Petra Kovačević, freelance novinarka i producentica iz Zagreba, održala je radionicu na temu važnosti konstruktivnog novinarstva u medijskoj sferi. 

 

Radionica je započela vježbom koja je pokazala da ljudi obično brže pronađu loše vijesti od onih dobrih. 

 

“Dobre vijesti su nešto što stalno morate tražiti”, kazala je Kovačević, koja osim što je novinarka, je i redovna asistentica u nastavi i istraživanju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju, te trenerica novinarstva i konstruktivnih rješenja.

 

Ona je prisutnima na radionici objasnila da je bit konstruktivne vijesti da se sagleda šta nije u redu i šta novinari mogu učiniti po tom pitanju. Takođe je napomenula da ova vrsta novinarstva nastoji da pokrije aktuelnosti i vijesti, dodajući rješenje i perspektivu orijentisanu na budućnost, kontekst i raznovrsnost izvora. 

 

Kovačević je objasnila da je ideja o konstruktivnom novinarstvu nastala u Danskoj, kada su u toj zemlji, vodeći se njihovim medijskim analizama, uvidjeli da su počeli da gube publiku. 

 

 

Takođe, spomenula je i Reutersov izvještaj o Digitalnim vijestima koji pokazuje da je fokus vijesti previše negativan te da je publika sita negativnih vijesti, zbog čega neki od njih svjesno izbjegavaju čitanje vijesti. 

 

Na radionici, koja je održana u sklopu regionalne konferencije “Rješenja i inovacije u medijima” u organizaciji Mediacentra Sarajevo i Udruženja građana “Zašto ne” uz podršku ambasada Holandije u regiji Zapadnog Balkana, istaknuto je da je jedan od ključnih faktora koji usporavaju konstruktivno novinarstvo u regionu taj što redakcije imaju kulturu izvještavanja baziranu na sukobu, drami i žrtvama te da je važno uključiti diskusiju o konstruktivnim uglovima priča na sastancima redakcija. 

 

Tokom regionalne konferencije “Rješenja i inovacije u medijima” bili su prisutni i mladi iz zemalja Zapadnog Balkana, gdje su imali priliku uraditi svoje priče i objaviti ih na portalu simsee.ba. Jedna od učesnica bila je i novinarka Kristina Gadže koja je uradila intervju sa Kovačević. U razgovoru sa njom, Kovačević joj je kazala da je provela istraživanje u Hrvatskoj tokom kojeg je razgovarala sa više od 20 novinara, uglavnom televizijskih, te je otkrila da su bili jako zainteresovani za koncept konstruktivnog novinarstva jer, kako kaže, kao i sve druge zemlje u regiji, novinari u Hrvatskoj imaju vrlo aktivan odnos prema novinarstvu, te smatraju da je novinarstvo nešto čime bi trebali pomoći ljudima u svojim sredinama. 

 

“Ono što treba promijeniti je način razmišljanja novinara koji rade na priči. Obično se u redakcijama fokusiraju na probleme, a ideja konstruktivnog novinarstva je vidjeti drugu stranu, a to uključuje i izvještavanje o stvarima u društvu koje funkcionišu. To je smisao konstruktivnog novinarstva - da se pokaže da ima napretka, da ima nade, budućnosti i da postoje ljudi koji čine svijet boljim”, naglasila je. Dodala je kako je prema njenom mišljenju konstruktivno novinarstvo način da se vijesti objavljuju na drugačiji način, a ne samo da se fokusiramo na ono što nije u redu, na mamac za klikove, naslove, odnosno, to je način da se novinarstvo učini boljim, kako navodi.

 

Napomenula je i da je konstruktivno novinarstvo od suštinskog značaja za postkonfliktna društva jer donosi element dijaloga i inovacije u odnosu između publike i novinara. 

 

“To je način da novinari saznaju za koga izvještavaju, ali je i način da publika shvati ko su ti novinari, ko su ti ljudi koji pokušavaju da im pokažu kakav je svijet i kada imate dijalog između te dvije strane nastaje nešto novo i to je jako dobar način da se izglade ivice u smislu sukoba i da se drugi ljudi bolje razumiju, pogotovo ako su u sukobljenim nacijama i društvima”, poručila je.

 

Svoju radionicu završila je dijeljenjem primjera dobrih konstruktivnih priča koje se redovno objavljuju na BBC-u (Crossing Divides), Positive.news, Guardianu (The upside) i Squirrel Appu (koji je dostupan na Androidu i iOSu).