Povećan broj kršenja digitalnih prava u BiH za 50 posto.

foto: Mediacentar

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) je registrovala 1.427 slučajeva kršenja digitalnih prava u zemljama Zapadnog Balkana, Turskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Mađarskoj u periodu od 1. septembra 2022. do 31. augusta 2023. Ukupan broj dokumentovanih slučajeva viši je u odnosu na izvještaj iz 2022. kada su registrovana 782 slučaja. Najčešći oblici kršenja digitalnih prava su govor mržnje, diskriminacija, digitalna manipulacija i kompjuterske prevare. Novi izazov predstavlja zloupotreba vještačke inteligencije, a zabilježene su i krađe privatnih podataka građana kao i uvođenje i korištenje zakona za suzbijanje slobode izražavanja.

Izvještaj o kršenju digitalnih prava u protekloj godini “Digitalna prava u vrijeme krize: Autoritarnost, političke tenzije i slabo zakonodavstvo povećavaju kršenja” predstavljen je juče na BIRN-ovoj godišnjoj konferenciji o digitalnim pravima u Sarajevu.

Monitoring koji je BIRN 2020. godine uspostavio sa Share fondacijom iz Srbije za ovu godinu je obuhvatio deset zamalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Hrvatsku, Mađarsku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Srbiju i Tursku. Globalna i regionalna dešavanja, izbori, polarizacija, odnosi između Srbije i Kosova, te rat u Ukrajini doprinijeli su povećanju broja kršenja digitalnih prava, a veći broj takvih slučajeva u odnosu na prethodni izvještaj je ove godine zabilježen u Crnoj Gori, na Kosovu, u BiH i Hrvatskoj.

Napadi na LGBT zajednicu i krađa privatnih podataka građana u Turskoj

“Novinari i različite manjinske grupe ostale su najveće mete različitih vrsta kršenja i online napada u svim zemljama koje pokrivamo. Došlo je do povećanja cyber napada, phisinga i prevara”, rekla je Ivana Jeremić, jedna od urednica izvještaja.

Dodala je i da su masovne pucnjave koje su se desile u maju u Beogradu, te selima Malom Orašju i Duboni u Srbiji, te slučaj femicida u Gradačcu koji je prenošen uživo na Instagramu u augustu ove godine dodatno povećali broj kršenja digitalnih prava.

“Umjetna inteligencije je nešto novo za nas. Vlade u regiji nisu spremne da se nose sa onim što umjetna inteligencija donosi. Nema regulacije u većini zemljama koja bi nam pomogla da shvatimo kako se umjetna inteligencija može koristiti etično i šta se dešava kada je koristimo na drugi način. Jedan od ključnih nalaza jeste nedostatak efikasne legislative kada je riječ o kršenju digitalnih prava. Nedostatak volje, kapaciteta i znanja’’, rekla je Jeremić.

Hamdi Firat Buyuk, jedan od urednika i autora iz Turske, ukazao je na trend upotrebe zakona kako bi se targetirali neistomišljenici, što je naročito vidljivo u Turskoj i Mađarskoj.

U skoro svim zemljama koje su uključene u monitoring pripremaju se novi zakoni protiv prijetnji na internetu, naročito dezinformacijskih kampanja, navedeno je u izvještaju. U Turskoj su uvedene nove zakonske izmjene 2022. godine prema kojima je širenje dezinformacija krivično djelo sa kaznama zatvora od jedne do dvije godine. Turska je ove godine također uvela regulaciju kojom obavezuje društvene mreže da dostave privatne podatke građana ako to vlast zatraži, navedeno je u izvještaju.

U monitoring je ove godine prvi put uključena Turska, što je jedan od razloga povećanja broja kršenja digitalnih prava, napomenula je Ivana Jeremić. Monitoring u Turskoj je rađen u julu i augustu ove godine, kada su zabilježena 42 slučaja, ali su podaci prikupljeni preko portala Balkan Insight za prethodne mjesece.

“Izbori i polarizacija uzrokovali su veliki talas kršenja digitalnih prava. Montirani videi i govor mržnje dešavali su se stalno. Čak je i predsjednik Turske Erdogan koristio montirani video i optužio opoziciju da je sarađivala sa terorističkom organizacijom i nije bilo nikakvih legalnih posljednica’’, rekao je Buyuk.

Napomenuo je i da je govor mržnje protiv LGBT zajednice čest, te su čak i turske svjetske šampionke u odbojci Ebrar Karakurt i Melissa Vargas bile meta napada zbog seksualne orijentacije.

Nakon kritika zbog načina na koji se Turska nosila s posljedicama razarajućeg zemljostresa koji se desio u februaru 2023. godine, vlada Turske je bila blokirala pristup Twitteru (X). U augustu 2023. godine blokirani su pristupi stranicama Deutsche Welle i Glasa Amerike, a turski sudovi su naložili ukidanje više hiljada članaka i blokirali pristup velikom broju postova na društvenim mrežama. Većina tog sadržaja je kritikovala predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana ili vođe organiziranih kriminalih grupa, navedeno je u izvještaju.

