U namjeri da doprinese većoj transparentnosti vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini, Regulatorna agencija za komunikacije je prošle godine namjeravala da objavi registar elektronskih medija koji posjeduje kao institucija koja takve podatke prikuplja o korisnicima dozvola za radijsko i televizijsko emitovanje. Registar do sada nije objavljen, između ostalog, i zbog mišljenja koje je dala Agencija za zaštitu ličnih podataka da bi se u tom slučaju ugrozili lični podaci određenih osoba u BiH.

 

Helena Mandić, pomoćnica direktora RAK-a za emitovanje, rekla je za Media.ba da su informacije koje je RAK namjeravao da objavi ustvari podaci iz sudskih registara koji su dijelom dostupni i svim građanima, ali i podaci koje korisnici dozvola dostavljaju toj instituciji. 

 

“Prikupili smo te podatke, o svim nivoima vlasništva sve do nekih fizičkih lica koja su nekad pokrenula, osnovala, neka pravna lica”, pojašnjava Mandić. “To su samo podaci, zapravo su nam nosioci dozvola prikupili podatke o svojim nekakvim vlasnicima iz nadležnih registracionih sudova i to smo mi ovde grupisali”.

 

Da bi bilo kakav registar koji sadrži lične podatke bio objavljen, potrebno je da za to postoji zakonsko uporište, smatra Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Upravo je RAK ovoj Agenciji pisao prošle godine i zatražio mišljenje za objavu registra. Mišljenje Agencije je bilo da takav registar trenutno ne može biti objavljen.

 

Kovačević je za Media.ba pojasnio kako Član 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima propisuje da se država može miješati u pravo na privatnost pa i na obradu ličnih podataka, ali da za to postoje tri uslova: da je to propisano zakonom, da je to legitimni cilj i da je to nužno u demokratskom društvu. 

 

“Ovdje nije ispunjen nijedan uslov”, odgovara Kovačević na pitanje o registru medija. “Što ne znači da se sutra ne može krenuti redom, pa se donijeti kvalitetan zakon kojim će se utvrditi legitimni cilj da se vidi da je i ta obrada nužna”. 

On dodaje kako je jedna od obaveza, iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje je BiH preuzela, usklađivanje zakonodavstva iz oblasti zaštite ličnih podataka.

 

 

Neregulisana transparentnost medijskog vlasništva i finansiranja medija u Bosni i Hercegovini omogućuje instrumentalizacije i zloupotrebe, a upitno je i vršenje funkcije javnog interesa bez adekvatnog monitoringa, zaključuje izvještaj “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” kojeg je izdao Mediacentar Sarajevo. Postoje registri o poslovnim subjektima, podaci o fondacijama i registri RAK-a o korisnicima dozvola za audiovizualno emitovanje, ali informacije o posrednim i povezanim vlasnicima nisu navedene u tim registrima.

 

Mandić kaže kako u najvećem broju slučajeva kod nosilaca dozvola za emitovanje postoji naizgled čista situacija, gdje je vlasnik privatna kompanija iza koje je fizičko lice, ali da ima i slučajeva gdje je, naprimjer, vlasnik pravnog lica drugo pravno lice i gdje se vlasništvo završava negdje u inostranstvu.

 

“Naša namjera je bila da se prosto podigne nivo svijesti o tome da je važno da se zna ko su vlasnici. Međutim, za bilo kakvu sasvim jasnu sliku o stanju vlasništva na medijskom tržištu u Bosni i Hercegovini mislim da nam treba ovaj zakon na kojem se radi”, rekla je Mandić misleći na zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima.

 

“Ova mutna voda u kojoj plivamo mnogima odgovara. Ne odnosi se to samo na medije, nego na kompletnu sliku”, kaže ona.

 

 

Sama činjenica da se objavljivanje ovih informacija dovodi u pitanje, bez obzira na to što su dostupne u sudskim registrima, ukazuje na sistemske probleme u pogledu otvorenosti javnih institucija općenito, navodi izvještaj Mediacentra Sarajevo “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” i dodaje kako je Agencija za zaštitu ličnih podataka i ranije imala restriktivan pristup i u drugim vrstama ličnih informacija uprkos činjenici da su tražene informacije od javnog interesa i njihovo je objavljivanje u skladu sa zakonima o slobodi pristupa informacijama.

 

Urednica istraživanja Mediacentra Sarajevo i autorica tog istraživanja, Sanela Hodžić, kaže kako bi transparentnost medijskog vlasništva s jedne strane doprinijela uvidu građana u interese koji stoje iza medija, a državi s druge strane omogućila da ograniči pretjeranu koncentraciju vlasništva i reguliše pitanja poput konflikta interesa i stranog vlasništva u medijskom sektoru. 

 

„Registar RAK-a bi mogao biti važan doprinos transparentnosti vlasništva, posebno ako bi uključivao i podatke o posrednom vlasništvu, kako je ranije najavljeno. Međutim, tim registrom ne bi bili obuhvaćeni štampani i online mediji, pa uvid ne bi bio potpun, i državni organi ne bi mogli u potpunosti vršiti gore navedene funkcije regulacije i podsticanja pluralizma”, kaže Hodžić.

 

Njen stav o mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka da registar kakav je pripremio RAK ne može trenutno da bude objavljen je da se čini kako Agencija uopšte ne razmatra da li bi objavljivanje tih podataka doprinijelo javnom interesu, za što navodi kako postoje argumenti u preporukama Vijeća Evrope i Evropske unije, već zaštitu ličnih podataka postavlja kao važniji princip, suprotno međunarodnim normama.

 

„Ono što je važno jeste otvoriti širu raspravu o ovim pitanjima i pokrenuti inicijativu za legislativne izmjene kojim bi se garantiralo medijsko vlasništvo, i time izbjeći različita tumačenja. U tome se mogu složiti sa mišljenjem Agencije. U drugim državama se kroz različite zakone promovira transparentnost medija i uspostavljaju se registri sa tim podacima, pa možemo puno naučiti iz tih sada već dugogodišnjih iskustava”, kaže Hodžić.