U zborniku su date leksičke i stilske smjernice za korištenje rodno neutralnog jezika.

Foto: Screenshot/SOC

Nakon istraživanja jezika rodno nebinarnih (bezrodnih) i rodno fluidnih osoba, te jezičkih praksi osoba koje se ne svrstavaju i odbijaju da ih se svrstava u isključivo muški ili ženski rod, Sarajevski otvoreni centar je objavio zbornik radova “Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama”.

Zbornik je podijeljen u tri dijela. Prvi dio (nevidljivost u jeziku) obuhvata perspektivu nebinarnih osoba i njihovog doživljaja jezika, drugi dio (lingvističke mogućnosti), iz akademske perspektive, nudi stručne i pregledne radove iz oblasti lingvistike. U trećem dijelu predstavljeni su primjeri iz prakse kroz probleme u prevođenju, analizu medija, ali i leksičke i stilske smjernice za korištenje rodno neutralnog jezika.

Zbornik je namijenjen nebinarnim osobama, onima koji pišu, prevode, rade u medijima, kao i onima koji žele saznati nešto više o rodnoj nebinarnosti i inkluzivnim jezičkim obrascima.

U predgovoru zbornika se navodi da njegov sadržaj nudi interdisciplinaran pristup s ciljem da ponudi perspektive za razmišljanje, te rješenja koja mogu biti od pomoći kako nebinarnim osobama, tako i lingvističkoj zajednici, medijima i prevoditeljima.

“Naš tim je svjestan da je učinjen donekle pionirski korak po pitanju rodno nebinarnih i neutralnih jezičnih praksi, uz nadu da će ovaj rad biti podsticaj za buduća promišljanja, djelovanja i nadogradnje ka inkluzivnim društvenim praksama”, piše u predgovoru zbornika.

U dijelu “Kratki prikaz izvještavanja o temama vezanim za nebinarne osobe u Bosni i Hercegovini” autorice Jasmine Čaušević, predstavljen je medijski sadržaj objavljivan na od janura 2022. do augusta 2023. godine na portalima, a koji se bavio temom nebinarnosti.

Glavni cilj je, kako se navodi, bio ukazati na dobre i loše prakse pisanja, detektovati trendove u izvještavanju i predložiti načine kako novinari i novinarke, ali i svi koje ova tema zanima, mogu profesionalno i etički izvještavati o ovim temama.

U istom dijelu je, kako navodi autorica Čaušević, dat prikaz medijskih objava i na koji način mediji pišu o nebinarnim osobama. Kao pozitivni, istakli su se primjeri izvještavanja iz oblasti kulture, književnosti, aktivizma, politike itd.

Činjenica je, kako se navodi, da se iz godine u godinu bilježi rast izvještavanja o ovoj temi što se može povezati sa sve većom vidljivošću pitanja nebinarnih rodnih identiteta. Također, predstavljen je određeni broj tekstova u kojim je prepoznat trud novinara i novinarki da profesionalno izvještavaju o LGBTIQ temama, i u okviru toga i o rodno nebinarnim osobama. To izvještavanje, kako je istaknuto, nije na nivou prenošenja vijesti, nego su takvi novinari usmjereni na afirmaciju prava te predočavanje problema i okolnosti unutar kojih se nebinarne osobe za njihovo ostvarivanje bore.

U dijelu o lingvističkim mogućnostima predstavljena su četiri rada, u kojima dvije bosnistice, anglista i kroatista, kako navodi jedna od recenzentica Elma Durvišević, u okviru svojih lingvističkih i književnoteorijskih kompentencija, raspravljaju o temi rodno nebinarnog jezika. Amela Šehović analizira radove posvećene rodno (ne)osjetljivom i rodno neutralnom (nebinarnom) jeziku u lingvističkoj bosnistici, gdje zaključuje da je “pitanje rodno neutralnog (nebinarnog) jezika na margini tema kojima se bavi lingvistička bosnistika”.

Drugi rad, piše Durvišević, predstavlja lingvističko promišljanje o imenicama srednjeg roda Zenaide Karavdić, jer se moguće rješenje u rodno nebinarnom jeziku, upravo možda i nazire u mogućnostima srednjeg roda i iskoristivosti zamjenice srednjeg roda (ono), o čemu tek slijede rasprave, prijedlozi i zaključci, prvenstveno lingvističke zajednice i rodno nebinarnih osoba. U radu Emira Muhića predstavljen je fenomen roda u engleskom jeziku, kroz prizmu mainstreama – društvenih mreža i popularnih televizijskih serija, dok Ivan Šunjić u zborniku predstavlja niz svakodnevnih primjera iz društvene stvarnosti, navodi se u recenziji knjige.

Autorski tim zbornika radova “Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama” čine: Amela Šehović, Admir Alex Adilović, Alex B., Amar Bašić, Džana Zahirović, Mušinović E., Emir Muhić, Ivan Šunjić, Jasmina Čaušević, Zenaida Karavdić.

Zbornik na BHS jezicima je dostupan na ovom linku.

Rad na ovom istraživanju i zborniku, podržala je Vlada Kanade – Equality Fund.

Izvor: SOC

___