Portali prate kampanju bez objavljenih podataka o vlasništvu i time krše Izborni zakon.

Ilustracija: Midhat Ajanović Ajan

Početkom izborne kampanje za Lokalne izbore 2024. na većem broju portala pojavile su se online ankete koje nude građanima i građankama da daju podršku različitim kandidatima i kandidatkinjama. Za njih pojedinci mogu glasati više puta sa različitih IP adresa ili čak sa jedne iz bilo kojih dijelova BiH i šire, neovisno odakle dolaze. Ovakve ankete mogu se naći na portalima bez impressuma i bez podataka o vlasničkoj strukturi.

Na portalu Tomislavnews.com moglo se glasati za stranku, a sada i za načelnika Općine Tomislavgrad, na Viteski.ba za Općinsko vijeće Vitez, a na Gornjivakuf.com za načelnika Općine Gornji Vakuf-Uskoplje.

Nakon glasanja moguće je vidjeti broj glasova ili procente, ali u ovim anketama nije istaknuto da rezultati nisu siguran i autentičan stav određene društvene grupe. 

“Ono što je sporno u svakom od ovih slučajeva je to što se ankete portala koje oni samostalno sprovode predstavljaju kao rezultati ispitivanja javnog mnijenja što smatramo da je upravo bio cilj zakona da se spriječi. Ovakve ankete su vrlo nepouzdane i nerelevantne, portali se oslanjaju često na svoje čitatalje za rezultate ove ankete bez pouzdanog reprezentativnog uzorka. Dodatno, vrlo često ovakve ankete se koriste i za ciljane manipulacije biračkim tijelom i nemaju stvarnu namjernu informisanja birača”, naveli su iz Koalicije pod lupom.

Pravila za objavljivanje anketa

Da bi javnost dobila tačne i potpune podatke o ispitivanju javnog mijenja tokom izbora postoje jasno utvrđena pravila kojim su se mediji dužni voditi. Izbornim zakonom je propisano da mediji moraju istaći naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje, naziv i sjedište institucije koja je provela istraživanje, ispitni uzorak, mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja i period u kojem je provedeno istraživanje. Mediji su dužni naglasiti i da rezultati telefonskog anketiranja ili uličnih anketa koje se provode tokom izbornog perioda neće biti predstavljeni kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe. Isto je naglašeno i u Smjernicama za izvještavanje o izborima koje je usvojilo Vijeće za štampu i online medije.

Prema izmjenama Izbornog zakona, koje je ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, online mediji koji žele da izvještavaju o izbornoj kampanji moraju imati objavljene informacije o svom vlasništvu. Moraju objaviti i naziv, adresu, broj telefona, kontakte odgovornog izdavača i urednika.

Uprkos zakonskim odredbama, ankete se ne objavljuju i ne provode na pravilan način, a anonimni portali izvještavaju o izbornoj kampanji bez ikakvih posljedica. Ankete koje se pojavljuju sadrže nepotpune informacije o tome ko je vršio istraživanje i na koji način. Podaci izgledaju često i nelogično, te su vidne greške poput zbirnog rezultata koji je veći od 100%.

Transparency International (TI) BiH prijavio je više slučajeva zloupotrebe anketa Vijeću za štampu i online medije u BiH i Centralnoj izbornoj komisiji. Žalbe se odnose na način objave rezultata istraživanja javnog mijenja na portalima Blik.ba i Insajder.in i na nepostojanje impressuma na portalu Insajder.in.

Prema prijavi TI BiH, u objavi portala Insajder.in “Istraživanje javnog mnjenja u Banjaluci: Stanivuković stekao najviše povjerenja građana” nema jasno navedenog naručitelja istraživanja i ne navodi se vlasništvo medija. Umjesto imena osoba koje vode medij, u sekciji impressum piše: “stranica je u izradi”.

