Dezinformacije, politička polarizacija i neprijateljstvo prema medijima nastavljaju rasti, naveli su Reporteri bez granica u izvještaju.

foto: Pranav Gavali / Unsplash

Novinari u Njemačkoj suočavaju se sa sve većim prijetnjama jer politička polarizacija, dezinformacije i neprijateljstvo prema medijima nastavljaju rasti, navedeno je u izvještaju Fokus 2026 organizacije Reporteri bez granica (RSF) iz Njemačke.

Medijski pejzaž u zemlji je obilježen fizičkim napadima, online uznemiravanjem, političkim pritiskom i nedovoljnim političkim odgovorima na nacionalnom i evropskom nivou, piše u izvještaju.

Mnogi novinari u Njemačkoj delegitimizaciju novinarskog rada doživljavaju kao veliku prijetnju novinarstvu u toj zemlji, a taj trend, kako se dodaje, podstiču politički akteri, digitalno uznemiravanje i novi medijski formati koji dovode do nepouzdanih medija koji dobijaju sve veći doseg kroz polarizaciju i dezinformacije.

Istaknuto je da su ovakva polarizacija i oštra društvena klima, koja traje godinama, takođe dovela do sigurnosnih rizika. Prema izvještaju, RSF-ov ogranak u Njemačkoj dokumentovao je i verifikovao ukupno 55 napada na medijske profesionalce i redakcije u 2025. godine, dok je godinu ranije zabilježio 89 incidenata.

Izvještavanje o protestima i krajnje desničarskim ekstremističkim grupama pokazalo se posebno opasnim, kao i prethodnih godina, piše RSF. 

Napeta klima oko izvještavanja o Palestini i Izraelu

Dodaje se da su redakcije nastavile doživljavati napetu klimu oko izvještavanja o Palestini i Izraelu te se podsjeća da su se 2025. novinari ponovo suočili s poteškoćama u izvještavanju o kršenjima ljudskih prava od izraelske vojske. RSF naglašava da je prilikom izvještavanja o ratu u Gazi medijski pejzaž postajao sve fragmentiraniji.

Dok su neki novinari, koji su se bavili legitimnom kritikom kršenja međunarodnog prava od izraelske vlade u Gazi, bili izloženi blaćenju, ali i zlonamjernom javnom objavljivanju privatnih podataka pojedinca bez pristanka, najčešće putem interneta, sa ciljem uznemiravanja, posramljivanja, ucjene ili zastrašivanja (eng. doxing) te diskreditaciji kao antisemiti, drugi novinari koji su izvještavali o izraelskoj strani sukoba takođe su bili meta antisemitskih kampanja mržnje i kleveta zbog toga što su radili svoj posao, piše u izvještaju RSF.

Navedeno je i da su novinari u egzilu, koji žive u Njemačkoj, više puta postali mete svojih autoritarnih matičnih država. S tim u vezi je navedeno da vlade pokušavaju da ih zastraše prijetnjama nasiljem protiv njih ili njihovih porodica. Takođe ih se špijunira i sprečava u izvještavanju.

Za afganistanske, ruske i iranske novinare, uslovi u njihovim matičnim zemljama su, u nekim slučajevima, opasni po život, što je pogoršano obustavom programa humanitarnog prijema u tim zemljama i neuspjehom njemačke vlade da ispuni svoja obećanja o zaštiti ili preseljenju ovih novinara, navedeno je iz RSF.

I Trumpova politika uticala na javni diskurs i medijski pejzaž

Istaknuto je i da je politika drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa takođe uticala na javni diskurs i medijski pejzaž u Njemačkoj. Dodaje se da velike tehnološke kompanije dozvoljavaju da politička polarizacija cvjeta na njihovim platformama društvenih mreža, a Trumpova administracija podržava njihov otpor propisima Evropske unije (EU). Njihovi algoritmi favorizuju dezinformacije, a njihove platforme, kako piše RSF, olakšavaju kampanje dezinformacija iz Rusije. Navodi se i da je ukinuta provjera činjenica integrisana u platforme.

RSF je naveo i da ove velike tehnološke platforme omogućavaju govor mržnje i političke pokušaje preusmjeravanja širenja vijesti o važnim, kontroverznim temama kako bi se postigao ogroman doseg. Njemačko i zakonodavstvo EU na ovo reaguju upornom neaktivnošću. To, dodaje RSF, produbljuje društvene podjele i doprinosi tome da se građani u Njemačkoj namjerno suprotstavljaju jedni drugima.

Na nivou EU, napad na end-to-end šifriranu komunikaciju putem neselektivne kontrole chata privremeno je spriječen. Međutim, dodaje RSF, upotreba „državnih trojanaca“ koju provodi Federalna obavještajna služba (BND) i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost. RSF navodi da je podnio tužbu protiv ovoga Evropskom sudu za ljudska prava.

Navedeno je i da Direktiva EU protiv strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) još uvijek treba da se implementuje u Njemačkoj, dok trenutni vladin nacrt nudi malo praktične zaštite za medijske profesionalce koji su u riziku.

Sve zajedno, zaključuje RSF, postignut je mali napredak u njemačkoj medijskoj politici u pogledu jačanja novinarstva i medijske raznolikosti. Suprotno koalicionom sporazumu, još nema planova za poreske olakšice za neprofitno novinarstvo. Savezne države i dalje blokiraju dugo očekivano povećanje naknade za emitovanje, a samo su sporazum o reformi javnog emitovanja ratifikovale sve države nakon dugotrajnih pregovora.

Izvor: RSF

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.