija... već prosto nude CTR (Click Through Rate – odnos ostvarenih klikova naspram ostvarenom broju impresija) kao mernu jedinicu i u zavisnosti od toga koliko je ona velika prikazuju je klijentima kao merljivi rezultat koji upoređuju sa ostalim statistikama.

Stopa klikova (CTR) je u konstantnom padu zato što se javlja zasićenje kod korisnika, kreativnost je u padu, ne koriste se novi formati oglašavanja, oglasi zagušuju pažnju i dosađuju publici.


Novi alat za istraživanje online publike u Srbiji

U pauzi predavanja prisutni su svedočili potpisivanju ugovora između kompanije Gemius Adria i ABC Srbija povodom uvođenja novog sistema internet istraživanja na tržište Srbije. ABC Gemius Audience je predstavljen kao alat koji će davati znatno preciznije podatke, što će pomoći boljem ciljanju korisnika u oglašavanju na internetu.

Gemius sistem je namenjen i biće dostupan svima koji žele da prate online tržište (mediji, agencije, marketinški stručnjaci…), a meriće samo one websajtove koji uđu u sistem odita (jedinstveni sistem merenja posećenosti) ABC Srbija.

Vibor Kalogjera, direktor operacija Gemius Adria, predstavio je ovaj sistem kao standard koji je postavljen u zemljama bivše Jugoslavije (BiH, Hrvatska, Slovenija) i ima za cilj da unapredi tržište srpskog internet advertajzinga.

Kao glavni problem internet merenja naveo je suparništvo 'cookie vs. real user' (cookie naspram pravog korisnika). Ukoliko u Srbiji ima 5 miliona korisnika, kako to da postoji 30 miliona kukija? Gemius sistem, kako se tvrdilo na skupu, funkcioniše po algoritmu koji meri stvarne korisnike i ne uzima u obzir različite kompjutere preko kojih se jedinstveni korisnik loguje na mrežu (kuća, posao, laptop supružnika…). Kroz impresije, provedeno vreme i ostvarene posete dolazi se do socio-demografskih podataka o preferencama posetilaca.

Sistem kombinuje sledeće alate i metode:
1.    Google Analytics
2.    Gemius matematički algoritam za određivanje stvarnih posetilaca
3.    Online upitnike o socio-demografskim podacima koji se pojavljuju u vidu pop-up prozora na sajtovima koji su deo mreže
4.    Analiziranje offline podataka

Posetioci su tokom prezentacije izneli zabrinutost da ovaj sektor pokriva samo 'display' oglašavanje, koje je samo jedan od vidova internet oglašavanja, dok su u pauzama i nakon konferencije prisutni diskutovali o tome  koliki je uzorak zapravo relevantan, da li se istraživanje svojstveno offline medijima može primeniti na online, kao i u kojoj meri je sam sistem validan kada mi zapravo ne znamo ko su ti ljudi koji popunjavaju upitnike na svojim kompjuterima i da li su popunjeni podaci zapravo i tačni.

Ako niste na Facebooku, kao i da ne postojite
@talnavarro

U trećem delu predavanja mikrofon je preuzela Tal Navarro, devojka koja je, kako se predstavila, pre svoje tridesete godine pokrenula dva start-up-a, bila tri godine u izraelskoj vojsci i izašla iz nje sa rangom kapetana, pasionirana je kite-surferka, ima dva braka iza sebe i osnivačica je škole za društvene medije.

Navarro je u svom predavanju nastojala da prikaže koliko kulturne promene utiču na nove obrasce ponašanja i koliko je u tome bitan angažman na društvenim medijima.

Ukoliko se osvrnemo nekoliko godina unazad, setićemo se da su deca većinu dana provodila na otvorenom, dok danas i deca i odrasli provere svoj Facebook profil čim se probude, a kada stignu na posao opet odu na Facebook da provere da li se nešto desilo tokom puta od kuće do posla. Dan završavaju istim ritualom pre nego što odu na spavanje. Virtualni svet je postao naša stvarnost.

Navarro je za potrebe svog predavanja izašla na ulice Beograda i u blizini hotelskog kompleksa Continental i tržnog centra 'Ušće' napravila kratku fokus grupu kako bi i sebe i nas upoznala sa time koliko ljudi u Srbiji koriste Facebook.

Kako bi ilustrovala zašto ljudi koriste Facebook, Navarro je predstavila piramidu potreba -od onih bazičnih, preko želje za komunikacijom, osećanja društvene pripadnosti, lične identifikacije i potrebe za iskazivanjem. Ljudi žele da budu u kontaktu, postaju fanovi stranica brendova jer žele da pokažu da prate trendove, navode svoje sposobnosti i preference kao vrstu self-brendinga i izražavaju se kroz različite oblike kreativnosti uključujući statuse i viceve…

Dok tradicionalni mediji emituju informacije od jednog ka mnogima (one 2 many), društveni mediji emituju od mnogih ka mnogima (many 2 many). Navarro je kao primer uporedila oglašavanje na tradicionalnim medijima sa flertovanjem karakterističnim za kratke veze. Inicijalna varnica stvara uzbudljivo iskustvo, ali onda se budžet za kampanju istroši i veza se naglo prekida. Kod oglašavanja preko društvenih medija stvara se odnos - dugačka veza koja traje, zajednica koja se gradi i razvija i na kojoj se radi svakog dana.

Naša deca postaju „Screenejdžeri“ - sede ispred televizora sa jednim ili više ekrana (tableti, smart telefoni…). Ako ljudi koriste TiVo i premotavaju reklame u toku snimljenih emisija, zašto oglašivači ulažu u njih? Odgovor leži i u pitanju zašto oglašivači ne ulažu više sredstava u Facebook. Na to je publika kolektivno odgovorila konstatacijom da su navikli na stare, dobro poznate načine, da se plaše toga što na Facebooku nema kontrole i da pre svega ne razumeju dovoljno njegov potencijal.

