Napad na novinarske slobode bez presedana

Napad na novinarske slobode bez presedana
Te subote, 15. novembra 2014. godine, kolegica Edita Gorinjac je od vrlo povjerljivog izvora dobila audio snimak na kojem Željka Cvijanović, tada mandatarka, a sada premijerka Republike Srpske, govori o kupovini poslanika u Narodnoj skupštini tog bh. entiteta zahvaljujući kojima bi formirala skupštinsku većinu i vlast u RS-u. Taj dan nisam bio u redakciji pa smo urednički kolegij "odradili" telefonski. Konsultacije nisu dugo trajale. Dobijeni audio snimak smo postavili na YouTube, a ubrzo i na portal. Ubrzo mnogi mediji u BiH i regiji prenose našu vijest, ali bilo je i onih koji su čekali nedjelju da bi objavili ono što je očigledno.
Reakcije iz RS-a
Snimak koji smo objavili itekako je uzdrmao političku scenu u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji. Sama Cvijanović nakon nekoliko sati od objave snimka kaže da je protiv nje učinjeno ozbiljno krivično djelo i zatražila djelovanje policijskih organa i tamošnjeg Specijalnog tužilaštva.
U međuvremenu, čelni ljudi SNSD-a i tamošnje policije dovode u pitanje autentičnost objavljenog snimka što je bilo i za očekivati. No, nakon nekoliko dana shvatili su da je snimak originalan, da su glasovi autentični i da je neko od insajdera snimio govor Željke Cvijanović. Odlučili su da kampanju usmjere u drugom pravcu, odnosno prema portalu Klix.ba. Dvije sedmice nakon objavljivanja dobili smo poziv na informativni razgovor u prostorije MUP-a Republike Srpske. Iako su nam kolege sugerisale da ne trebamo ići tamo, direktor Dario Šimić i ja smo odlučili da to ipak uradimo. Bila je srijeda, 3. decembar. U Banju Luku smo stigli oko 11:00 sati. Mislili smo da će taj informativni razgovor biti formalnost i da ćemo eventualno razgovarati sa jednim čovjekom. No, to se nije desilo.
Prije nego smo ušli u jednu mračnu sobu, uzeli su nam mobitele. Nakon dvadesetak minuta čekanja, sjedili smo pred pet ili šest policijskih službenika predvođenih Sinišom Kostreševićem, načelnikom Jedinice za organizovani kriminal MUP-a RS-a kojeg je kolega Slobodan Vasković još 2011. opisao kao ključnog čovjeka SNSD-a u policijskim strukturama. Nakon dva sata razgovora tokom kojih su oni postavljali pitanja, a mi odgovarali, policajci su "ispitivali teren". Pitali su nas ko nam je izvor, na koji način smo ga dobili, govorili nam da smo počinili krivično djelo i da možemo zbog toga otići u zatvor... Međutim, ispostavit će se, kroz razgovor sa nama oni su donijeli zaključak da smo mi dovoljno obrazovani i da imamo resurse da snimimo razgovor Željke Cvijanović. Ovo će, ispostavit će se, biti osnov sumnje da upadnu u redakciju portala Klix.ba u potrazi za originalnim snimkom i tehnikom za snimanje glasa.
Upad u redaciju portala Klix.ba
Nakon tog informativnog razgovora mislili smo da smo završili sa MUP-om RS-a, što se nas tiče. Međutim, 26 dana kasnije, na početku radne sedmice, upali su u redakciju portala Klix.ba. Uz policajce koje smo upoznali 3. decembra u Banjoj Luci stigli su i pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. Po nalogu Općinskog suda u Sarajevu koji je potpisao sudija Igor Todorović ušli su u redakciju i rekli nam da se odmaknemo od kompjutera, da ne zovemo nikoga i da ne objavljujemo ništa. Naredili su nam da pređemo u prostoriju koju mi koristimo kao salu za sastanke gdje smo ostali do kraja osmosatnog pretresa. U tih osam sati doživjeli smo mnogo poniženja kao novinari, ali i građani države koja je potpisnica Evropske Konvencije o ljudskim pravima. Na samom početku pretresa ponudili su nam opciju da im kažemo na kojem od 19 računara u redakciji se nalazi audio snimak koji smo objavili. Kao i 3. decembra u Banjoj Luci, odbili smo im to reći. Počeli su sa presnimavanjem hard diskova i pretresom cijele redakcije i drugih prostorija koje koristimo. Tokom cijelog pretresa, policajci iz RS-a bili su nadređeni svojim kolegama iz Sarajeva. Koristili su povišen ton tokom razgovora sa nama, pratili svaki naš korak, prisluškivali o čemu razgovaramo sa advokatom... Tokom obavljanja nužde gledali su šta radimo u WC-u, rekli nam da imamo pravo na jedan poziv. Naravno, pozvao sam porodicu da im kažem da ne brinu i da će će biti u redu.