U junu ove godine desilo se najveće curenje privatnih podataka u historiji Turske, napomenuo je Buyuk. Jedna webstranica je tvrdila da može da ponudi privatne podatke svih građana Turske, uključujući njihove mobilne telefone, jedinstvene matične brojeve i podatke o članovima porodice, koje je ukrala sa stranica institucija Turske, te je podatke nudila besplatno u zamjenu za članstvo.

“Još jedna zajednička stvar širom regije jeste nedostatak mjera za cyber sigurnost. Kapaciteti većine zemljama su loši i zabrinjavajući. U nekim zemljama web stranice vlada su bile nedostupne mjesecima zbog cyber napada’’, rekao je Buyuk.

Naglasio je da su vlade učinile veoma malo da povećaju svoje kapacitete za zaštitu od cyber napada i da se to dešava na račun privatnih podataka građana i kršenja njihovih prava.

Montirani video materijali i dezinformacije iz Rusije

Cyber napadi predstavljaju veliki problem i u Albaniji. Tokom 2022. i početkom 2023. desetine povjerljivih vladinih dokumenata su ukradeni i objavljeni na Telegramu, a tužilaštvo u Tirani je zabranilo medijima da prenosi takve vladine dokumente, što je izazvalo polemiku u društvu. Od septembra 2022. zabilježena su 32 hakerska napada na državne baze i servise, a ukradeni privatni podaci građana su prodavani na dark webu, navodi se u izvještaju.

Od 1. septembra 2022. do 31. augusta 2023., registrovano je 156 slučajeva kršenja digitalnih prava u Albaniji. Nensi Bogdani, istraživačica iz Albanije, je navela da su zabilježili pet ključnih trendova, a prvi je krađa privatnih podataka građana koje posjeduju institucije.

“Drugi trend jeste online zastrašivanje i napadi na novinare, koji su se nastavili od prošle godine. Treći problematičan trend su kršenja tokom lokalnih izbora 2023. godine. Online prevare također su veoma problematične i targetiraju generalnu publiku”, rekla je Bogdani.

Pored toga, zabilježili su i dezinformacije protiv LGBTI zajednice u Albaniji. Bogdani je dodala i da u toj zemlji postoji velika koncentracija medijskog vlasništva, da je 800 medija od kojih neki nisu registrovani, a da su se dešavali slučajevi u kojima vlasti ne dozvoljavaju novinarima da prisustvuju događajima od javnog značaja.

Ove godine registrovano je 157 slučajeva kršenja digitalnih prava u BiH što je više za pedeset posto u odnosu na prethodni izvještaj, kada je bilo 77 slučajeva. Najčešći oblici kršenja digitalnih prava, kako je navela istraživačica Aida Trepanić, jesu govor mžrnje, diskriminacija te prijeteći sadržaj i ugrožavanje sigurnosti.

“Od maja do juna svake godine vidimo povećanje online kršenja jer, naprimjer, ove godine u junu imali smo sarajevsku Povorku ponosa. Uvijek vidimo dosta homofobičnih komentara i sadržaja koji targetira LGBT zajednicu. Kada se dešava komemoracija genocida u Srebenici 11. jula svake godine, dosta je govora mržnje, diskriminacije i negiranje genocida’’, rekla je Trepanić.

Broj slučajeva negiranja genocida smanjen je u odnosu na period iz 2020. i 2022. godine, a zbog uvođenja zabrane negiranje genocida u Krivični zakon BiH 2021. godine, dodala je Trepanić.

U izvještaju se navodi i povećan broj dezinformacija iz Rusije u BiH, poput dokumentarca “Bosna i Hercegovina: Uspon Kalifata”, koji je objavila Russia Today, a kojim se negira genocid u Srebrenici, te dezinformacija koje širi Ambasada Rusije u Sarajevu, poput one da je masakr u Buči, koji se desio u aprilu 2022., bio namješten.

U Srbiji je registrovano 103 slučaja kršenja digitalnih prava. Najčešeći oblici su bile prijeteći sadržaj i ugrožavanje sigurnosti, a žrtve su u pedeset posto slučajeva bili građani, a u dvadeset posto novinari. Istraživačica iz Srbije Tijana Uzelac je ukazala i na zabrinjavajuću zloupotrebu umjetne inteligencije za političku diskreditaciju.

Vlasnik Pink TV Željko Mitrović je u augustu 2022. objavio montirane videe predsjednika Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, te potpredsjednice iste opozicione stranke Marinike Tepić.

Mitrović je jedan klip prvo objavio na Twitteru (X), a zatim i na Pink TV. U deepfake klipovima predstavnici opozicione stranke ismijavaju svoje kolege i uvredljivo govore o njima.

“Nije ni objasnio da su video materijali montirani i Mitrović nikad nije uklonio ove videe. Korištenje umjetne inteligencije kao forme za izražavanje je opasno. Manipuliše se publikom i zlostavljaju se pojedinci”, rekla je Uzelac.

U izvještaju se upozorava da je tehnološki napredak, naročito korištenje umjetne inteligencije, novi izazov koji ima potencijal da postane najveća opasnost za digitalna prava i sigurnost u godinama koje dolaze.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.