Novi izvještaj pokazao je manjak povjerenja u medije.

Publika sve manje vjeruje medijima i ne želi ih plaćati, a za dijeljenje vijesti najčešće koriste privatne poruke, pokazalo je novo istraživanje Reuters instituta za studij novinarstva. 

Izvještaj je obuhvatio 38 zemalja Evrope, Amerike, Azije i, po prvi put, Afrike, u kojem se navode finansijske poteškoće online medija zbog sve većeg populizma, političke i ekonomke nestabilnosti zbog čega je ove godine zabilježen veliki broj otkaza. Zabilježen je i mali broj onih koji bi plaćali online sadržaj svojom pretplatom, članstvom ili donacijom.

Iako su u posljednjih nekoliko godina mnogi mediji uspostavili naloge za članstvo i zabilježili značajno povećanje digitalne pretplate, Reutersovo istraživanje bilježi samo blagi porast online plaćanja u istraženim zemljama, dok se u zemljama poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Španije, Italije i Njemačke procenat zadržao na 11 posto ispitanika koji bi platili za sadržaj. Istovremeno, rast broja pretplatnika desio se u velikim medijskim kućama poput New York Timesa, Wall Street Journala i Washington Posta.

Prethodna istraživanja Reuters instituta za studij novinarstva pokazala su najveći skok u broju onih koji plaćaju za medijski sadržaj u 2017. godini i od tada nije zabilježen značajan rast.

Najnoviji podaci pokazuju da je najveći broj pretplatnika online sadržaja zabilježen u skandinavskim zemljama, Norveškoj i Švedskoj, čiji mediji nude freemium, metered i hard paywall modele pretplate. 

Ipak, istraživanje je zaključilo da većina ljudi nije spremna plaćati online sadržaj i pretpostavilo da će se takav trend nastaviti, jer je publika zadovoljna vijestima koje im se nude besplatno. Većina ispitanika će umjesto vijesti radije plaćati pretplatu za zabavni sadržaj koji nude Netflix, Spotify i Amazon Prime.

Zbog manjka povjerenja u medije, publika sve češće šalje vijesti putem aplikacija koje nudi društvena mreža Facebook (WhatsApp, Instagram, Facebook Messenger), što dovodi do potencijalnog širenja informacija. U većini istraženih zemalja se u odnosu na prošlu godinu, povećao se broj korisnika WhatsAppa i Instagrama. 

Javne i privatne Facebook grupe u kojima se raspravlja o vijestima i politici najpopularnije su u Turskoj  i Brazilu, dok su najmanje zastupljene u Kanadi i Australiji, navodi se u istraživanju.

Manjak povjerenja u medije prouzrokovan dezinformacijama zabilježen je kod 55 posto ispitanika iz 38 obuhvaćenih zemalja.

Ukupni procenat povjerenja je opao za dva posto, gdje se u zemljama obuhvaćenim istraživanjem uočavaju velike razlike. Mediji i dalje imaju veliko povjerenje u Finskoj, Portugalu i Danskoj, sa skoro 60 posto. Publika najmanje vjeruje medijima u Mađarskoj, Grčkoj i Koreji, zbog političkih uticaja i manjka nezavisnosti, čiji je procenat ispod 30 posto. 

Izvor: RISJ, Journalism.co.uk

___