Poslije tri ili četiri sata pretresa, do kolega novinara stigla je informacija o tome šta se dešava u redakciji portala Klix.ba. Uspjeli smo na prozor naše redakcije postaviti papir na kojem je pisali Novinarstvo nije zločin što se ubrzo proširilo društvenim mrežama. Ovaj slogan bio je ujedno i naša jedina komunikacija sa kolegama tokom tih osam sati koliko je trajao pretres. Odmah su svi mediji i medijski radnici stigli ispred vrata naše redakcije, što nam je itkeko značilo. Kucali su na vrata, zvonili, tražili da uđu. Predsjednica BH novinara Borka Rudić i predstavnici Linije za pomoć novinarima tražili su da uđu u redakciju. Shvatili smo da nismo usamljeni u situaciji koja se nikad prije nije desila u jednom bh. mediju. Ni policajcima nije bilo svejedno. Znali su da će kad završe sa pretresom morati izaći pred 50 novinara, kamermana i fotoreportera... Nakon što su stavili kape i kapuljače, počeli su sa iznošenjem izuzetog materijala iz naše redakcije. Spuštenih glava prolazili su pored novinara ne odgovarajući na postavljena pitanja. Jedan od njih, pripadnik MUP-a RS, je udario fotoreportera portala Klix.ba Edina Hadžihasića, nanio mu lakše tjelesne povrede i napravio štetu na fotoaparatu preko 1.200 KM.
Novinarska solidarnost
Nakon što su otišli, uvidjeli smo kakav su haos ostavili u redakciji. Samo tri kompjutera bila su u funkciji. Stvari razbacane po stolovima i ispod njih. Jednostavno, ništa nije bilo na svom mjestu. U redakciju smo pustili promrzle kolege novinare, kamermane i fotoreportere. Čekali smo da se objektivi odmrznu i počeli sa davanjem izjava. Svi su bili užasnuti onim što se dešavalo tog dana u našim prostorijama. Bio je ovo napad na novinarske slobode bez presedana. Svjesni da se ovako nešto može desiti sutra i njima, na scenu je stupila nevjerovatna solidarnost koja će itekako imati svoj odjek u svjetskim medijima. Naš advokatski odmah je uputio žalbu na izuzete stvari. Glavna tužiteljica Dalida Burzić koja je ovu funkciju preuzela onog jutra kad je policija upala u redakciju portala Klix.ba naredila je preispitivanje zakonitosti pretresa. Pozvani smo u svojstvu svjedoka u Federalnu upravu policije gdje smo dali iskaz o tome ko je bio glavni tog dana u redakciji i na koji način su postupali sa nama. U međuvremenu stigla je potpora iz međunarodnih insititucija, nevladinih organizacija, ambasada u BiH, OSCE-a, novinarskih udruženja. Kolege novinari počeli su sa protestima u Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli... Stigla je i potvrda informacije da će Vijeće sudija Općinskog suda poništiti pretres i da će portalu Klix.na biti vraćene oduzete stvari.
Tri sutkinje koje su poništile nalog sudije Igora Todorovića napisale su u svom obrazloženju rješenja da pretresi koji su obavljeni prostorijama portala Klix.ba zapravo predstavljaju načelno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i Zakona o krivičnom postupku u FBiH. Ovaj postupak policije bio je okidač da novinari pokrenu širu debatu o sve češćim pritiscima na novinare i svojim pravima, a pravo na zaštitu izvora je jedan od osnovnih u poslu kojim se bavimo.