Navarro je istakla da je u srži svega potrebno postaviti plan rada – definisati kuda se kreće vaša publika i postaviti ciljeve. Dotakla je i pitanje slično onom koje je postavljeno na početku konferencije - pre svega je važno znati 'koja je priča koju želim da ispričam o svom brendu?'.

Kao prednosti koje oglašivačima nude društveni mediji istakla je customer engagement (angažovanje potrošača), direktnu komunikaciju sa potrošačima, mogućnost da naučite nešto o njima i pre svega niske cene u odnosu na tradicionalne medije.

Kao primer je navela virtualne radnje kompanije Tesco u Južnoj Koreji. Lanac supermarketa je želeo da poveća svoj udeo bez otvaranja novih radnji, što su i uspeli inovativnom tehnologijom - postavili su virtualne radnje na stanicama metroa gde korisnici jednostavno slikaju ponuđene proizvode mobilnim telefonima i tako ih naručuju, a proizvodi im se isporučuju direktno na kućnu adresu.

Još jedan primer komunikacije sa korisnicima preko virtualnog korisničkog centra su  kompanije Best Buy i ASB bank, koje su svojim klijentima omogućile da, umesto da čekaju na telefonu da im se javi operater ili automat, pošalju poruku na Twitteru @twelpforce ili preko Facebook aplikacije odaberu službenika sa kojim žele da vode chat u kojem je obezbeđena sigurnost podataka.

Zaključak je da su prednosti društvenih medija evidentne, a kako kaže Navarro: „Ako niste tamo, to je kao i da ne postojite“.

Istraživanja za efikasnost marketinga

U panel-diskusiji o važnosti istraživanja interneta za efikasnost marketinga učestvovali su predstavnici vodećih agencija za zakup oglasnog prostora na internetu – Bojan Rendulić (Fastbridge), Vladimir Aranđelović (Direct Media), kao i predstavnici vodećih web sajtova – Jovan Protić, Ringier Axel Springer (Blic) i Vladimir Novaković, B92.

Glavna tema panel diskusije, a reklo bi se i glavna tema koja se provlačila tokom cele konferencije, bio je sistem koji Gemius i ABC Srbija uvode na tržište i šta se zapravo očekuje od njega (da podsetimo, Gemius sistem će meriti samo one websajtove koji uđu u sistem odita (jedinstveni sistem merenja posećenosti) ABC Srbija).

Predstavnici agencija su istakli da trenutno nema adekvatnog istraživanja van Double Click Ad Planning sistema i da ovaj proces agencije vode ručno od medija do medija, kao i da je shodno tome potrebno uvesti transparentni sistem koji će biti dostupan kako agencijama, tako i klijentima i samim izdavačima.

Predstavnici izdavača su naveli da, prema njihovom iskustvu u radu sa klijentima, veliki broj njih prati statistike po sistemu Alexa koji je potpuno nepouzdan, kao i da novi sistem koji uvodi ABC Srbija može pružiti uvid u informacije ko su zapravo ljudi koji čitaju sadržaj, kakve su njihove preference, i da shodno tome izdavači mogu bolje pripremati sadržaj, unapređivati ga i prilagođavati potrebama svojih čitalaca.

Interesantna tema koja se provukla kroz panel je da li je internet tržište u Srbiji spremno za model plaćanja po akciji (CPA). Mišljenja su bila podeljena, prvenstveno zbog dosadašnjeg iskustva u post-analizima zakupa oglasnog prostora. Predstavnici agencija su istakli da je analiza postignutih rezultata jednako bitna kao i samo planiranje, kao i to da iako veliki oglašivači traži post click analize, nisu sigurni da mogu jasno da definišu kakva je to aktivnost koju zapravo očekuju od posetilaca na svom sajtu.

Jovan Protić (Blic) ispred sajta nonstopshop.rs (deo Ringier grupacije), zbog prirode usluga online kupovine koje ovaj sajt nudi, smatra da je došlo vreme za tarifiranje po akciji, dok je mišljenje Vladimira Novakovića sa B92 da tržište nije spremno i da B92 nema nameru da u bliskoj budućnosti uvodi ovaj sistem naplate.

Kao prednost GemiusAudience sistema istaknuto je da on već funkcioniše u regionu i da ukoliko se uspe u dodavanju socio-demografskih podataka na postojeće statistike,  to omogućava da se da se ova istraživanja donekle uporede sa planiranjem zakupa na TV-u.

Predstavnik Blica je izneo podatke koje grupa Ringier Axel Springer poseduje sa drugih tržišta na kojima je prisutna - zahvaljujući iskustvu i radu sa GemiusAudience sistemom, online oglašavanje u protekloj godini ima udeo od 9% u ukupnom tržištu oglašavanja  u Slovačkoj i čak 14% u Češkoj.

Sa druge strane, predstavnici Blica i B92 smatraju da će GemiusAudience sistem sigurno doneti i negativne posledice medijima koji neće biti u mreži odita, što će kao posledicu imati gubitak oglašivača jer neki klijenti neće želeti da se oglašavaju na neoditovanim sajtovima.

Po svemu sudeći, u bliskoj budućnosti možemo očekivati veliki broj pop-up prozora na domaćim sajtovima sa pitanjima o našem dobu, polu, preferencama i staležu. Ostaje da vidimo ishod i odgovor na pitanje iz publike koliko će zapravo Gemius sistem uticati na media mix: „Stavi na Blic, stavi na B92, a ostalo na sajtove koji se sviđaju direktorima marketinga“.

Kako je publika reagovala na konferenciju možete pogledati na Twitter-u - hash tag je #digitalimpact.