Isto istraživanje objavljeno je i na portalu Blink.ba. Ovaj medij je uradio i vlastito ulično anketiranje u članku u kojem su pitali građane i građanke Banjaluke za koga će glasati. Ulična anketa nije prezentovana na način da je naglašeno da nije autentičan i siguran stav određene društvene grupe, a od 28 lica u prilogu čak 21 daje podršku aktuelnom gradonačelniku.

Iz Vijeća za štampu i online medije su rekli da će Vijeće u skladu sa žalbenom procedurom i Kodeksom za štampu i online medije kontaktirati uredništva ova dva portala i zatražiti izjašnjenje.

“U medijacijskom procesu uvijek se nastoji postići dogovor sa urednikom o objavi demantija, reagiranja ili ispravke. Ako dogovor izostane, žalba se sa svim popratnim materijalima daje na razmatranje Žalbenoj komisiji Vijeća za štampu i online medije u BiH, u skladu sa Kodeksom. Odluke Žalbene komisije su javne, šalju se redakciji i žalbeniku na uvid, i trajno postavljaju na web stranici Vijeća”, naveli su iz Vijeća.

Naredna sjednica Žalbene komisije, međutim, zakazana je tek za 12. oktobar, kada izbori prođu i građani i građanke odluče za koga će glasati.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) do sada nije zaprimila prijave za lažne ankete, odnosno lažna ili nedozvoljena ispitivanja javnog mijenja u medijima.

“Podsjećamo da je prema Pravilniku o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu, Agencija nadležna kada je riječ o elektronskim medijima, odnosno javnim i privatnim televizijskim stanicama koje posjeduju odgovarajuću dozvolu Agencije”, naveli su iz RAK-a.

Postoji zakon ali bez sankcija

S anketama o popularnosti stranaka i kandidata i kandidatkinja počelo se znatno ranije. TIP.ba je već početkom godine objavio rezultate svog anketiranja za grad Tuzlu na način da su prvo dopustili da se može više puta glasati sa jedne IP adrese, a onda ograničili broj da dokažu, kako govore, angažman ''internet vojnika'' stranaka. Ni ovaj portal nema impressum.

Još jedan primjer objavljen je na na portalu Biscani.net, prije potvrđivanja kandidata za gradonačelnika Bihaća od Centralne izborne komisije BiH. Ova anketa je nastavljena u grupi na Facebooku istog medija, gdje je glasanje javno te se mogu vidjeti imena osoba koje su glasale i za koga, a glas je nemoguće povući. Portal tvrdi da detaljno prati izbornu kampanju i borbu kandidata.

I na prošlim lokalnim izborima bilo je primjera manipulacije anketama. Prije četiri godine, anonimni portal Katera i novinska agencija Srna objavili su rezultate predizborne ankete u Istočnoj Ilidži, ali sa dijametralno suprotnim podacima o podršci glavnim strankama. U oba slučaja nije bilo navedeno ko je naručio, a ko proveo anketu. Srna je samo objavila da je izvor ''renomirana agencija''.

Dalio Sijah sa Istinomjera kaže kako različite ankete i ispitivanja javnog mnijenja pred izbore najčešće naručuju same političke partije i/ili kandidati i kandidatkinje, te ih prosljeđuju medijima ili objavljuju na sopstvenim stranicama.

“Najčešći načini kako neko manipulira anketama su kada neki portali, koji su evidentno bliski pojedinim političkim opcijama, objavljuju ankete o nekim kandidatima, a da se u tim anketama ne navode uzorci, ni kada su provođene, niti da li su zaista provođene, što automatski upućuje da se radi o nečemu što je nevjerodostojno”, naveo je Sijah.

Za nezakonito objavljivanje anketa online ili za praćenje izborne kampanje bez objavljenih podataka o vlasništvu online medija, međutim, ne postoje prave sankcije. Jedina sankcija koja za sada postoji je javno prokazivanje od Vijeća za štampu i online medije, a čija Žalbena komisija će takve odluke donijeti tek kada se izbori završe.

Tekst je zadnji put izmijenjen 10.1.2024.

___