Evropsku uniju je 18 organizacija pozvalo da uspostavi ciljani 'vizni koridor' za medijske profesionalce

foto: Unsplash / Ilustracija

Osamnaest međunarodnih organizacija za slobodu medija, slobodu izražavanja i ljudska prava, među kojima je i Evropska federacija novinara (EFJ), uputile su pismo evropskim institucijama u kome pozivaju na uspostavljanje ciljanog „viznog koridora“ za priznate medijske profesionalce i one koji imaju međunarodna članstva u novinarstvu.

Pismo je uslijedilo nakon nedavne misije slobode medija u Turskoj koju su organizovali Međunarodni institut za štampu (IPI) i koalicija od sedam drugih međunarodnih organizacija. Radi se o, kako je navedeno, hitnom pitanju koje je više puta pokretano tokom sastanaka sa medijskim akterima u zemlji, odnosno kontradikciji između, kako je istaknuto, posvećenosti Evropske unije podršci nezavisnim medijima u državama kandidatima i trenutnih viznih politika koje ometaju profesionalnu mobilnost turskih novinara.

U 2025. godini, kako je navedeno u pismu, sistemski pritisak na medijsko okruženje u Turskoj je ostao isti, te je nastavljen dugoročni obrazac neprijateljstva prema nezavisnom novinarstvu.

Turska je, kako se dodaje, bila druga po broju kršenja slobode medija dokumentovanih na Platformi za sigurnost novinara Vijeća Evrope i treća u bazi podataka Mapping Media Freedom. Ovu godinu obilježila je kriminalizacija nezavisnog izvještavanja kroz nejasno definisane optužbe za „dezinformacije“ i „terorizam“, proizvoljna pritvaranja, sistemsko policijsko nasilje i novčane kazne za kritički orijentisane medije.

U ovim okolnostima, pojednostavljeni proces izdavanja viza je važan za turske novinare koji traže sigurno utočište, navedeno je u pismu. Takva mobilnost omogućava novinarima da se angažuju i umreže s evropskim kolegama, učestvuju u međunarodnim obukama i stipendijama, koordiniraju sa stranim medijskim kućama i učestvuju u profesionalnim razmjenama koje jačaju kvalitet i pluralizam medija.

Sistemski propusti u viznom režimu

Međutim, kako je navedeno, trenutni dugotrajni i nepredvidivi vizni režim doprinosi profesionalnoj izolaciji turskih novinara kroz nekoliko sistemskih propusta. Prvi koji je naveden u pismu tiče se kašnjenja u zakazivanju termina i obradi. S tim u vezi, navodi se kako su novinari prijavili da i do šest mjeseci čekaju samo na termin, a obrada traje dodatna dva mjeseca. Organizacije poručuju da ova kašnjenja čine profesionalne mogućnosti nedostupnim i sprečavaju prisustvo na važnim međunarodnim konferencijama.

Također, propusti na koje su organizacije upozorile odnose se i na proizvoljna odbijanja i kratkoročne vize. Istakuto je da mnogi novinari prijavljuju da dobijaju vize koje važe samo za tačne datume jednog putovanja ili se suočavaju s neobjašnjenim odbijanjima, uprkos svojoj profesiji i njenoj kolaborativnoj prirodi.

Dodaje se da postoji i značajan nedostatak institucionalnog priznanja i mogućnosti za freelance novinare i nezavisne novinare. Organizacije pišu da su dokumentovale slučajeve u kojima se novinarima savjetuje da podnesu zahtjev za poslovne vize, ali su potom odbijeni jer nemaju potrebnu registraciju preduzeća, to jest dokument koji se često ne primjenjuje na projektno ili istraživačko novinarstvo.

Upozoreno je i na nesrazmjerno finansijsko opterećenje. Visoki troškovi i ponovljene procedure prijave stvaraju značajan birokratski i finansijski teret, posebno za male medijske kuće i nezavisne profesionalce, navedeno je.

Organizacije su istakle da ove barijere efektivno odvajaju turske novinare od njihovih evropskih kolega, slabeći profesionalnu koordinaciju i prekograničnu saradnju na pitanjima od zajedničkog značaja.

U skladu sa posvećenošću Evropske unije slobodi medija, kako su navele organizacije, pozvale su misiju Evropske unije i Delegaciju da prevaziđu standardne birokratske procese i prepoznaju javni interes koji se ostvaruje kroz mobilnost novinara.

Pozvale su i na uspostavljanje ciljanog „viznog koridora“ za priznate medijske profesionalce i one koji imaju međunarodna novinarska članstva.

Nije radikalna inovacija, već praktično prilagođavanje

U tom kontekstu, Evropsku komisiju su pozvale da:

• Uspostavi poseban mehanizam za olakšavanje procedura: Osigura da novinari imaju pristup posebnom kanalu koji prepoznaje njihov profesionalni status, čak i u slučajevima kada se državne novinarske akreditacije uskraćuju iz političkih razloga.

• Izda dugoročne vize za više ulazaka: Time bi se uvažila ponavljajuća priroda prekograničnog izvještavanja i smanjio finansijski teret za freelance novinare i nezavisne medijske organizacije.

• Pojednostavi dokumentaciju: Prilagoditi je uslovima freelance novinarstva, bez zahtjeva za dugoročnim ugovorima o radu.

• Ubrza vrijeme obrade zahtjeva: Uvesti predvidive i kraće rokove čekanja, posebno za vremenski osjetljive profesionalne aktivnosti i medijske događaje.

„Osiguravanje novinarske mobilnosti nije radikalna inovacija, već praktično prilagođavanje unutar postojećih okvira za podršku nezavisnim medijima i demokratskoj odgovornosti“, navedeno je u pismu.

Izvor: EFJ

___